BBC

Utorak, 05.04.2022.

11:00

Književnost i Srbija: Isidora Sekulić - "ikona srpske književnosti”, žena koja je pisala muški

Izvor: BBC

Književnost i Srbija: Isidora Sekuliæ - "ikona srpske književnosti”, žena koja je pisala muški IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

1 Komentari

Sortiraj po:

zoran stokic

pre 2 godine

Isidora Sekulić: "Kako smo primitivno i necelishodno ratoborni! Sad smo sa svojim rođenim životom u ratu." Ima i dalje - Prvi aksiom politike stabilnih država: "u unutrašnjoj politici se i može grešiti, u spoljnoj ne!" — kao što možemo naći kod naše mudre Isidore Sekulić, u njenom kapitalnom eseju "Elizabeta I i Eseks" iz 1929. god. Htela je ona da nas pouči, da u trošnu srpsku državu udahne malo engleskog političkog instrumentalizma, ali se, na našu nesreću, pokazalo da smo mi, do dana današnjeg, bili loši đaci. Od Miloša pokušavamo da preradimo vekove despotskog atavizma (vizantisko/osmanskog), da se vratimo u civilizaciju - nažalost ono što su stvorile generacije do M. Kašanina, I. Sekućić i drugih je dolaskom komunizma 1945., razgrađeno, ponovo smo vraćeni u despotski anticivilizaciski kolektivizam (sada komunistički). Zato ni u 21 veku nismo uspeli da iz kolektivističkog društva zakoračimo u individualno, da od malograđana postanemo građani. A biti građanin znači biti slobodan i odgovoran za svoje postupke. Za razliku od neodgovornog malograđanina, koji je uvek objekt politike zatvorenog društva, samo slobodni građanin može biti subjekt otvorenog društva.

zoran stokic

pre 2 godine

Isidora Sekulić: "Kako smo primitivno i necelishodno ratoborni! Sad smo sa svojim rođenim životom u ratu." Ima i dalje - Prvi aksiom politike stabilnih država: "u unutrašnjoj politici se i može grešiti, u spoljnoj ne!" — kao što možemo naći kod naše mudre Isidore Sekulić, u njenom kapitalnom eseju "Elizabeta I i Eseks" iz 1929. god. Htela je ona da nas pouči, da u trošnu srpsku državu udahne malo engleskog političkog instrumentalizma, ali se, na našu nesreću, pokazalo da smo mi, do dana današnjeg, bili loši đaci. Od Miloša pokušavamo da preradimo vekove despotskog atavizma (vizantisko/osmanskog), da se vratimo u civilizaciju - nažalost ono što su stvorile generacije do M. Kašanina, I. Sekućić i drugih je dolaskom komunizma 1945., razgrađeno, ponovo smo vraćeni u despotski anticivilizaciski kolektivizam (sada komunistički). Zato ni u 21 veku nismo uspeli da iz kolektivističkog društva zakoračimo u individualno, da od malograđana postanemo građani. A biti građanin znači biti slobodan i odgovoran za svoje postupke. Za razliku od neodgovornog malograđanina, koji je uvek objekt politike zatvorenog društva, samo slobodni građanin može biti subjekt otvorenog društva.

zoran stokic

pre 2 godine

Isidora Sekulić: "Kako smo primitivno i necelishodno ratoborni! Sad smo sa svojim rođenim životom u ratu." Ima i dalje - Prvi aksiom politike stabilnih država: "u unutrašnjoj politici se i može grešiti, u spoljnoj ne!" — kao što možemo naći kod naše mudre Isidore Sekulić, u njenom kapitalnom eseju "Elizabeta I i Eseks" iz 1929. god. Htela je ona da nas pouči, da u trošnu srpsku državu udahne malo engleskog političkog instrumentalizma, ali se, na našu nesreću, pokazalo da smo mi, do dana današnjeg, bili loši đaci. Od Miloša pokušavamo da preradimo vekove despotskog atavizma (vizantisko/osmanskog), da se vratimo u civilizaciju - nažalost ono što su stvorile generacije do M. Kašanina, I. Sekućić i drugih je dolaskom komunizma 1945., razgrađeno, ponovo smo vraćeni u despotski anticivilizaciski kolektivizam (sada komunistički). Zato ni u 21 veku nismo uspeli da iz kolektivističkog društva zakoračimo u individualno, da od malograđana postanemo građani. A biti građanin znači biti slobodan i odgovoran za svoje postupke. Za razliku od neodgovornog malograđanina, koji je uvek objekt politike zatvorenog društva, samo slobodni građanin može biti subjekt otvorenog društva.