Petak, 17.12.2021.

11:49

Svemirska istraživanja: Šta je superteleskop koji će nam omogućiti da vidimo prve zvezde

Izvor: BBC

Svemirska istraživanja: Šta je superteleskop koji æe nam omoguæiti da vidimo prve zvezde IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

10 Komentari

Sortiraj po:

Makarije

pre 2 godine

nastala baš u liberalnoj VB a ne u osmanskom carstvu, Vizantiji, Rusiji, Kini,
---
Ali u Kini su pre toga nastali svi najbitniji pronalasci nase civilizacije. Barut, kompas, papir, stamapa samo su primeri. Preduslov da jedno drustvo napreduje je sloboda od stranog zavojevaca ali i razumna politika vladajucih elita. Moze vladajuca elita da bude razumna ali ako drustvom upravlja strani element nema tu napretka. Upravljanje spolja gusi prirodnu evoluciju drustva. Zato je sloboda bitna.
VB je pre svega bila slobodna od stranog zavojevaca a to moze da zahvali svom geografskom polozaju i spletu povoljnih istorijskih okolnosti.

zoran stokic

pre 2 godine

@superteleskop Teorije zavere (su surogat) one su loš vodić u životu jer redukuje svet na dva stanja - dobro/zlo – nije moguće "beskonačni" svet objasniti na taj način. Istorija sveta pokazuje da bez slobodne razmene misli, bez argumentovanog dijaloga, ne može biti napretka a toga nema bez političkih sloboda. Potrebni su nam drugi da bi smo iskušali svoje misli. Kritički stav može da bude samo rezultat tuđe kritike, štaviše, samo tuđa kritika omogućava samokritiku. Kolika je moć "društva dijaloga" pokazuje to da je nova nauka (fizika/hemija/biologija; industriska revolucija, elektronska revolucija....) nastala baš u liberalnoj VB a ne u osmanskom carstvu, Vizantiji, Rusiji, Kini, Indiji... a nije ni u Italiji, Španiji. Suđenje Galileju 1633. je bila Pirova pobeda inkvizicije jer na duže staze, strah je učinio da “naučna tradicija” bude ugašena na sredozemlju, ona se preseljena u liberalne severne delove Evrope i Englesku. Galijej je svoju poslednju knjigu štampao u Holandiji, Dekart se iz Francuske preselio u Švedsku… U "Poreklu čoveka" Darvin kaže da je mentalna sposobnost Homo sapijensa konstantna u poslednjih 100 000 god, ali dodaje da su kroz istoriju sociološki elementi uticali da se ona "smanji", kao pr, navodi Španiju: "samo u Španiji neki najbolji ljudi – oni koji su sumnjali i pitali, a bez sumnje ne može biti napretka – bili su eliminisani sistematski tokom tri veka, u proseku po hiljadu godišnje...i tako je snizila opšti nivo inteligencije."

superteleskop

pre 2 godine

Postovani, Zoran Stokic

Uvek dobro obratim paznju na vase zanimljive komentare. Vama je dobro poznato kako su u ono vreme na kraju zavrsili Galileo & co, da, ako mislite da je danas puno bolje Vi gresite - pozdrav svima

zoran stokic

pre 2 godine

@superteleskop Bez instrumenata nema novih teorije i uvećanja našeg znanja i obrnuto. Kepler u „Optici“ (1604. Franfurt) razvija teoriju teleskopa sa konveksnim okularom i tu daje tačna pravila za odredjivanje žižnih daljina i uveličanja teleskopa, zatim istančan opis strukture oka, kao i mehanizam gledanja, princip crne komore. Po tim uputstvima 1608. su - u Frajburgu Kristof Šajner, u Lajdenu Hans Lipershej, Parizu Žak Mecijus, konstruisali prve teleskope. Prvi koji je teleskop uperio u nebo bio je oksfordski matematičar/astronom Tomas Heriot (jula 1609). Dopisujući se sa njima Galilej je svoj prvi teleskop, koji je uveličavao 3 puta, konstruisao u avgustu 1609. ali za razliku od njih imao je „ideju“ da pomoću njega - opovrgne - Aristotelovu sliku neba; uperio ga je na Mesec, planete i zvezde. On je ustanovio da Mesec nema glatku površinu a da ima planina i dolina, kao i ovdje na Zemlji; ustanovio je da Jupiter ima 4 satelita, koji se kreću po stazama oko njega, isto onako kako se planete kreću po stazama oko Sunca a sve to - direktno opovrgava peripatetičara. Zahvajući svemu ovome mogao je Njutn, na pr, da dokaze - da podaci o kretanju Jupiterovih satelita podržavaju njegovu hipotezu o sili univerzalne gravitacije (privlačenja). On je pokazao da podaci o orbitama tih satelita, zajedno sa 1 i 2 aksiomom kretanja, impliciraju da između Jupitera i svakog njenog satelita postoji sila 1/R2.

brm

pre 2 godine

"Onda mora da prođe još nekoliko meseci da se teleskop ohladi, da poravna ogledala, a zatim i da uključi instrumente, jednog po jednog", kaže ona.

Dovoljno vremena da se mnogo toga s*ebe, a mi zaboravimo. Gde su sva ona cuda koja je Hubble obecao?
(superteleskop, 17. decembar 2021 12:29)

Hubble je je prevazišao sve što je očekivano od njega. A mi koji pratimo šta se dešava sa James Webb teleskopom ne da ćemo da zaboravimo ako se nešto loše desi, nego ćemo da pratimo svaki trenutak i kritičnu tačku tokom postavljanja teleskopa u funkciju. Postoje milioni ljudi širom sveta koji prate svaki korak dešavanja sa ovim teleskopom. Lično sam toliko literature i videa o njemu odgledao, da praktično znam prilično dobro kako funkcioniše i šta može da pođe naopako i to mogu isto da garantujem za milione širom sveta. Ogroman broj ljudi se oseća kao na iglama zbog lansiranja i još nekoliko meseci nakon lansiranja.

superteleskop

pre 2 godine

"Onda mora da prođe još nekoliko meseci da se teleskop ohladi, da poravna ogledala, a zatim i da uključi instrumente, jednog po jednog", kaže ona.

Dovoljno vremena da se mnogo toga s*ebe, a mi zaboravimo. Gde su sva ona cuda koja je Hubble obecao?

brm

pre 2 godine

"Onda mora da prođe još nekoliko meseci da se teleskop ohladi, da poravna ogledala, a zatim i da uključi instrumente, jednog po jednog", kaže ona.

Dovoljno vremena da se mnogo toga s*ebe, a mi zaboravimo. Gde su sva ona cuda koja je Hubble obecao?
(superteleskop, 17. decembar 2021 12:29)

Hubble je je prevazišao sve što je očekivano od njega. A mi koji pratimo šta se dešava sa James Webb teleskopom ne da ćemo da zaboravimo ako se nešto loše desi, nego ćemo da pratimo svaki trenutak i kritičnu tačku tokom postavljanja teleskopa u funkciju. Postoje milioni ljudi širom sveta koji prate svaki korak dešavanja sa ovim teleskopom. Lično sam toliko literature i videa o njemu odgledao, da praktično znam prilično dobro kako funkcioniše i šta može da pođe naopako i to mogu isto da garantujem za milione širom sveta. Ogroman broj ljudi se oseća kao na iglama zbog lansiranja i još nekoliko meseci nakon lansiranja.

zoran stokic

pre 2 godine

@superteleskop Bez instrumenata nema novih teorije i uvećanja našeg znanja i obrnuto. Kepler u „Optici“ (1604. Franfurt) razvija teoriju teleskopa sa konveksnim okularom i tu daje tačna pravila za odredjivanje žižnih daljina i uveličanja teleskopa, zatim istančan opis strukture oka, kao i mehanizam gledanja, princip crne komore. Po tim uputstvima 1608. su - u Frajburgu Kristof Šajner, u Lajdenu Hans Lipershej, Parizu Žak Mecijus, konstruisali prve teleskope. Prvi koji je teleskop uperio u nebo bio je oksfordski matematičar/astronom Tomas Heriot (jula 1609). Dopisujući se sa njima Galilej je svoj prvi teleskop, koji je uveličavao 3 puta, konstruisao u avgustu 1609. ali za razliku od njih imao je „ideju“ da pomoću njega - opovrgne - Aristotelovu sliku neba; uperio ga je na Mesec, planete i zvezde. On je ustanovio da Mesec nema glatku površinu a da ima planina i dolina, kao i ovdje na Zemlji; ustanovio je da Jupiter ima 4 satelita, koji se kreću po stazama oko njega, isto onako kako se planete kreću po stazama oko Sunca a sve to - direktno opovrgava peripatetičara. Zahvajući svemu ovome mogao je Njutn, na pr, da dokaze - da podaci o kretanju Jupiterovih satelita podržavaju njegovu hipotezu o sili univerzalne gravitacije (privlačenja). On je pokazao da podaci o orbitama tih satelita, zajedno sa 1 i 2 aksiomom kretanja, impliciraju da između Jupitera i svakog njenog satelita postoji sila 1/R2.

zoran stokic

pre 2 godine

@superteleskop Teorije zavere (su surogat) one su loš vodić u životu jer redukuje svet na dva stanja - dobro/zlo – nije moguće "beskonačni" svet objasniti na taj način. Istorija sveta pokazuje da bez slobodne razmene misli, bez argumentovanog dijaloga, ne može biti napretka a toga nema bez političkih sloboda. Potrebni su nam drugi da bi smo iskušali svoje misli. Kritički stav može da bude samo rezultat tuđe kritike, štaviše, samo tuđa kritika omogućava samokritiku. Kolika je moć "društva dijaloga" pokazuje to da je nova nauka (fizika/hemija/biologija; industriska revolucija, elektronska revolucija....) nastala baš u liberalnoj VB a ne u osmanskom carstvu, Vizantiji, Rusiji, Kini, Indiji... a nije ni u Italiji, Španiji. Suđenje Galileju 1633. je bila Pirova pobeda inkvizicije jer na duže staze, strah je učinio da “naučna tradicija” bude ugašena na sredozemlju, ona se preseljena u liberalne severne delove Evrope i Englesku. Galijej je svoju poslednju knjigu štampao u Holandiji, Dekart se iz Francuske preselio u Švedsku… U "Poreklu čoveka" Darvin kaže da je mentalna sposobnost Homo sapijensa konstantna u poslednjih 100 000 god, ali dodaje da su kroz istoriju sociološki elementi uticali da se ona "smanji", kao pr, navodi Španiju: "samo u Španiji neki najbolji ljudi – oni koji su sumnjali i pitali, a bez sumnje ne može biti napretka – bili su eliminisani sistematski tokom tri veka, u proseku po hiljadu godišnje...i tako je snizila opšti nivo inteligencije."

superteleskop

pre 2 godine

Postovani, Zoran Stokic

Uvek dobro obratim paznju na vase zanimljive komentare. Vama je dobro poznato kako su u ono vreme na kraju zavrsili Galileo & co, da, ako mislite da je danas puno bolje Vi gresite - pozdrav svima

Makarije

pre 2 godine

nastala baš u liberalnoj VB a ne u osmanskom carstvu, Vizantiji, Rusiji, Kini,
---
Ali u Kini su pre toga nastali svi najbitniji pronalasci nase civilizacije. Barut, kompas, papir, stamapa samo su primeri. Preduslov da jedno drustvo napreduje je sloboda od stranog zavojevaca ali i razumna politika vladajucih elita. Moze vladajuca elita da bude razumna ali ako drustvom upravlja strani element nema tu napretka. Upravljanje spolja gusi prirodnu evoluciju drustva. Zato je sloboda bitna.
VB je pre svega bila slobodna od stranog zavojevaca a to moze da zahvali svom geografskom polozaju i spletu povoljnih istorijskih okolnosti.

superteleskop

pre 2 godine

"Onda mora da prođe još nekoliko meseci da se teleskop ohladi, da poravna ogledala, a zatim i da uključi instrumente, jednog po jednog", kaže ona.

Dovoljno vremena da se mnogo toga s*ebe, a mi zaboravimo. Gde su sva ona cuda koja je Hubble obecao?

superteleskop

pre 2 godine

"Onda mora da prođe još nekoliko meseci da se teleskop ohladi, da poravna ogledala, a zatim i da uključi instrumente, jednog po jednog", kaže ona.

Dovoljno vremena da se mnogo toga s*ebe, a mi zaboravimo. Gde su sva ona cuda koja je Hubble obecao?

superteleskop

pre 2 godine

Postovani, Zoran Stokic

Uvek dobro obratim paznju na vase zanimljive komentare. Vama je dobro poznato kako su u ono vreme na kraju zavrsili Galileo & co, da, ako mislite da je danas puno bolje Vi gresite - pozdrav svima

zoran stokic

pre 2 godine

@superteleskop Teorije zavere (su surogat) one su loš vodić u životu jer redukuje svet na dva stanja - dobro/zlo – nije moguće "beskonačni" svet objasniti na taj način. Istorija sveta pokazuje da bez slobodne razmene misli, bez argumentovanog dijaloga, ne može biti napretka a toga nema bez političkih sloboda. Potrebni su nam drugi da bi smo iskušali svoje misli. Kritički stav može da bude samo rezultat tuđe kritike, štaviše, samo tuđa kritika omogućava samokritiku. Kolika je moć "društva dijaloga" pokazuje to da je nova nauka (fizika/hemija/biologija; industriska revolucija, elektronska revolucija....) nastala baš u liberalnoj VB a ne u osmanskom carstvu, Vizantiji, Rusiji, Kini, Indiji... a nije ni u Italiji, Španiji. Suđenje Galileju 1633. je bila Pirova pobeda inkvizicije jer na duže staze, strah je učinio da “naučna tradicija” bude ugašena na sredozemlju, ona se preseljena u liberalne severne delove Evrope i Englesku. Galijej je svoju poslednju knjigu štampao u Holandiji, Dekart se iz Francuske preselio u Švedsku… U "Poreklu čoveka" Darvin kaže da je mentalna sposobnost Homo sapijensa konstantna u poslednjih 100 000 god, ali dodaje da su kroz istoriju sociološki elementi uticali da se ona "smanji", kao pr, navodi Španiju: "samo u Španiji neki najbolji ljudi – oni koji su sumnjali i pitali, a bez sumnje ne može biti napretka – bili su eliminisani sistematski tokom tri veka, u proseku po hiljadu godišnje...i tako je snizila opšti nivo inteligencije."

brm

pre 2 godine

"Onda mora da prođe još nekoliko meseci da se teleskop ohladi, da poravna ogledala, a zatim i da uključi instrumente, jednog po jednog", kaže ona.

Dovoljno vremena da se mnogo toga s*ebe, a mi zaboravimo. Gde su sva ona cuda koja je Hubble obecao?
(superteleskop, 17. decembar 2021 12:29)

Hubble je je prevazišao sve što je očekivano od njega. A mi koji pratimo šta se dešava sa James Webb teleskopom ne da ćemo da zaboravimo ako se nešto loše desi, nego ćemo da pratimo svaki trenutak i kritičnu tačku tokom postavljanja teleskopa u funkciju. Postoje milioni ljudi širom sveta koji prate svaki korak dešavanja sa ovim teleskopom. Lično sam toliko literature i videa o njemu odgledao, da praktično znam prilično dobro kako funkcioniše i šta može da pođe naopako i to mogu isto da garantujem za milione širom sveta. Ogroman broj ljudi se oseća kao na iglama zbog lansiranja i još nekoliko meseci nakon lansiranja.

Makarije

pre 2 godine

nastala baš u liberalnoj VB a ne u osmanskom carstvu, Vizantiji, Rusiji, Kini,
---
Ali u Kini su pre toga nastali svi najbitniji pronalasci nase civilizacije. Barut, kompas, papir, stamapa samo su primeri. Preduslov da jedno drustvo napreduje je sloboda od stranog zavojevaca ali i razumna politika vladajucih elita. Moze vladajuca elita da bude razumna ali ako drustvom upravlja strani element nema tu napretka. Upravljanje spolja gusi prirodnu evoluciju drustva. Zato je sloboda bitna.
VB je pre svega bila slobodna od stranog zavojevaca a to moze da zahvali svom geografskom polozaju i spletu povoljnih istorijskih okolnosti.

zoran stokic

pre 2 godine

@superteleskop Bez instrumenata nema novih teorije i uvećanja našeg znanja i obrnuto. Kepler u „Optici“ (1604. Franfurt) razvija teoriju teleskopa sa konveksnim okularom i tu daje tačna pravila za odredjivanje žižnih daljina i uveličanja teleskopa, zatim istančan opis strukture oka, kao i mehanizam gledanja, princip crne komore. Po tim uputstvima 1608. su - u Frajburgu Kristof Šajner, u Lajdenu Hans Lipershej, Parizu Žak Mecijus, konstruisali prve teleskope. Prvi koji je teleskop uperio u nebo bio je oksfordski matematičar/astronom Tomas Heriot (jula 1609). Dopisujući se sa njima Galilej je svoj prvi teleskop, koji je uveličavao 3 puta, konstruisao u avgustu 1609. ali za razliku od njih imao je „ideju“ da pomoću njega - opovrgne - Aristotelovu sliku neba; uperio ga je na Mesec, planete i zvezde. On je ustanovio da Mesec nema glatku površinu a da ima planina i dolina, kao i ovdje na Zemlji; ustanovio je da Jupiter ima 4 satelita, koji se kreću po stazama oko njega, isto onako kako se planete kreću po stazama oko Sunca a sve to - direktno opovrgava peripatetičara. Zahvajući svemu ovome mogao je Njutn, na pr, da dokaze - da podaci o kretanju Jupiterovih satelita podržavaju njegovu hipotezu o sili univerzalne gravitacije (privlačenja). On je pokazao da podaci o orbitama tih satelita, zajedno sa 1 i 2 aksiomom kretanja, impliciraju da između Jupitera i svakog njenog satelita postoji sila 1/R2.