Pipi
pre 15 godina
Sto bi reko' nas nas renomirani umetnik Rambo Amadeus na svojoj novoj ploci:"Jedi, pij, veseli se i na zivot pos.... se".
Utorak, 30.09.2008.
05:24
Ukoliko se ništa ne promeni u zaustavljanju epidemije gojaznosti, u svetu bi, kako predviđaju naučnici, do 2030. godine svaka druga osoba mogla da bude gojazna.
Izvor: Tanjug
pre 15 godina
Sto bi reko' nas nas renomirani umetnik Rambo Amadeus na svojoj novoj ploci:"Jedi, pij, veseli se i na zivot pos.... se".
pre 15 godina
jao sto volim ove diskusije!kako moze da bude gojaznost problem? pa nek manje zderu!!!!
pre 15 godina
Sigurno je tačno da način života i način ishrane imaju uticaja na epidemiju gojaznosti u svetu. Ono što nedostaje su preciznija tumačenja, tačnije, koje su to promene u organizmu koje pojačavaju osećaj gladi, što za posledicu ima prekomerno uzimanje hrane i gojenje. To je problem koji treba istraživati u osnovnom funkcionisanju organizma, na liniji medjuodnosa izmedju ćelija i njihove prehrane, centralnog nervnog sistema i genetskih zapisa. Ukoliko nema gladi, ali gladi kao potrebe ćelija, neće se unositi prekomerni višak hrane u organizam, a sa druge strane, ukoliko metabolizam funkcioniše na potrebnom nivou neće doći do nagomilavanja unetih hranljivih materija iz razloga što su postale nepotrebne usled smanjenja metabolizma. Genetski zapis samo registruje dešavanja i uvodi ih u sistem organizma, i u daljem dešavanju taj zapis je upravljački okvir, zakon dešavanja, pod istim uslovima. Istina je da sve te uslove mi možemo svesno menjati i na taj način uticati da se ne steknu uslovi za funkcionisanje organizma na način da dolazi do prekomerne gojaznosti. Nažalost, uslove najčešće menjamo naopako, na način da baš dolazi do gojaznosti. Sama dijeta, fizički napori, razna pomagala, pojedinačno ili vezano, utiču na promenu funkcionisanja organizma, ali zbog nesagledavanja i nemenjanja svih uslova koje treba menjati, taj postupak je veoma naporan za organizam i najčešće ne daje trajne rezultate. To su činjenice koje jesu poznate na odredjenim istraživačkim nivoima, problem je da one nisu verifikovane i obelodanjene, i neće ni biti jer bi ispravke u načunu života ozbiljno ugrozile ekonomski sistem sveta koji počiva na nekontrolisanom povećanju potrošnje svega što se proizvede. Sami sebi u usta skačmo i od toga se gojimo. Pod sadašnjim uslovima proces je trajan i veoma napredan.
pre 15 godina
Da li je neko izracunao koja je to kriticna tezina koja nece uticati na promenu putanje Zemlje?
pre 15 godina
Da se zbrani americka brza hrana to su sve kalorijske bombe, takodje i ogromne porcije i ogromna pakovanja hrane, mada to pre svega vazi za ameriku.
Vratiti se tradicionalnom nacinu ishrane.
Nazalost corbasta hrana je skroz izasla iz mode, a ona je zdrava i niskokaloricna ali je potrebno da bude sveze pripremljena.
pre 15 godina
Da li je neko izracunao koja je to kriticna tezina koja nece uticati na promenu putanje Zemlje?
pre 15 godina
jao sto volim ove diskusije!kako moze da bude gojaznost problem? pa nek manje zderu!!!!
pre 15 godina
Da se zbrani americka brza hrana to su sve kalorijske bombe, takodje i ogromne porcije i ogromna pakovanja hrane, mada to pre svega vazi za ameriku.
Vratiti se tradicionalnom nacinu ishrane.
Nazalost corbasta hrana je skroz izasla iz mode, a ona je zdrava i niskokaloricna ali je potrebno da bude sveze pripremljena.
pre 15 godina
Sigurno je tačno da način života i način ishrane imaju uticaja na epidemiju gojaznosti u svetu. Ono što nedostaje su preciznija tumačenja, tačnije, koje su to promene u organizmu koje pojačavaju osećaj gladi, što za posledicu ima prekomerno uzimanje hrane i gojenje. To je problem koji treba istraživati u osnovnom funkcionisanju organizma, na liniji medjuodnosa izmedju ćelija i njihove prehrane, centralnog nervnog sistema i genetskih zapisa. Ukoliko nema gladi, ali gladi kao potrebe ćelija, neće se unositi prekomerni višak hrane u organizam, a sa druge strane, ukoliko metabolizam funkcioniše na potrebnom nivou neće doći do nagomilavanja unetih hranljivih materija iz razloga što su postale nepotrebne usled smanjenja metabolizma. Genetski zapis samo registruje dešavanja i uvodi ih u sistem organizma, i u daljem dešavanju taj zapis je upravljački okvir, zakon dešavanja, pod istim uslovima. Istina je da sve te uslove mi možemo svesno menjati i na taj način uticati da se ne steknu uslovi za funkcionisanje organizma na način da dolazi do prekomerne gojaznosti. Nažalost, uslove najčešće menjamo naopako, na način da baš dolazi do gojaznosti. Sama dijeta, fizički napori, razna pomagala, pojedinačno ili vezano, utiču na promenu funkcionisanja organizma, ali zbog nesagledavanja i nemenjanja svih uslova koje treba menjati, taj postupak je veoma naporan za organizam i najčešće ne daje trajne rezultate. To su činjenice koje jesu poznate na odredjenim istraživačkim nivoima, problem je da one nisu verifikovane i obelodanjene, i neće ni biti jer bi ispravke u načunu života ozbiljno ugrozile ekonomski sistem sveta koji počiva na nekontrolisanom povećanju potrošnje svega što se proizvede. Sami sebi u usta skačmo i od toga se gojimo. Pod sadašnjim uslovima proces je trajan i veoma napredan.
pre 15 godina
Sto bi reko' nas nas renomirani umetnik Rambo Amadeus na svojoj novoj ploci:"Jedi, pij, veseli se i na zivot pos.... se".
pre 15 godina
Sigurno je tačno da način života i način ishrane imaju uticaja na epidemiju gojaznosti u svetu. Ono što nedostaje su preciznija tumačenja, tačnije, koje su to promene u organizmu koje pojačavaju osećaj gladi, što za posledicu ima prekomerno uzimanje hrane i gojenje. To je problem koji treba istraživati u osnovnom funkcionisanju organizma, na liniji medjuodnosa izmedju ćelija i njihove prehrane, centralnog nervnog sistema i genetskih zapisa. Ukoliko nema gladi, ali gladi kao potrebe ćelija, neće se unositi prekomerni višak hrane u organizam, a sa druge strane, ukoliko metabolizam funkcioniše na potrebnom nivou neće doći do nagomilavanja unetih hranljivih materija iz razloga što su postale nepotrebne usled smanjenja metabolizma. Genetski zapis samo registruje dešavanja i uvodi ih u sistem organizma, i u daljem dešavanju taj zapis je upravljački okvir, zakon dešavanja, pod istim uslovima. Istina je da sve te uslove mi možemo svesno menjati i na taj način uticati da se ne steknu uslovi za funkcionisanje organizma na način da dolazi do prekomerne gojaznosti. Nažalost, uslove najčešće menjamo naopako, na način da baš dolazi do gojaznosti. Sama dijeta, fizički napori, razna pomagala, pojedinačno ili vezano, utiču na promenu funkcionisanja organizma, ali zbog nesagledavanja i nemenjanja svih uslova koje treba menjati, taj postupak je veoma naporan za organizam i najčešće ne daje trajne rezultate. To su činjenice koje jesu poznate na odredjenim istraživačkim nivoima, problem je da one nisu verifikovane i obelodanjene, i neće ni biti jer bi ispravke u načunu života ozbiljno ugrozile ekonomski sistem sveta koji počiva na nekontrolisanom povećanju potrošnje svega što se proizvede. Sami sebi u usta skačmo i od toga se gojimo. Pod sadašnjim uslovima proces je trajan i veoma napredan.
pre 15 godina
jao sto volim ove diskusije!kako moze da bude gojaznost problem? pa nek manje zderu!!!!
pre 15 godina
Da se zbrani americka brza hrana to su sve kalorijske bombe, takodje i ogromne porcije i ogromna pakovanja hrane, mada to pre svega vazi za ameriku.
Vratiti se tradicionalnom nacinu ishrane.
Nazalost corbasta hrana je skroz izasla iz mode, a ona je zdrava i niskokaloricna ali je potrebno da bude sveze pripremljena.
pre 15 godina
Da li je neko izracunao koja je to kriticna tezina koja nece uticati na promenu putanje Zemlje?
pre 15 godina
Sto bi reko' nas nas renomirani umetnik Rambo Amadeus na svojoj novoj ploci:"Jedi, pij, veseli se i na zivot pos.... se".
5 Komentari
Sortiraj po: