Petak, 27.02.2009.

08:01

SAD čeka najveći deficit

Amerika će se u fiskalnoj 2009. suočiti sa najvećim budžetskim deficitom od Drugog svetskog rata, predviđa američki predsednik Barak Obama.

Izvor: B92

SAD èeka najveæi deficit IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

3 Komentari

Sortiraj po:

NS

pre 15 godina

Problem je mnogo dublji nego sto (njihovi) politicari shvataju ili zele javnosti da predstave. Predvidjanja za ovakvu situaciju postoje odavno, a ja bih samo citirao jednog coveka koga su stavili na stub srama jer su njegova razmisljanja uzeli politicari koji su bili i gori od ovih danas.
"Vlasnici kapitala i biznisa ce kod radnika podsticati i stimulisati potrebu da kupuju njihovu skupu robu: stanove, kuce i tehnologiju, obvezujuci ih pritom da ulaze u skupe hipotekarne kredite do nivoa neizdrzivosti. I na kraju, ti neplaceni dugovi ce izazvati bankrot banaka, koje ce morati biti nacionaliziovne, pa ce drzava onda krenuti putem koji vodi u komunizam..." (Karl Marx, Kapital).
Zvuci poznato? Mozda mu se celo predvidjanje i ostvari.

zeljko

pre 15 godina

Problem zapadne ekonomije nije toliko komplikovan za objasnikti koliko zapad, zbog ozbiljnosti dileme, nece direktno da prica o tome. Radni kapaciteti u Americi i Evropi vise nisu mogli vuci ekonomije Kine, Istocne Evrope i Rusije, na racun sopstvenih radnika. Npr. u Kini je prosecna plata dvadeset puta niza nego Americka a uvoz u Ameriku je bez carina. Drugo opterecenje radnika u zapadnom svetu su njihovi sopstveni spekulanti, odnosno ogromni bankarski sistemi i berzanski mangupi. I jedne i druge (osnosno u ovom slucaju i Kinu i spekulante) na svojoj grbaci nose Americki i Evropski radnici. Neko sa te rage mora sjahati.
Prvi koji je ispao iz sedla je Japi. Banke su se odrzale zahvaljujuci intervenciji drzave, ali ostaje pitanje sta ce biti sa svetom. Ako se situacija uskoro ne stabilizuje Amerika i Evropa ce morati da se odluce ili za radikalnu promenu bankarskog sistema u svojim zemljama (citaj smanjena kreditna sposobnost) i smanjenje zivotnog standarda ili za postepenu izolaciju od sveta (citaj carine). U slucaju prve opcije moguca je nestabilnost u Americi i Evropi, a u slucaju da uvedu carine nestabilnost ce se desiti u svetu.
Ovako veliki deficit je samo znak da im treba vremena za odluku.

Apostol

pre 15 godina

Amerikanci bi pod hitno trebali da resetuju svoj društveni sistem, i ne samo oni, i da onda pogledaju polazne reference u kojima taj sistem uspešno funkcioniše. Sa tog položaja je vidljivo koje nadogradnje nisu potrebne, koje se ne mogu tolerisati i u kojem pravcu treba ići sa razvojem sistema, a da on ne bude izložen samouništenju. Jer, sve mere koje se sada preduzimaju su ograničenog karaktera, postoji granica i štednje, i deficita, i stranih investicija i državnog novca. Druga je stvar što je svaka organizacija društva i privrede žestoko i dominantno opterećena i ideologijom koja ne uvažava ni najveće ekonomske zakonitosti. A to vodi u veoma nepovoljnom pravcu...

NS

pre 15 godina

Problem je mnogo dublji nego sto (njihovi) politicari shvataju ili zele javnosti da predstave. Predvidjanja za ovakvu situaciju postoje odavno, a ja bih samo citirao jednog coveka koga su stavili na stub srama jer su njegova razmisljanja uzeli politicari koji su bili i gori od ovih danas.
"Vlasnici kapitala i biznisa ce kod radnika podsticati i stimulisati potrebu da kupuju njihovu skupu robu: stanove, kuce i tehnologiju, obvezujuci ih pritom da ulaze u skupe hipotekarne kredite do nivoa neizdrzivosti. I na kraju, ti neplaceni dugovi ce izazvati bankrot banaka, koje ce morati biti nacionaliziovne, pa ce drzava onda krenuti putem koji vodi u komunizam..." (Karl Marx, Kapital).
Zvuci poznato? Mozda mu se celo predvidjanje i ostvari.

zeljko

pre 15 godina

Problem zapadne ekonomije nije toliko komplikovan za objasnikti koliko zapad, zbog ozbiljnosti dileme, nece direktno da prica o tome. Radni kapaciteti u Americi i Evropi vise nisu mogli vuci ekonomije Kine, Istocne Evrope i Rusije, na racun sopstvenih radnika. Npr. u Kini je prosecna plata dvadeset puta niza nego Americka a uvoz u Ameriku je bez carina. Drugo opterecenje radnika u zapadnom svetu su njihovi sopstveni spekulanti, odnosno ogromni bankarski sistemi i berzanski mangupi. I jedne i druge (osnosno u ovom slucaju i Kinu i spekulante) na svojoj grbaci nose Americki i Evropski radnici. Neko sa te rage mora sjahati.
Prvi koji je ispao iz sedla je Japi. Banke su se odrzale zahvaljujuci intervenciji drzave, ali ostaje pitanje sta ce biti sa svetom. Ako se situacija uskoro ne stabilizuje Amerika i Evropa ce morati da se odluce ili za radikalnu promenu bankarskog sistema u svojim zemljama (citaj smanjena kreditna sposobnost) i smanjenje zivotnog standarda ili za postepenu izolaciju od sveta (citaj carine). U slucaju prve opcije moguca je nestabilnost u Americi i Evropi, a u slucaju da uvedu carine nestabilnost ce se desiti u svetu.
Ovako veliki deficit je samo znak da im treba vremena za odluku.

Apostol

pre 15 godina

Amerikanci bi pod hitno trebali da resetuju svoj društveni sistem, i ne samo oni, i da onda pogledaju polazne reference u kojima taj sistem uspešno funkcioniše. Sa tog položaja je vidljivo koje nadogradnje nisu potrebne, koje se ne mogu tolerisati i u kojem pravcu treba ići sa razvojem sistema, a da on ne bude izložen samouništenju. Jer, sve mere koje se sada preduzimaju su ograničenog karaktera, postoji granica i štednje, i deficita, i stranih investicija i državnog novca. Druga je stvar što je svaka organizacija društva i privrede žestoko i dominantno opterećena i ideologijom koja ne uvažava ni najveće ekonomske zakonitosti. A to vodi u veoma nepovoljnom pravcu...

zeljko

pre 15 godina

Problem zapadne ekonomije nije toliko komplikovan za objasnikti koliko zapad, zbog ozbiljnosti dileme, nece direktno da prica o tome. Radni kapaciteti u Americi i Evropi vise nisu mogli vuci ekonomije Kine, Istocne Evrope i Rusije, na racun sopstvenih radnika. Npr. u Kini je prosecna plata dvadeset puta niza nego Americka a uvoz u Ameriku je bez carina. Drugo opterecenje radnika u zapadnom svetu su njihovi sopstveni spekulanti, odnosno ogromni bankarski sistemi i berzanski mangupi. I jedne i druge (osnosno u ovom slucaju i Kinu i spekulante) na svojoj grbaci nose Americki i Evropski radnici. Neko sa te rage mora sjahati.
Prvi koji je ispao iz sedla je Japi. Banke su se odrzale zahvaljujuci intervenciji drzave, ali ostaje pitanje sta ce biti sa svetom. Ako se situacija uskoro ne stabilizuje Amerika i Evropa ce morati da se odluce ili za radikalnu promenu bankarskog sistema u svojim zemljama (citaj smanjena kreditna sposobnost) i smanjenje zivotnog standarda ili za postepenu izolaciju od sveta (citaj carine). U slucaju prve opcije moguca je nestabilnost u Americi i Evropi, a u slucaju da uvedu carine nestabilnost ce se desiti u svetu.
Ovako veliki deficit je samo znak da im treba vremena za odluku.

NS

pre 15 godina

Problem je mnogo dublji nego sto (njihovi) politicari shvataju ili zele javnosti da predstave. Predvidjanja za ovakvu situaciju postoje odavno, a ja bih samo citirao jednog coveka koga su stavili na stub srama jer su njegova razmisljanja uzeli politicari koji su bili i gori od ovih danas.
"Vlasnici kapitala i biznisa ce kod radnika podsticati i stimulisati potrebu da kupuju njihovu skupu robu: stanove, kuce i tehnologiju, obvezujuci ih pritom da ulaze u skupe hipotekarne kredite do nivoa neizdrzivosti. I na kraju, ti neplaceni dugovi ce izazvati bankrot banaka, koje ce morati biti nacionaliziovne, pa ce drzava onda krenuti putem koji vodi u komunizam..." (Karl Marx, Kapital).
Zvuci poznato? Mozda mu se celo predvidjanje i ostvari.

Apostol

pre 15 godina

Amerikanci bi pod hitno trebali da resetuju svoj društveni sistem, i ne samo oni, i da onda pogledaju polazne reference u kojima taj sistem uspešno funkcioniše. Sa tog položaja je vidljivo koje nadogradnje nisu potrebne, koje se ne mogu tolerisati i u kojem pravcu treba ići sa razvojem sistema, a da on ne bude izložen samouništenju. Jer, sve mere koje se sada preduzimaju su ograničenog karaktera, postoji granica i štednje, i deficita, i stranih investicija i državnog novca. Druga je stvar što je svaka organizacija društva i privrede žestoko i dominantno opterećena i ideologijom koja ne uvažava ni najveće ekonomske zakonitosti. A to vodi u veoma nepovoljnom pravcu...