Ponedeljak, 23.10.2006.

16:06

Da li se isplatilo štedeti u dinarima?

Autor: Predrag Đumić

Da li se isplatilo štedeti u dinarima? IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

12 Komentari

Sortiraj po:

Bojan NS

pre 19 godina

Samo jedno ne razumem...g-din Djumic kaze: ...ostvarena dobit bi iznosila oko 21.200 dinara, odnosno, 332 evra... Ono sto ne razumem je njegova racunica 21.200:332=63.28 pa se pitam "Prica li on o Evrima ili o Dolarima?". Ako su dolari u pitanju - onda citava prica pada u vodu zar ne?

Marko

pre 19 godina

A ko garantuje da nece biti rata ako dodju radikali na vlast? Sta bi bilo kad bi bilo..A sta ako dinar jos vise ojaca i time zarada na zapisima bude jos veca? Ako evro pocne da jaca,odes u banku unovcis zapise i kupis evro.Vrlo jednostavno.. Uostalom,nije ni predvidjeno da svi zarade.Uvek ce biti onih koji u svemu vide politiku i strancarenje a posle im je krivo kada prodje voz i vide da su mogli da zarade na zapisima.who dares-wins.

Sigurno je sigurno

pre 19 godina

Štedni zapisi su sigurni sve dok je i politika. Ko garantuje da sutra neka nova vlada (recimo radikalska) neće podići kurs na 110dinara za evro. I koliko ćete onda zaraditi na štednim zapisima?
Ovo je razmišljanje prosečnog građanina. Setite se da je krajem prošle godine predviđan kurs 100 dinara za evro za kraj ove godine, a niko nije predviđao jačanje dinara ( i da jeste smatrali bi ga zrelim za ludnicu).

Marko

pre 19 godina

Prosto je neverovatno da nasi ljudi ne shvataju tako jednostavnu i dobru stvar kao sto su stedni zapisi.Zapise imam od prve emisije i zaista se visestruko isplate.Prinos u zapisima preracunat u evro je jako velik.Onih koji pametuju,filozofiraju a nemaju blage veze sa ekonomijom je koliko hoces.Dok jedni pametuju, drugi su mudro svoj novac investirali u stedne zapise.

Pedja Bg

pre 19 godina

Ovde ocito govorimo o različitim stvarima. Jedno je menadžment sopstvenih finansija, a drugo je štednja prosečnog građanina. Dakle, igranje zapisima, u smislu prodaje ako inflacija pocne da ide na gore podrazumeva da ulagač pomno prati dešavanja u privredi i na finansijskom tržištu i da je sposoban (obrazovan) da anticipira buduća kretanja. Prosečan građanin to nije.
Zato je za njega sigurnije (manje rizično, a samim tim i manje plodonosno) da svoju štednju ostvaruje u evrima. Naravno da je najbolje sopstveni portfolio diversifikovati i naravno da je moguće izvršiti i neku vrstu hedžinga, ali to nije ono o čemu razmišlja prosečan građanin. Bar ne još uvek.

Uostalom, moram da priznam da mi nije baš najjasnije kako sa tolikom sigurnošću govorite o budućim kretanjima u trenutku kad se ne zna ni ko će biti budući ministar finansija i kada je očito da guvernera NBS može da smeni ko, kad i kako hoće.

pera peric

pre 19 godina

@ Branko

Prodajni kurs je uvek veći od kupovnog jer je prodajni kurs kurs po kome menjačnica ili banka tebi prodaje devize (na engleskom je naziv 'we sell at') a kupovni (we buy at)po kojima kupuje a na toj razlici ona zarađuje. Srednji kurs NBS-a treba da posmatraš i kada on pada srazmerno padaju i prodajni i kupovni (trebalo bi da kupovni bude oko 0.7 % manji od srednjeg a prodajni 0.7% viši).

Branko

pre 19 godina

Ako evro pada u odnosu na dinar, može li neko da mi objasni zašto je prodajni kurs evra i dalje veći od kupovnog ? I ne samo evra, već i drugih valuta u odnos na koje jača.

pera peric

pre 19 godina

Vrednost štednih zapisa NBS ne zavisi ni od kakve ponude i potražnje niti se prodaju na sekudarnom tržištu već se prema cenovniku (na sajtu nbs) prodaju nazad nbs-u kad god poželiš.

Ovo je najbolji vid štednje u ovom trenutku i ja ga koristim još od prve emisije i vrlo se isplati čak i sa 17% koliko je sad kamatna stopa.

Naravno ne treba sve pare držati u jednoj valuti već diverzifikovati rizik držanjem para i u evrima i dinarima.

I još da napomenem da ovde neki pogrešno posmatraju inflaciju kao glavni faktor u upoređivanju da li je isplativije štedeti u devizama ili dinarima. Ako imamo (kao što smo stvarno imali u proteklih više od godinu dana) da je kurs dinara ostao na istom nivou to znači da je inflacija bila ne samo u dinarima nego i u evrima ! Tako da onaj ko je štedeo u evrima sa kamatnom stopom od npr 5% je praktično izguio pare (jer je inflacija oko 7-8 %) dok onaj ko je imao štedne zapise zaradio. Dakle depresijacija dinara u odnosu na evro je ono što treba posmatrati.

srdjan

pre 19 godina

Zapisi jesu likvidni i mogu se prodati na sekundarnom trzistu ali i njihova vrednost nije fiksna vec zavisi od ponude i potraznje. Drugim recima cena ite kako zavisi od inflacije, kamatnih stopa itd.
Mozda najveci razlog zasto ljudi ne drze previse para u dinarima je jako lose iskustvo koje su imali u proteklih 10-20 godina(zapravo sve od II svetskog rata pa naovamo).

Pedja Bgd

pre 19 godina

Postoji jedan faktor koji utice na to da se ja uzdrzim kupovine zapisa. Prinos u dobroj meri zavisi od nivoa inflacije koji u krajnjoj instanci zavisi od politicara. Pred izbore i uz krajnju neizvesnost ko ce kreirati politiku naredne godine ja ne bih tako hvalospevno pisao o ovoj vrsti ulaganja

uzi

pre 19 godina

ja ne razumem vas ljude koji ne savetujete štedne zapise. zapisi su hartija sa apsolutnom likvidnošću, isto kao i novac (svakog radnog dana i subotom se mogu podići sa pripadujućom kamatom). znači, ako inflacija i evro krenu da rastu - a vi istog dana možete da prodate zapise i kupite evre (ako to već savetujete). ja skoro godinu dana čekam da se to desi i još uvek se nije desilo (i verovatno neće do posle izbora, a možda ni tada).

Ivan K

pre 19 godina

Prvo bih prokomentarisao emisiju Budjelar koja je u prvom prilogu napravila bezkompromisnu reklamu za stedne zapise koje izdaje NBS, i to sa pogresnim informacijama koje upucuju da su investicije te vrste visestruko primamljivije od stednje u devizama. Prvo i prvo, netacno su prikazani prinosi nakon pola godine u primeru u emisiji jer su koriscenje kamatne stope na godinu dana a u primeru je proslo tek pola godine (april 2007). Svakako nema kamatne stope na stedne zapise od 17% na pola godine. Takodje u tom primeru nije bilo jasno napomenut efekat inflacije koji moze da pojede dobit ako evro prati rast inflacije.

U ovom clanku gospodin je to malo bolje, tacnije i detaljnije objasnio citaocima medjutim jedini zakljucak koji ja mogu da svedem iz svega ovoga da stedni zapisi vise nisu primamljiva investicija i cak iako inflacija ne prelazi 10% na godisnjem nivou tek procenat-dva je veci prinos od stednje u devizama. Sto na male uloge koje vecina gradjana moze sebe da priusti su nikakvi iznosi.

Ivan K

pre 19 godina

Prvo bih prokomentarisao emisiju Budjelar koja je u prvom prilogu napravila bezkompromisnu reklamu za stedne zapise koje izdaje NBS, i to sa pogresnim informacijama koje upucuju da su investicije te vrste visestruko primamljivije od stednje u devizama. Prvo i prvo, netacno su prikazani prinosi nakon pola godine u primeru u emisiji jer su koriscenje kamatne stope na godinu dana a u primeru je proslo tek pola godine (april 2007). Svakako nema kamatne stope na stedne zapise od 17% na pola godine. Takodje u tom primeru nije bilo jasno napomenut efekat inflacije koji moze da pojede dobit ako evro prati rast inflacije.

U ovom clanku gospodin je to malo bolje, tacnije i detaljnije objasnio citaocima medjutim jedini zakljucak koji ja mogu da svedem iz svega ovoga da stedni zapisi vise nisu primamljiva investicija i cak iako inflacija ne prelazi 10% na godisnjem nivou tek procenat-dva je veci prinos od stednje u devizama. Sto na male uloge koje vecina gradjana moze sebe da priusti su nikakvi iznosi.

Pedja Bgd

pre 19 godina

Postoji jedan faktor koji utice na to da se ja uzdrzim kupovine zapisa. Prinos u dobroj meri zavisi od nivoa inflacije koji u krajnjoj instanci zavisi od politicara. Pred izbore i uz krajnju neizvesnost ko ce kreirati politiku naredne godine ja ne bih tako hvalospevno pisao o ovoj vrsti ulaganja

uzi

pre 19 godina

ja ne razumem vas ljude koji ne savetujete štedne zapise. zapisi su hartija sa apsolutnom likvidnošću, isto kao i novac (svakog radnog dana i subotom se mogu podići sa pripadujućom kamatom). znači, ako inflacija i evro krenu da rastu - a vi istog dana možete da prodate zapise i kupite evre (ako to već savetujete). ja skoro godinu dana čekam da se to desi i još uvek se nije desilo (i verovatno neće do posle izbora, a možda ni tada).

srdjan

pre 19 godina

Zapisi jesu likvidni i mogu se prodati na sekundarnom trzistu ali i njihova vrednost nije fiksna vec zavisi od ponude i potraznje. Drugim recima cena ite kako zavisi od inflacije, kamatnih stopa itd.
Mozda najveci razlog zasto ljudi ne drze previse para u dinarima je jako lose iskustvo koje su imali u proteklih 10-20 godina(zapravo sve od II svetskog rata pa naovamo).

pera peric

pre 19 godina

Vrednost štednih zapisa NBS ne zavisi ni od kakve ponude i potražnje niti se prodaju na sekudarnom tržištu već se prema cenovniku (na sajtu nbs) prodaju nazad nbs-u kad god poželiš.

Ovo je najbolji vid štednje u ovom trenutku i ja ga koristim još od prve emisije i vrlo se isplati čak i sa 17% koliko je sad kamatna stopa.

Naravno ne treba sve pare držati u jednoj valuti već diverzifikovati rizik držanjem para i u evrima i dinarima.

I još da napomenem da ovde neki pogrešno posmatraju inflaciju kao glavni faktor u upoređivanju da li je isplativije štedeti u devizama ili dinarima. Ako imamo (kao što smo stvarno imali u proteklih više od godinu dana) da je kurs dinara ostao na istom nivou to znači da je inflacija bila ne samo u dinarima nego i u evrima ! Tako da onaj ko je štedeo u evrima sa kamatnom stopom od npr 5% je praktično izguio pare (jer je inflacija oko 7-8 %) dok onaj ko je imao štedne zapise zaradio. Dakle depresijacija dinara u odnosu na evro je ono što treba posmatrati.

Branko

pre 19 godina

Ako evro pada u odnosu na dinar, može li neko da mi objasni zašto je prodajni kurs evra i dalje veći od kupovnog ? I ne samo evra, već i drugih valuta u odnos na koje jača.

pera peric

pre 19 godina

@ Branko

Prodajni kurs je uvek veći od kupovnog jer je prodajni kurs kurs po kome menjačnica ili banka tebi prodaje devize (na engleskom je naziv 'we sell at') a kupovni (we buy at)po kojima kupuje a na toj razlici ona zarađuje. Srednji kurs NBS-a treba da posmatraš i kada on pada srazmerno padaju i prodajni i kupovni (trebalo bi da kupovni bude oko 0.7 % manji od srednjeg a prodajni 0.7% viši).

Pedja Bg

pre 19 godina

Ovde ocito govorimo o različitim stvarima. Jedno je menadžment sopstvenih finansija, a drugo je štednja prosečnog građanina. Dakle, igranje zapisima, u smislu prodaje ako inflacija pocne da ide na gore podrazumeva da ulagač pomno prati dešavanja u privredi i na finansijskom tržištu i da je sposoban (obrazovan) da anticipira buduća kretanja. Prosečan građanin to nije.
Zato je za njega sigurnije (manje rizično, a samim tim i manje plodonosno) da svoju štednju ostvaruje u evrima. Naravno da je najbolje sopstveni portfolio diversifikovati i naravno da je moguće izvršiti i neku vrstu hedžinga, ali to nije ono o čemu razmišlja prosečan građanin. Bar ne još uvek.

Uostalom, moram da priznam da mi nije baš najjasnije kako sa tolikom sigurnošću govorite o budućim kretanjima u trenutku kad se ne zna ni ko će biti budući ministar finansija i kada je očito da guvernera NBS može da smeni ko, kad i kako hoće.

Marko

pre 19 godina

Prosto je neverovatno da nasi ljudi ne shvataju tako jednostavnu i dobru stvar kao sto su stedni zapisi.Zapise imam od prve emisije i zaista se visestruko isplate.Prinos u zapisima preracunat u evro je jako velik.Onih koji pametuju,filozofiraju a nemaju blage veze sa ekonomijom je koliko hoces.Dok jedni pametuju, drugi su mudro svoj novac investirali u stedne zapise.

Sigurno je sigurno

pre 19 godina

Štedni zapisi su sigurni sve dok je i politika. Ko garantuje da sutra neka nova vlada (recimo radikalska) neće podići kurs na 110dinara za evro. I koliko ćete onda zaraditi na štednim zapisima?
Ovo je razmišljanje prosečnog građanina. Setite se da je krajem prošle godine predviđan kurs 100 dinara za evro za kraj ove godine, a niko nije predviđao jačanje dinara ( i da jeste smatrali bi ga zrelim za ludnicu).

Marko

pre 19 godina

A ko garantuje da nece biti rata ako dodju radikali na vlast? Sta bi bilo kad bi bilo..A sta ako dinar jos vise ojaca i time zarada na zapisima bude jos veca? Ako evro pocne da jaca,odes u banku unovcis zapise i kupis evro.Vrlo jednostavno.. Uostalom,nije ni predvidjeno da svi zarade.Uvek ce biti onih koji u svemu vide politiku i strancarenje a posle im je krivo kada prodje voz i vide da su mogli da zarade na zapisima.who dares-wins.

Bojan NS

pre 19 godina

Samo jedno ne razumem...g-din Djumic kaze: ...ostvarena dobit bi iznosila oko 21.200 dinara, odnosno, 332 evra... Ono sto ne razumem je njegova racunica 21.200:332=63.28 pa se pitam "Prica li on o Evrima ili o Dolarima?". Ako su dolari u pitanju - onda citava prica pada u vodu zar ne?

Ivan K

pre 19 godina

Prvo bih prokomentarisao emisiju Budjelar koja je u prvom prilogu napravila bezkompromisnu reklamu za stedne zapise koje izdaje NBS, i to sa pogresnim informacijama koje upucuju da su investicije te vrste visestruko primamljivije od stednje u devizama. Prvo i prvo, netacno su prikazani prinosi nakon pola godine u primeru u emisiji jer su koriscenje kamatne stope na godinu dana a u primeru je proslo tek pola godine (april 2007). Svakako nema kamatne stope na stedne zapise od 17% na pola godine. Takodje u tom primeru nije bilo jasno napomenut efekat inflacije koji moze da pojede dobit ako evro prati rast inflacije.

U ovom clanku gospodin je to malo bolje, tacnije i detaljnije objasnio citaocima medjutim jedini zakljucak koji ja mogu da svedem iz svega ovoga da stedni zapisi vise nisu primamljiva investicija i cak iako inflacija ne prelazi 10% na godisnjem nivou tek procenat-dva je veci prinos od stednje u devizama. Sto na male uloge koje vecina gradjana moze sebe da priusti su nikakvi iznosi.

Pedja Bgd

pre 19 godina

Postoji jedan faktor koji utice na to da se ja uzdrzim kupovine zapisa. Prinos u dobroj meri zavisi od nivoa inflacije koji u krajnjoj instanci zavisi od politicara. Pred izbore i uz krajnju neizvesnost ko ce kreirati politiku naredne godine ja ne bih tako hvalospevno pisao o ovoj vrsti ulaganja

uzi

pre 19 godina

ja ne razumem vas ljude koji ne savetujete štedne zapise. zapisi su hartija sa apsolutnom likvidnošću, isto kao i novac (svakog radnog dana i subotom se mogu podići sa pripadujućom kamatom). znači, ako inflacija i evro krenu da rastu - a vi istog dana možete da prodate zapise i kupite evre (ako to već savetujete). ja skoro godinu dana čekam da se to desi i još uvek se nije desilo (i verovatno neće do posle izbora, a možda ni tada).

srdjan

pre 19 godina

Zapisi jesu likvidni i mogu se prodati na sekundarnom trzistu ali i njihova vrednost nije fiksna vec zavisi od ponude i potraznje. Drugim recima cena ite kako zavisi od inflacije, kamatnih stopa itd.
Mozda najveci razlog zasto ljudi ne drze previse para u dinarima je jako lose iskustvo koje su imali u proteklih 10-20 godina(zapravo sve od II svetskog rata pa naovamo).

pera peric

pre 19 godina

Vrednost štednih zapisa NBS ne zavisi ni od kakve ponude i potražnje niti se prodaju na sekudarnom tržištu već se prema cenovniku (na sajtu nbs) prodaju nazad nbs-u kad god poželiš.

Ovo je najbolji vid štednje u ovom trenutku i ja ga koristim još od prve emisije i vrlo se isplati čak i sa 17% koliko je sad kamatna stopa.

Naravno ne treba sve pare držati u jednoj valuti već diverzifikovati rizik držanjem para i u evrima i dinarima.

I još da napomenem da ovde neki pogrešno posmatraju inflaciju kao glavni faktor u upoređivanju da li je isplativije štedeti u devizama ili dinarima. Ako imamo (kao što smo stvarno imali u proteklih više od godinu dana) da je kurs dinara ostao na istom nivou to znači da je inflacija bila ne samo u dinarima nego i u evrima ! Tako da onaj ko je štedeo u evrima sa kamatnom stopom od npr 5% je praktično izguio pare (jer je inflacija oko 7-8 %) dok onaj ko je imao štedne zapise zaradio. Dakle depresijacija dinara u odnosu na evro je ono što treba posmatrati.

Branko

pre 19 godina

Ako evro pada u odnosu na dinar, može li neko da mi objasni zašto je prodajni kurs evra i dalje veći od kupovnog ? I ne samo evra, već i drugih valuta u odnos na koje jača.

pera peric

pre 19 godina

@ Branko

Prodajni kurs je uvek veći od kupovnog jer je prodajni kurs kurs po kome menjačnica ili banka tebi prodaje devize (na engleskom je naziv 'we sell at') a kupovni (we buy at)po kojima kupuje a na toj razlici ona zarađuje. Srednji kurs NBS-a treba da posmatraš i kada on pada srazmerno padaju i prodajni i kupovni (trebalo bi da kupovni bude oko 0.7 % manji od srednjeg a prodajni 0.7% viši).

Pedja Bg

pre 19 godina

Ovde ocito govorimo o različitim stvarima. Jedno je menadžment sopstvenih finansija, a drugo je štednja prosečnog građanina. Dakle, igranje zapisima, u smislu prodaje ako inflacija pocne da ide na gore podrazumeva da ulagač pomno prati dešavanja u privredi i na finansijskom tržištu i da je sposoban (obrazovan) da anticipira buduća kretanja. Prosečan građanin to nije.
Zato je za njega sigurnije (manje rizično, a samim tim i manje plodonosno) da svoju štednju ostvaruje u evrima. Naravno da je najbolje sopstveni portfolio diversifikovati i naravno da je moguće izvršiti i neku vrstu hedžinga, ali to nije ono o čemu razmišlja prosečan građanin. Bar ne još uvek.

Uostalom, moram da priznam da mi nije baš najjasnije kako sa tolikom sigurnošću govorite o budućim kretanjima u trenutku kad se ne zna ni ko će biti budući ministar finansija i kada je očito da guvernera NBS može da smeni ko, kad i kako hoće.

Marko

pre 19 godina

Prosto je neverovatno da nasi ljudi ne shvataju tako jednostavnu i dobru stvar kao sto su stedni zapisi.Zapise imam od prve emisije i zaista se visestruko isplate.Prinos u zapisima preracunat u evro je jako velik.Onih koji pametuju,filozofiraju a nemaju blage veze sa ekonomijom je koliko hoces.Dok jedni pametuju, drugi su mudro svoj novac investirali u stedne zapise.

Sigurno je sigurno

pre 19 godina

Štedni zapisi su sigurni sve dok je i politika. Ko garantuje da sutra neka nova vlada (recimo radikalska) neće podići kurs na 110dinara za evro. I koliko ćete onda zaraditi na štednim zapisima?
Ovo je razmišljanje prosečnog građanina. Setite se da je krajem prošle godine predviđan kurs 100 dinara za evro za kraj ove godine, a niko nije predviđao jačanje dinara ( i da jeste smatrali bi ga zrelim za ludnicu).

Marko

pre 19 godina

A ko garantuje da nece biti rata ako dodju radikali na vlast? Sta bi bilo kad bi bilo..A sta ako dinar jos vise ojaca i time zarada na zapisima bude jos veca? Ako evro pocne da jaca,odes u banku unovcis zapise i kupis evro.Vrlo jednostavno.. Uostalom,nije ni predvidjeno da svi zarade.Uvek ce biti onih koji u svemu vide politiku i strancarenje a posle im je krivo kada prodje voz i vide da su mogli da zarade na zapisima.who dares-wins.

Bojan NS

pre 19 godina

Samo jedno ne razumem...g-din Djumic kaze: ...ostvarena dobit bi iznosila oko 21.200 dinara, odnosno, 332 evra... Ono sto ne razumem je njegova racunica 21.200:332=63.28 pa se pitam "Prica li on o Evrima ili o Dolarima?". Ako su dolari u pitanju - onda citava prica pada u vodu zar ne?