Nedelja, 06.06.2021.

17:44

Preminuo poznati publicista Jovan I. Deretić

Poznati publicista Jovan I. Deretić preminuo je rano jutros u 82. godini, objavila je zvanična stranica njegovog Udruženja građana Slobodna Srbija.

Izvor: B92

Preminuo poznati publicista Jovan I. Deretiæ IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

22 Komentari

Sortiraj po:

Vesna

pre 2 godine

Kome god nije jasno šta je počivši gospodim Jovan Deretić pisao, neka uzme i pročita Anale od Tacita, rimskog istoričara sa kraja rimskog carstva i početka hrišćanstva. Ali neka čita i fus note, a ne samo krupna slova kako većina čita. Jasno piše da je pobuna u Dalmaciji bilo 3. godine nove ere, da su rimske legije logorovale u dolini, jeli i pili, nisu ratovali. Umesto njih pobunu su ugušila druga slovenska plemena. Koja slovenska plemena jedni protiv drugih? Rimljani su im dozvoljavali da pljačkaju i pale naseobine. Znači da od uvek ratujemo jedni protiv drugih, zarad plena. I pre hrišćanstva, i pre podele crkve, od uvek su naši neprijatelji znali da smo lako pohlepni i to su koristili. Pobuna u Panoniji je bila 6. godine nove ere. Ako se zna da je najveći broj državnika Rima rođeno na teritoriji Srbije, da su tu imali gradove i palate, ko se bunio protiv njih? Sirotinja koja je morala da kuluči i gradi. Još će stragova iz zemlje izroniti, tek su počeli. Slava gospdinu Jovanu Deretiću, Vječnaja pamjat.

Мина

pre 2 godine

Слажем се да не треба све узимати здраво за готово, али гос.Деретић је покренуо многа питања српске историје, која су неки намерно скрајнули, показао да Србија "није репа без корена",што многима смета.Његови радови и књиге нису пуко наклапање, већ озбиљан рад и истраживање једног стручног професора.Време ће показати, колико је био, или није у праву.Па и Ајншанову теорију релативитета, у коју се куне цео свет, француска академија наука сада преиспитује.Хвала Деретићу што је радио за своју Србију.Слава му!

Јабучило

pre 2 godine

Деретић је, ако ништа друго, покренуо талас преиспитивања пресредњевековне историје (у) Срба. Указао је на правце истраживања, охрабрио је многе мислеће историчаре да изучавају прошлост на нов начин. Да ли је претеривао? Јесте. Али, свеједно, семе је посејано, а плодови ничу. Језик није за занемарити када је историја у питању, довољно често веродостојно говори о простирању (или путу) народа. Уз археолошке налазе је то моћан доказ. А много је "необјашњивих случајности", занемарених и скрајнутих, када је српска историја у питању. Дакле, не узимајмо здраво за готово, али се немојмо ни смејати. Јер нису наивне ствари у питању.

gago

pre 2 godine

I ja sam jedan od onih koji je nasjeo pa kupio 4tomnu knjigu. Pola stranice su citati i fusnote, a sto je najcrnje, pola od tih izvora na koje se poziva su wikipedia ili jos gore poziva se na svoja djela. Boze sacuvaj.

Kobaja Grande

pre 2 godine

За сваки случај да се напомене да историчара Јована Деретића (преминуо 2002., Историја српске књижевности, Композиција Горског Вјенца), не треба мешати са псеудоисторичарем Јованом И. Деретићем.

Бата

pre 2 godine

Politička i ratna neprijateljstva koja Srbi trpe od zapadnih država od kada je u 19. veku uspostavljena moderna srpska državnost daju za pravo da se sumnja u sve. Zato je tako lako poverovati da je istorijska nauka zloupotrebljena od onih država koje su imale prednost dužeg postojanja i razvoja u odnosu na našu, a vremenom su jasno pokazali da su neprijatelji jer su nas više puta napadali i razarali, a između ratova nametali kao dominantni. Pitanja i sporovi vezani za pouzdanost ovih ili onih istorijskih izvora, tačnost ovih ili onih istorijskih teorija, moći će da se reše tek ako se srpska država dovoljno vremena stabilizuje i razvija bez ponovnih kriza i razaranja, kada se bez sumnje bude moglo reći da naučnici rade bez spoljnog ili unutrašnjeg političkog ili ideološkog pritiska.

Branko

pre 2 godine

Saučešće njegovoj familiji, ali mora se reći da je taj čovek sa svojom armijom sledbenika, naneo nemerljivu štetu srpskoj istoriografiji i zdravom razumu uopšte. Danas studente istorije na fakultetima i istraživače pljuju da su vatikanski plaćenici i sledbenici bečko-berlinske škole, zato što žele da istorija ostane nauka a ne grana epske fantastike. Najcrnje od svega je što se te knjige u lepim koriscama u knjižarama nalaze u odeljku istorija, pa mnogi amateri koji iskreno hoće nešto da nauče nabasaju na knjige Deretića i Jarčevića...

Branko

pre 2 godine

Saučešće njegovoj familiji, ali mora se reći da je taj čovek sa svojom armijom sledbenika, naneo nemerljivu štetu srpskoj istoriografiji i zdravom razumu uopšte. Danas studente istorije na fakultetima i istraživače pljuju da su vatikanski plaćenici i sledbenici bečko-berlinske škole, zato što žele da istorija ostane nauka a ne grana epske fantastike. Najcrnje od svega je što se te knjige u lepim koriscama u knjižarama nalaze u odeljku istorija, pa mnogi amateri koji iskreno hoće nešto da nauče nabasaju na knjige Deretića i Jarčevića...

Kobaja Grande

pre 2 godine

За сваки случај да се напомене да историчара Јована Деретића (преминуо 2002., Историја српске књижевности, Композиција Горског Вјенца), не треба мешати са псеудоисторичарем Јованом И. Деретићем.

gago

pre 2 godine

I ja sam jedan od onih koji je nasjeo pa kupio 4tomnu knjigu. Pola stranice su citati i fusnote, a sto je najcrnje, pola od tih izvora na koje se poziva su wikipedia ili jos gore poziva se na svoja djela. Boze sacuvaj.

Бата

pre 2 godine

Politička i ratna neprijateljstva koja Srbi trpe od zapadnih država od kada je u 19. veku uspostavljena moderna srpska državnost daju za pravo da se sumnja u sve. Zato je tako lako poverovati da je istorijska nauka zloupotrebljena od onih država koje su imale prednost dužeg postojanja i razvoja u odnosu na našu, a vremenom su jasno pokazali da su neprijatelji jer su nas više puta napadali i razarali, a između ratova nametali kao dominantni. Pitanja i sporovi vezani za pouzdanost ovih ili onih istorijskih izvora, tačnost ovih ili onih istorijskih teorija, moći će da se reše tek ako se srpska država dovoljno vremena stabilizuje i razvija bez ponovnih kriza i razaranja, kada se bez sumnje bude moglo reći da naučnici rade bez spoljnog ili unutrašnjeg političkog ili ideološkog pritiska.

Јабучило

pre 2 godine

Деретић је, ако ништа друго, покренуо талас преиспитивања пресредњевековне историје (у) Срба. Указао је на правце истраживања, охрабрио је многе мислеће историчаре да изучавају прошлост на нов начин. Да ли је претеривао? Јесте. Али, свеједно, семе је посејано, а плодови ничу. Језик није за занемарити када је историја у питању, довољно често веродостојно говори о простирању (или путу) народа. Уз археолошке налазе је то моћан доказ. А много је "необјашњивих случајности", занемарених и скрајнутих, када је српска историја у питању. Дакле, не узимајмо здраво за готово, али се немојмо ни смејати. Јер нису наивне ствари у питању.

Мина

pre 2 godine

Слажем се да не треба све узимати здраво за готово, али гос.Деретић је покренуо многа питања српске историје, која су неки намерно скрајнули, показао да Србија "није репа без корена",што многима смета.Његови радови и књиге нису пуко наклапање, већ озбиљан рад и истраживање једног стручног професора.Време ће показати, колико је био, или није у праву.Па и Ајншанову теорију релативитета, у коју се куне цео свет, француска академија наука сада преиспитује.Хвала Деретићу што је радио за своју Србију.Слава му!

Vesna

pre 2 godine

Kome god nije jasno šta je počivši gospodim Jovan Deretić pisao, neka uzme i pročita Anale od Tacita, rimskog istoričara sa kraja rimskog carstva i početka hrišćanstva. Ali neka čita i fus note, a ne samo krupna slova kako većina čita. Jasno piše da je pobuna u Dalmaciji bilo 3. godine nove ere, da su rimske legije logorovale u dolini, jeli i pili, nisu ratovali. Umesto njih pobunu su ugušila druga slovenska plemena. Koja slovenska plemena jedni protiv drugih? Rimljani su im dozvoljavali da pljačkaju i pale naseobine. Znači da od uvek ratujemo jedni protiv drugih, zarad plena. I pre hrišćanstva, i pre podele crkve, od uvek su naši neprijatelji znali da smo lako pohlepni i to su koristili. Pobuna u Panoniji je bila 6. godine nove ere. Ako se zna da je najveći broj državnika Rima rođeno na teritoriji Srbije, da su tu imali gradove i palate, ko se bunio protiv njih? Sirotinja koja je morala da kuluči i gradi. Još će stragova iz zemlje izroniti, tek su počeli. Slava gospdinu Jovanu Deretiću, Vječnaja pamjat.

Branko

pre 2 godine

Saučešće njegovoj familiji, ali mora se reći da je taj čovek sa svojom armijom sledbenika, naneo nemerljivu štetu srpskoj istoriografiji i zdravom razumu uopšte. Danas studente istorije na fakultetima i istraživače pljuju da su vatikanski plaćenici i sledbenici bečko-berlinske škole, zato što žele da istorija ostane nauka a ne grana epske fantastike. Najcrnje od svega je što se te knjige u lepim koriscama u knjižarama nalaze u odeljku istorija, pa mnogi amateri koji iskreno hoće nešto da nauče nabasaju na knjige Deretića i Jarčevića...

gago

pre 2 godine

I ja sam jedan od onih koji je nasjeo pa kupio 4tomnu knjigu. Pola stranice su citati i fusnote, a sto je najcrnje, pola od tih izvora na koje se poziva su wikipedia ili jos gore poziva se na svoja djela. Boze sacuvaj.

Бата

pre 2 godine

Politička i ratna neprijateljstva koja Srbi trpe od zapadnih država od kada je u 19. veku uspostavljena moderna srpska državnost daju za pravo da se sumnja u sve. Zato je tako lako poverovati da je istorijska nauka zloupotrebljena od onih država koje su imale prednost dužeg postojanja i razvoja u odnosu na našu, a vremenom su jasno pokazali da su neprijatelji jer su nas više puta napadali i razarali, a između ratova nametali kao dominantni. Pitanja i sporovi vezani za pouzdanost ovih ili onih istorijskih izvora, tačnost ovih ili onih istorijskih teorija, moći će da se reše tek ako se srpska država dovoljno vremena stabilizuje i razvija bez ponovnih kriza i razaranja, kada se bez sumnje bude moglo reći da naučnici rade bez spoljnog ili unutrašnjeg političkog ili ideološkog pritiska.

Kobaja Grande

pre 2 godine

За сваки случај да се напомене да историчара Јована Деретића (преминуо 2002., Историја српске књижевности, Композиција Горског Вјенца), не треба мешати са псеудоисторичарем Јованом И. Деретићем.

Јабучило

pre 2 godine

Деретић је, ако ништа друго, покренуо талас преиспитивања пресредњевековне историје (у) Срба. Указао је на правце истраживања, охрабрио је многе мислеће историчаре да изучавају прошлост на нов начин. Да ли је претеривао? Јесте. Али, свеједно, семе је посејано, а плодови ничу. Језик није за занемарити када је историја у питању, довољно често веродостојно говори о простирању (или путу) народа. Уз археолошке налазе је то моћан доказ. А много је "необјашњивих случајности", занемарених и скрајнутих, када је српска историја у питању. Дакле, не узимајмо здраво за готово, али се немојмо ни смејати. Јер нису наивне ствари у питању.

Мина

pre 2 godine

Слажем се да не треба све узимати здраво за готово, али гос.Деретић је покренуо многа питања српске историје, која су неки намерно скрајнули, показао да Србија "није репа без корена",што многима смета.Његови радови и књиге нису пуко наклапање, већ озбиљан рад и истраживање једног стручног професора.Време ће показати, колико је био, или није у праву.Па и Ајншанову теорију релативитета, у коју се куне цео свет, француска академија наука сада преиспитује.Хвала Деретићу што је радио за своју Србију.Слава му!

Vesna

pre 2 godine

Kome god nije jasno šta je počivši gospodim Jovan Deretić pisao, neka uzme i pročita Anale od Tacita, rimskog istoričara sa kraja rimskog carstva i početka hrišćanstva. Ali neka čita i fus note, a ne samo krupna slova kako većina čita. Jasno piše da je pobuna u Dalmaciji bilo 3. godine nove ere, da su rimske legije logorovale u dolini, jeli i pili, nisu ratovali. Umesto njih pobunu su ugušila druga slovenska plemena. Koja slovenska plemena jedni protiv drugih? Rimljani su im dozvoljavali da pljačkaju i pale naseobine. Znači da od uvek ratujemo jedni protiv drugih, zarad plena. I pre hrišćanstva, i pre podele crkve, od uvek su naši neprijatelji znali da smo lako pohlepni i to su koristili. Pobuna u Panoniji je bila 6. godine nove ere. Ako se zna da je najveći broj državnika Rima rođeno na teritoriji Srbije, da su tu imali gradove i palate, ko se bunio protiv njih? Sirotinja koja je morala da kuluči i gradi. Još će stragova iz zemlje izroniti, tek su počeli. Slava gospdinu Jovanu Deretiću, Vječnaja pamjat.