Sreda, 27.10.2021.

16:12

Mladi, korona virus i vakcinacija: Da li mladi više zavrću rukav zbog kovid propusnica

Izvor: BBC

Mladi, korona virus i vakcinacija: Da li mladi više zavræu rukav zbog kovid propusnica IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

1 Komentari

Sortiraj po:

zoran stokic

pre 2 godine

Kada je moja generacija studirala mi smo bili vođeni Volterovim idejama da bez "intelektualnog napretka nema ni moralnog napredka", te da nas ka rešenju problema i opštem boljitku u društvu mogu voditi principi: pogrešivosti (da smo kao ljudi pogrešivi), razumne rasprave i približavanja istini. Bez obzira šta je ko od nas studirao (struka za struku) - humanističko obrazovanje se podrazumevalo. Smatrali smo tada da nije moguće biti intelektalac, bilo kog zanimanja, ako pri tome nisi i humanistički vaspitan. Od 1990. najviše je postradalo obrazovanje, i opšta kultura; nauka, humanistička kultura, su nerazumno postali opozicija nacionalnom, kao nešto što bi nas "rasrbilo". Slučajno, na te naše nevolje, u svetu i kod nas pojavljuje se "elektronski svet". I šta se dogodilo sa našom decom tih 30 g između čekića i nakovnja: "nacionalnog" i "elektronskog sveta"? Umesto da stasavaju u građane – stasavaju u konformiste i kiborge - u egoiste čija empatija teži nuli. Humanistička i "pedagoška" funkcija nauke u našem svakodnevnom životu, je nestala - a to je bitno uticalo na proces mišljenja i zaključivanja naše dece.

zoran stokic

pre 2 godine

Kada je moja generacija studirala mi smo bili vođeni Volterovim idejama da bez "intelektualnog napretka nema ni moralnog napredka", te da nas ka rešenju problema i opštem boljitku u društvu mogu voditi principi: pogrešivosti (da smo kao ljudi pogrešivi), razumne rasprave i približavanja istini. Bez obzira šta je ko od nas studirao (struka za struku) - humanističko obrazovanje se podrazumevalo. Smatrali smo tada da nije moguće biti intelektalac, bilo kog zanimanja, ako pri tome nisi i humanistički vaspitan. Od 1990. najviše je postradalo obrazovanje, i opšta kultura; nauka, humanistička kultura, su nerazumno postali opozicija nacionalnom, kao nešto što bi nas "rasrbilo". Slučajno, na te naše nevolje, u svetu i kod nas pojavljuje se "elektronski svet". I šta se dogodilo sa našom decom tih 30 g između čekića i nakovnja: "nacionalnog" i "elektronskog sveta"? Umesto da stasavaju u građane – stasavaju u konformiste i kiborge - u egoiste čija empatija teži nuli. Humanistička i "pedagoška" funkcija nauke u našem svakodnevnom životu, je nestala - a to je bitno uticalo na proces mišljenja i zaključivanja naše dece.

zoran stokic

pre 2 godine

Kada je moja generacija studirala mi smo bili vođeni Volterovim idejama da bez "intelektualnog napretka nema ni moralnog napredka", te da nas ka rešenju problema i opštem boljitku u društvu mogu voditi principi: pogrešivosti (da smo kao ljudi pogrešivi), razumne rasprave i približavanja istini. Bez obzira šta je ko od nas studirao (struka za struku) - humanističko obrazovanje se podrazumevalo. Smatrali smo tada da nije moguće biti intelektalac, bilo kog zanimanja, ako pri tome nisi i humanistički vaspitan. Od 1990. najviše je postradalo obrazovanje, i opšta kultura; nauka, humanistička kultura, su nerazumno postali opozicija nacionalnom, kao nešto što bi nas "rasrbilo". Slučajno, na te naše nevolje, u svetu i kod nas pojavljuje se "elektronski svet". I šta se dogodilo sa našom decom tih 30 g između čekića i nakovnja: "nacionalnog" i "elektronskog sveta"? Umesto da stasavaju u građane – stasavaju u konformiste i kiborge - u egoiste čija empatija teži nuli. Humanistička i "pedagoška" funkcija nauke u našem svakodnevnom životu, je nestala - a to je bitno uticalo na proces mišljenja i zaključivanja naše dece.