Ivan Jelić
pre 2 godine
@zoran stokic Hvala na komentaru.
Ponedeljak, 20.12.2021.
10:12
Izvor: B92
pre 2 godine
@zoran stokic Hvala na komentaru.
pre 2 godine
Stvar je daleko složenija, nego što izgleda na prvi pogled (politički monopol) – najbolje pokazuje zašto je život na planeti Zemlja tako koplikovan. Ne postoji potpuno “naivan” posmatrač, koji bi bez ikakvih predubeđenja, direktno i neposredno, komunicirao s jednom slikom. Lična kultura i obrazovanje posmatrača bitno utiču na njegovu percepciju. Postoji svet “simboličkih vrednosti” slike koje ne zavise samo od prirodne osetljivosti i vizuelne izvežbanosti posmatrača, već isto tako zavise i od njegove kulture, lične psihologije i pogleda na svet. Antropologija i teorija saznanja su nam već krajem 19 veka i početkom 20 veka pokazale da ne postoji „apriorni“ način organizovanja iskustva Homo sapijensa, on zavisi od refertnog okvira (kulturne matrice). Na primer,Vorfov (B. L. Whorf) princip:"Oni koji upotrebljavaju značajno različite gramatike usmereni su pomoću svojih gramatika prema različitim tipovima posmatranja“. Forme i uobičajeni obrasci jezika predstavljaju principe organizacije, to jest segmentacije i klasifikacije iskustva. Ne postoje „čisto opservacioni iskazi“ - ova nije neka prazna doktrina, već zaljučak nastao na dubokim analizama antroplogije, epistemologije, kulturologije, istorije nauke. Empirijska evidencija ne sastoji se od čistih i prostih činjenica, več od činjenica koje su modelirane i proizvedene u skladu sa nekim referntnim okvirom.
pre 2 godine
@zoran stokic Hvala na komentaru.
pre 2 godine
Stvar je daleko složenija, nego što izgleda na prvi pogled (politički monopol) – najbolje pokazuje zašto je život na planeti Zemlja tako koplikovan. Ne postoji potpuno “naivan” posmatrač, koji bi bez ikakvih predubeđenja, direktno i neposredno, komunicirao s jednom slikom. Lična kultura i obrazovanje posmatrača bitno utiču na njegovu percepciju. Postoji svet “simboličkih vrednosti” slike koje ne zavise samo od prirodne osetljivosti i vizuelne izvežbanosti posmatrača, već isto tako zavise i od njegove kulture, lične psihologije i pogleda na svet. Antropologija i teorija saznanja su nam već krajem 19 veka i početkom 20 veka pokazale da ne postoji „apriorni“ način organizovanja iskustva Homo sapijensa, on zavisi od refertnog okvira (kulturne matrice). Na primer,Vorfov (B. L. Whorf) princip:"Oni koji upotrebljavaju značajno različite gramatike usmereni su pomoću svojih gramatika prema različitim tipovima posmatranja“. Forme i uobičajeni obrasci jezika predstavljaju principe organizacije, to jest segmentacije i klasifikacije iskustva. Ne postoje „čisto opservacioni iskazi“ - ova nije neka prazna doktrina, već zaljučak nastao na dubokim analizama antroplogije, epistemologije, kulturologije, istorije nauke. Empirijska evidencija ne sastoji se od čistih i prostih činjenica, več od činjenica koje su modelirane i proizvedene u skladu sa nekim referntnim okvirom.
pre 2 godine
Stvar je daleko složenija, nego što izgleda na prvi pogled (politički monopol) – najbolje pokazuje zašto je život na planeti Zemlja tako koplikovan. Ne postoji potpuno “naivan” posmatrač, koji bi bez ikakvih predubeđenja, direktno i neposredno, komunicirao s jednom slikom. Lična kultura i obrazovanje posmatrača bitno utiču na njegovu percepciju. Postoji svet “simboličkih vrednosti” slike koje ne zavise samo od prirodne osetljivosti i vizuelne izvežbanosti posmatrača, već isto tako zavise i od njegove kulture, lične psihologije i pogleda na svet. Antropologija i teorija saznanja su nam već krajem 19 veka i početkom 20 veka pokazale da ne postoji „apriorni“ način organizovanja iskustva Homo sapijensa, on zavisi od refertnog okvira (kulturne matrice). Na primer,Vorfov (B. L. Whorf) princip:"Oni koji upotrebljavaju značajno različite gramatike usmereni su pomoću svojih gramatika prema različitim tipovima posmatranja“. Forme i uobičajeni obrasci jezika predstavljaju principe organizacije, to jest segmentacije i klasifikacije iskustva. Ne postoje „čisto opservacioni iskazi“ - ova nije neka prazna doktrina, već zaljučak nastao na dubokim analizama antroplogije, epistemologije, kulturologije, istorije nauke. Empirijska evidencija ne sastoji se od čistih i prostih činjenica, več od činjenica koje su modelirane i proizvedene u skladu sa nekim referntnim okvirom.
pre 2 godine
@zoran stokic Hvala na komentaru.
2 Komentari
Sortiraj po: