Zoo-vrt na Paliću već 75 godina jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u gradu

Suočavan sa brojnim izazovima, Zoo-vrt Palić prešao je dugačak put od osnivanja do danas, koji su ipak obeležile mnoge lepe stvari, prenosi Subotica.com.

Ušuškan u izuzetnom predelu prirode, u ambijentu koji nijednog posetioca ne ostavlja ravnodušnim, zoo-vrt svojim stanovnicima nudi veliki broj volijera sa prirodnim barijerama. 

"Za prvih 75 godina postojanja, od 31. maja 1950. pa do danas, naš Zoo-vrt je zaista prešao dugačak put, od prvobitne menažerije, puke izložbe životinja na malim i neadekvatnim prostorima do standardizacije i prostora za životinje koje možemo videti danas. Ono što je velika prednost našeg zoološkog vrta jeste što se nalazi na zaštićenom području prirode, i taj prvobitni koncept je zaista lepo osmišljen, jer je i većina volijera i tada a i danas, gde god može da bude, oivičena prirodnim barijerama. Tako je iskorišćen potencijal Palićkog jezera, s obzirom na to da Tapšin kanal jednim delom prolazi kroz zoo-vrt, a razgranat je veštačkim kanalima koi oivičavaju volijere u celom donjem delu zoo-vrta", objašnajva Sonja Mandić, direktor Zoo-vrta Palić. 

Budući da su 2011. godine na snagu stupili novi propisi o kvadraturi i opremljenosti prostora u kojima životinje borave, poseban akcenat se stavlja upravo na volijere u kojima borave stanovnici zoo-vrta. 

"Nažalost, ostaje još jedna životinja koja nema adekvatan prostor u našem zoo-vrtu, a to je naš Tomika, šimpanza, koji puni 45 godina, i nadamo se da će dočekati da mu se izgradi novi objekat. Ove godine akcenat stavljamo na prekogranični projekat koji radimo sa zoološkim vrtom iz Osijeka", navela je sagovornica.

"To je jedan prekogranični IPA projekat sa Hrvatskom, i u našem i u zoo-vrtu u Osijeku, osim objekata turističke namene i dečjeg igrališta, biće izgrađeni i novi objekti za životinje, a mi smo kod nas i izabrali da radimo primate, odnosno majmune, upravo zato da bismo taj reon koji je sada na redu da se sređuje i standardizuje, doveli na nivo na kome želimo da bude", dodaje Mandićeva. 

Nešto mlađi od Zoo-vrta na Paliću je Edukativni program zoo-vrta, koji je osnovan 1981. godine sa ciljem da deci približi prirodu, biljni i životinjski svet kao i značaj očuvanja prirode. Čini se da je upravo poslednjih godina ovaj program dosegao puni potencijal, budući da iz godine u godinu beleži sve već broj poseta, a prošle godine je on premašio brojku od 18 hiljada poseta.

Edukativne programe pohađaju učenici nižih razreda osnovnih škola, za koje je pripremljeno 60 nastavnih jedinica. 

"Sada, nakon 44 godine, taj program se dosta izmenio. On sada obuhvata pre svega dolazak učenika nižih razreda sa teritorije Subotice, što bi značilo 20 osnovnih škola. Prilikom samog boravka, deca imaju različite vrste radionica, mogućnost da hrane životinje, poput medveda, kamila, papagaja, zatim mogućnost da im se donesu neke egzotične životinje kao što su tarantule, zmije, šišteće buba-švabe, i da dodirnu kožu zebre, žirafe, vuka, da vide lobanje i različita jaja. Zaista jedno veliko šarenilo tokom 4 godine, koliko dolaze sa svojim učiteljima", kaže Jelena Toljagić, koordinatorka obrazovnih i promotivnih aktivnosti.

Teme su raznovrsne i zanimljive na svoj način.

"Trudim se da tokom svakog predavanja deci kažem makar jednu stvar za koju sam sigurna da je do tada nisu čuli, pošto su i deca različita, neki znaju više, neki manje, neke više zanimaju životinje i priroda, neke manje", dodala je Toljagić.

Još jedan značajan aspekt rada zoo-vrta na Paliću jeste i prihvatilište za životinje, koje radi od 2004. godine.

"Naš zoo-vrt je jedina ustanova koja ima direktan ugovor sa Ministarstvom zaštite životne sredine da se bavi prihvatom povređenih i zaplenjenih zaštićeinih i strogo zaštićenih vrsta životinja. Nelegalna trgovina je problem koji je na svetskom nivou, i sve vreme se zapravo smenjuje po važnosti sa trgovinom ljudima, onda se može zamisliti koji je to obim i koji je profit", navela je Mandićeva.

Prihvatilište je, bez obzira na način funkcionisanja i podršku koju ima, pod velikim pritiskom da primi sve veći i veći broj jedinki.

"Sa jedne strane, raduje nas da je svest građana sve veća, i da sve veći broj građana želi da pomogne kada pronađu povređene jedinke u prirodi. To je lepši deo posla u prihvatilištu, kada uspete da othranite povređene jedinke i vratite ih u prirodu. Međutim, ono što nam trenutno deluje kao najveći problem, jeste povećan broj egoztičnih vrsta koje kod nas dospevaju putem policijskih i inspekcijskih i carinskih zaplena. Za njih sam zoo-vrt ne može da nađe rešenje, trudimo se da kao jedna karika u tom lancu uradimo sve što možemo, i da svaku životinju posmatramo kao pojedinačan problem", zaključuje Mandićeva.