Petak, 11.11.2022.

13:16

IBM najavljuje prvi modularni kvantni superračunar

Izvor: B92

IBM najavljuje prvi modularni kvantni superraèunar IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

6 Komentari

Sortiraj po:

Veliki brat

pre 1 godinu

Nisu problem kubiti, već matematički parametri po kojima se definišu konačna stanja tih kubita kada je potrebno odrediti neki rezultat.

To je jedna strana medalje, a druga strana medalje je da američka NSA i druge agencije neće dozvoliti da ova tehnologija, ako zaista funkcioniše, dospe u ruke bilo kog drugog, posebno izvan SAD.
Ne zaboravimo da su pre 50 godina hteli da stopiraju objavu RSA algoritma kako bi ga koristili svi zainteresovani, jer im nije odgovaralo da neko drugi može da za šifrovanje koristi relativno jednostavne algoritme koje je nemoguće razbiti u razumnom vremenu.

zoran stokic

pre 1 godinu

Automati daju iluziju da rade sopstvenom snagom iako se sastoje od mehaničkih programa i sistema; postoje još od vremena kada su Egipćani izgradili "melodisku" statuu faraona u blizini Tebe. Kinez Jan Ši stvorio je automat u ljudskom obliku 1000. g. p. n. e. Kralj Mu bio je toliko zadivljen, legenda kaže, da je rastavljao automat – kako bi došao do pravog čoveka. Nekoliko hiljada godina konstrukcija automata je bila - zabavna. Automati rade kada im se da određeni skup ulaznih naređenja; ulazi su nizovi simbola koji se biraju iz konačnog skupa signala. Automat će tada raditi na unapred određen način. Kroz istoriju uočavamo nekoliko vrsta automata: Konačne mašine (male memorije); konačne mašine sa proširenom memorijom koja nove elemente gura u "štek"; Tjuringovu mašinu – koja može da menja simbole i simulira računarsko skladištenje i izvršenje – put ka današnjim računarima. Naravno prvo su morale da se dese, u VB, revolucije: naučna 1687. i indsutriska 1760., koje su automate od "zabave" usmerili ka "poslovima". Igračke androide koji su kreirani u Francuskoj mutirale su u "privredna kola"! Tri androida Vokansona: "svirač flaute, 1737.", "svirač tamburina" i "patka" (sa preko 400 pokretnih delova u svakom krilu...); a on 1741., konstruiše automatski razboj -pomoću bušene kartice. Nakon njegove smrti, prototip njegovog razboja je obnovio i poboljšao Žakard i kasnije Pjer Žake-Droz a to je postao jedan od najvažnijih izuma industrijske revolucije.

zoran stokic

pre 1 godinu

Automati daju iluziju da rade sopstvenom snagom iako se sastoje od mehaničkih programa i sistema; postoje još od vremena kada su Egipćani izgradili "melodisku" statuu faraona u blizini Tebe. Kinez Jan Ši stvorio je automat u ljudskom obliku 1000. g. p. n. e. Kralj Mu bio je toliko zadivljen, legenda kaže, da je rastavljao automat – kako bi došao do pravog čoveka. Nekoliko hiljada godina konstrukcija automata je bila - zabavna. Automati rade kada im se da određeni skup ulaznih naređenja; ulazi su nizovi simbola koji se biraju iz konačnog skupa signala. Automat će tada raditi na unapred određen način. Kroz istoriju uočavamo nekoliko vrsta automata: Konačne mašine (male memorije); konačne mašine sa proširenom memorijom koja nove elemente gura u "štek"; Tjuringovu mašinu – koja može da menja simbole i simulira računarsko skladištenje i izvršenje – put ka današnjim računarima. Naravno prvo su morale da se dese, u VB, revolucije: naučna 1687. i indsutriska 1760., koje su automate od "zabave" usmerili ka "poslovima". Igračke androide koji su kreirani u Francuskoj mutirale su u "privredna kola"! Tri androida Vokansona: "svirač flaute, 1737.", "svirač tamburina" i "patka" (sa preko 400 pokretnih delova u svakom krilu...); a on 1741., konstruiše automatski razboj -pomoću bušene kartice. Nakon njegove smrti, prototip njegovog razboja je obnovio i poboljšao Žakard i kasnije Pjer Žake-Droz a to je postao jedan od najvažnijih izuma industrijske revolucije.

Veliki brat

pre 1 godinu

Nisu problem kubiti, već matematički parametri po kojima se definišu konačna stanja tih kubita kada je potrebno odrediti neki rezultat.

To je jedna strana medalje, a druga strana medalje je da američka NSA i druge agencije neće dozvoliti da ova tehnologija, ako zaista funkcioniše, dospe u ruke bilo kog drugog, posebno izvan SAD.
Ne zaboravimo da su pre 50 godina hteli da stopiraju objavu RSA algoritma kako bi ga koristili svi zainteresovani, jer im nije odgovaralo da neko drugi može da za šifrovanje koristi relativno jednostavne algoritme koje je nemoguće razbiti u razumnom vremenu.

zoran stokic

pre 1 godinu

Automati daju iluziju da rade sopstvenom snagom iako se sastoje od mehaničkih programa i sistema; postoje još od vremena kada su Egipćani izgradili "melodisku" statuu faraona u blizini Tebe. Kinez Jan Ši stvorio je automat u ljudskom obliku 1000. g. p. n. e. Kralj Mu bio je toliko zadivljen, legenda kaže, da je rastavljao automat – kako bi došao do pravog čoveka. Nekoliko hiljada godina konstrukcija automata je bila - zabavna. Automati rade kada im se da određeni skup ulaznih naređenja; ulazi su nizovi simbola koji se biraju iz konačnog skupa signala. Automat će tada raditi na unapred određen način. Kroz istoriju uočavamo nekoliko vrsta automata: Konačne mašine (male memorije); konačne mašine sa proširenom memorijom koja nove elemente gura u "štek"; Tjuringovu mašinu – koja može da menja simbole i simulira računarsko skladištenje i izvršenje – put ka današnjim računarima. Naravno prvo su morale da se dese, u VB, revolucije: naučna 1687. i indsutriska 1760., koje su automate od "zabave" usmerili ka "poslovima". Igračke androide koji su kreirani u Francuskoj mutirale su u "privredna kola"! Tri androida Vokansona: "svirač flaute, 1737.", "svirač tamburina" i "patka" (sa preko 400 pokretnih delova u svakom krilu...); a on 1741., konstruiše automatski razboj -pomoću bušene kartice. Nakon njegove smrti, prototip njegovog razboja je obnovio i poboljšao Žakard i kasnije Pjer Žake-Droz a to je postao jedan od najvažnijih izuma industrijske revolucije.

Veliki brat

pre 1 godinu

Nisu problem kubiti, već matematički parametri po kojima se definišu konačna stanja tih kubita kada je potrebno odrediti neki rezultat.

To je jedna strana medalje, a druga strana medalje je da američka NSA i druge agencije neće dozvoliti da ova tehnologija, ako zaista funkcioniše, dospe u ruke bilo kog drugog, posebno izvan SAD.
Ne zaboravimo da su pre 50 godina hteli da stopiraju objavu RSA algoritma kako bi ga koristili svi zainteresovani, jer im nije odgovaralo da neko drugi može da za šifrovanje koristi relativno jednostavne algoritme koje je nemoguće razbiti u razumnom vremenu.