Ponedeljak, 08.03.2021.

08:59

Firma pokušala eksperiment - svima dala istu platu: Nije se dobro završilo

Kad je Kalvin Benton pokrenuo svoju firmu za psihoterapiju Spil (Spill), imao je ideju da svima daje istu platu.

Izvor: index.hr

Firma pokušala eksperiment - svima dala istu platu: Nije se dobro završilo IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

10 Komentari

Sortiraj po:

moje ime

pre 3 godine

Pri tom nije spomenuo cistacicu, domara, kafe kuvaricu i slicno.
Ovde pricamo samo o visokoobrazovanom kadru i to opet ne funkcionise.

Prosto, covecanstvo danas pokrecu dve vrednosti: sloboda gradjana i jednakost, a one su direktno suprotstavljene jedna drugoj.

Da bi se izrazila sloboda, neophodno je da se talenat, energija, posvecenost vrednuju vise od lenjosti, letargicnosti, bezvoljnosti. U suprotnom, sloboda se gusi. To nije odrzivo. Sa druge strane, potpuna sloboda vodi u ogromne nejednakosti, koje opet nisu odrzive. Resenje je u nekom balansu. Maksimalna moguca sloboda uz maksimalnu mogucu jednakost.

Bitno je da sumarno to vodi u drustveni progres.

Naravno, ovde govorim o demokratskim drustvima kakvom mi, ipak, tezimo.
Ukoliko je nejednakost postignuta tako sto je neko dosao da sredstava van obrasca, onda je to problem koji pobija klipove u tockove progresa.

To se nama precesto desava. Ipak sam optimista, jer funkcionisemo prema obrascima zapadne kulture i pre ili kasnije ti klipovi moraju da popucaju. To je samo sum koji prosto mora nestati.

ja

pre 3 godine

@ (marica, kriv, razumevanje..., 8. mart 2021 10:46)

Nije tačno da nije bilo uravnilovke. U Jugoslaviji je uravnilovka uvedena odmah posle 2. svetskog rata, a trajala je čak do 60-ih godina, kada su, pod teretom realnosti, genijalci iz Politbiroa jednostavno morali da odustanu od nje (iako, i dalje, nevoljno). Uravnilovka nije bila uvedena striktno zbog toga da bi se svima omogućili jednaki životni uslovi (iako je propagandna mašinerija isključivo to forsirala kao cilj iste), već da bi se omogućila akumulacija kapitala u državnim rukama, kojim se, dalje, ulagalo u industrijalizaciju zemlje. Međutim, sama industrijalizacija značila je više školovanih ljudi, sa mnogo boljim poslovima i nagonom da troše više na privatnu potrošnju. A to se nije moglo sa uravnilovkom, pa su se ispoljile velike negativne posledice po čitavu strukturu takvog ekonomskog sistema. Prvo, uravnilovka je podstakla nerad. Zbog čega bi neko radio više ako neće da dobije veću platu? To je ovekovečeno onim "radio, ne radio, svira mi radio". Zatim, zbog neadekvatne raspodele resursa, došlo je do usporavanja privrede što je dovelo do eksplozije broja nezaposlenih, pa je, već mala plata, dodatno smanjivana ("ne mogu oni toliko malo mene da plate, koliko ja malo mogu da radim"), pa je padala i produktivnost. A oni, koji su sebe smatrali sposobnijim od drugih i bili na položaju da iskoriste privilegije (partijski vojnici i direktori) su počeli da krčme društvenu svojinu ("radim za mito, ne za platu")...

marica, kriv, razumevanje...

pre 3 godine

@zen

prilicno ne znas sta je tacno komunizam, a i nije da je tacno da su u Jgoslaviji svi imali iste plate, i te kako se postovao i vrednovao radni staz a u pocetnim fazama cak i radni doprinos ... i uzgred pravi paraziti se uvek snadju ne pate oni za takvim jednakostima, naprotiv

dragan

pre 3 godine

Takođe ne mislim ni da svi treba da znaju kolike su plate drugim zaposlenima. Tačno 100% zaposlenih bi smatralo da nisu korektno plaćeni u odnosu na kolege. To bi dalje izazvalo probleme u odnosima. Ako je privatna firma, poslodavac treba da uspostavi fer odnose prema doprinosu. To je naravno problematika gde ne postoji opšte primenjiva formula. Eksperiment koji su u ovoj firmi pokušali je interesantan ali mi je neverovatno da je neko pomislio da će to da radi. Možda u firmama sa troje-četvoro ljudi istih kvalifikacija.

balkanoid

pre 3 godine

Zasto praviti eksperiment za nesto sto je milion puta potvrdjeno da ne ide. kao kad bih ja u 2020 godini skako sa 10. sprata da potvrdim da gravitacija postoji

zen

pre 3 godine

"Mislim da je bilo razočaranja kad je eksperiment propao. Hteli smo najbolje za ljude u kompaniji. Ali ponekad tradicionalne prakse postoje s razlogom i ponekad ne treba eksperimentisati."
jap,mejt komunizam ne funkcioniše. Trebali ste nas pitati.Mi smo eksperimentisali više od 50 godina. Naravoučenije: Paraziti se uvek zalažu za jednakost u platama...dobro jutro

Salaso

pre 3 godine

Kako to mislite "mi smo probali"?! Ovde ljudi nikada nisu bili jednaki a pogotovo ne ravnopravni, cak ni u socijalizmu. Ni sada nije bolje a najgore sto nikada najvredniji nisu bili najbolje placeni.

zen

pre 3 godine

"Mislim da je bilo razočaranja kad je eksperiment propao. Hteli smo najbolje za ljude u kompaniji. Ali ponekad tradicionalne prakse postoje s razlogom i ponekad ne treba eksperimentisati."
jap,mejt komunizam ne funkcioniše. Trebali ste nas pitati.Mi smo eksperimentisali više od 50 godina. Naravoučenije: Paraziti se uvek zalažu za jednakost u platama...dobro jutro

balkanoid

pre 3 godine

Zasto praviti eksperiment za nesto sto je milion puta potvrdjeno da ne ide. kao kad bih ja u 2020 godini skako sa 10. sprata da potvrdim da gravitacija postoji

ja

pre 3 godine

@ (marica, kriv, razumevanje..., 8. mart 2021 10:46)

Nije tačno da nije bilo uravnilovke. U Jugoslaviji je uravnilovka uvedena odmah posle 2. svetskog rata, a trajala je čak do 60-ih godina, kada su, pod teretom realnosti, genijalci iz Politbiroa jednostavno morali da odustanu od nje (iako, i dalje, nevoljno). Uravnilovka nije bila uvedena striktno zbog toga da bi se svima omogućili jednaki životni uslovi (iako je propagandna mašinerija isključivo to forsirala kao cilj iste), već da bi se omogućila akumulacija kapitala u državnim rukama, kojim se, dalje, ulagalo u industrijalizaciju zemlje. Međutim, sama industrijalizacija značila je više školovanih ljudi, sa mnogo boljim poslovima i nagonom da troše više na privatnu potrošnju. A to se nije moglo sa uravnilovkom, pa su se ispoljile velike negativne posledice po čitavu strukturu takvog ekonomskog sistema. Prvo, uravnilovka je podstakla nerad. Zbog čega bi neko radio više ako neće da dobije veću platu? To je ovekovečeno onim "radio, ne radio, svira mi radio". Zatim, zbog neadekvatne raspodele resursa, došlo je do usporavanja privrede što je dovelo do eksplozije broja nezaposlenih, pa je, već mala plata, dodatno smanjivana ("ne mogu oni toliko malo mene da plate, koliko ja malo mogu da radim"), pa je padala i produktivnost. A oni, koji su sebe smatrali sposobnijim od drugih i bili na položaju da iskoriste privilegije (partijski vojnici i direktori) su počeli da krčme društvenu svojinu ("radim za mito, ne za platu")...

dragan

pre 3 godine

Takođe ne mislim ni da svi treba da znaju kolike su plate drugim zaposlenima. Tačno 100% zaposlenih bi smatralo da nisu korektno plaćeni u odnosu na kolege. To bi dalje izazvalo probleme u odnosima. Ako je privatna firma, poslodavac treba da uspostavi fer odnose prema doprinosu. To je naravno problematika gde ne postoji opšte primenjiva formula. Eksperiment koji su u ovoj firmi pokušali je interesantan ali mi je neverovatno da je neko pomislio da će to da radi. Možda u firmama sa troje-četvoro ljudi istih kvalifikacija.

Salaso

pre 3 godine

Kako to mislite "mi smo probali"?! Ovde ljudi nikada nisu bili jednaki a pogotovo ne ravnopravni, cak ni u socijalizmu. Ni sada nije bolje a najgore sto nikada najvredniji nisu bili najbolje placeni.

marica, kriv, razumevanje...

pre 3 godine

@zen

prilicno ne znas sta je tacno komunizam, a i nije da je tacno da su u Jgoslaviji svi imali iste plate, i te kako se postovao i vrednovao radni staz a u pocetnim fazama cak i radni doprinos ... i uzgred pravi paraziti se uvek snadju ne pate oni za takvim jednakostima, naprotiv

moje ime

pre 3 godine

Pri tom nije spomenuo cistacicu, domara, kafe kuvaricu i slicno.
Ovde pricamo samo o visokoobrazovanom kadru i to opet ne funkcionise.

Prosto, covecanstvo danas pokrecu dve vrednosti: sloboda gradjana i jednakost, a one su direktno suprotstavljene jedna drugoj.

Da bi se izrazila sloboda, neophodno je da se talenat, energija, posvecenost vrednuju vise od lenjosti, letargicnosti, bezvoljnosti. U suprotnom, sloboda se gusi. To nije odrzivo. Sa druge strane, potpuna sloboda vodi u ogromne nejednakosti, koje opet nisu odrzive. Resenje je u nekom balansu. Maksimalna moguca sloboda uz maksimalnu mogucu jednakost.

Bitno je da sumarno to vodi u drustveni progres.

Naravno, ovde govorim o demokratskim drustvima kakvom mi, ipak, tezimo.
Ukoliko je nejednakost postignuta tako sto je neko dosao da sredstava van obrasca, onda je to problem koji pobija klipove u tockove progresa.

To se nama precesto desava. Ipak sam optimista, jer funkcionisemo prema obrascima zapadne kulture i pre ili kasnije ti klipovi moraju da popucaju. To je samo sum koji prosto mora nestati.

marica, kriv, razumevanje...

pre 3 godine

@zen

prilicno ne znas sta je tacno komunizam, a i nije da je tacno da su u Jgoslaviji svi imali iste plate, i te kako se postovao i vrednovao radni staz a u pocetnim fazama cak i radni doprinos ... i uzgred pravi paraziti se uvek snadju ne pate oni za takvim jednakostima, naprotiv

zen

pre 3 godine

"Mislim da je bilo razočaranja kad je eksperiment propao. Hteli smo najbolje za ljude u kompaniji. Ali ponekad tradicionalne prakse postoje s razlogom i ponekad ne treba eksperimentisati."
jap,mejt komunizam ne funkcioniše. Trebali ste nas pitati.Mi smo eksperimentisali više od 50 godina. Naravoučenije: Paraziti se uvek zalažu za jednakost u platama...dobro jutro

balkanoid

pre 3 godine

Zasto praviti eksperiment za nesto sto je milion puta potvrdjeno da ne ide. kao kad bih ja u 2020 godini skako sa 10. sprata da potvrdim da gravitacija postoji

Salaso

pre 3 godine

Kako to mislite "mi smo probali"?! Ovde ljudi nikada nisu bili jednaki a pogotovo ne ravnopravni, cak ni u socijalizmu. Ni sada nije bolje a najgore sto nikada najvredniji nisu bili najbolje placeni.

dragan

pre 3 godine

Takođe ne mislim ni da svi treba da znaju kolike su plate drugim zaposlenima. Tačno 100% zaposlenih bi smatralo da nisu korektno plaćeni u odnosu na kolege. To bi dalje izazvalo probleme u odnosima. Ako je privatna firma, poslodavac treba da uspostavi fer odnose prema doprinosu. To je naravno problematika gde ne postoji opšte primenjiva formula. Eksperiment koji su u ovoj firmi pokušali je interesantan ali mi je neverovatno da je neko pomislio da će to da radi. Možda u firmama sa troje-četvoro ljudi istih kvalifikacija.

moje ime

pre 3 godine

Pri tom nije spomenuo cistacicu, domara, kafe kuvaricu i slicno.
Ovde pricamo samo o visokoobrazovanom kadru i to opet ne funkcionise.

Prosto, covecanstvo danas pokrecu dve vrednosti: sloboda gradjana i jednakost, a one su direktno suprotstavljene jedna drugoj.

Da bi se izrazila sloboda, neophodno je da se talenat, energija, posvecenost vrednuju vise od lenjosti, letargicnosti, bezvoljnosti. U suprotnom, sloboda se gusi. To nije odrzivo. Sa druge strane, potpuna sloboda vodi u ogromne nejednakosti, koje opet nisu odrzive. Resenje je u nekom balansu. Maksimalna moguca sloboda uz maksimalnu mogucu jednakost.

Bitno je da sumarno to vodi u drustveni progres.

Naravno, ovde govorim o demokratskim drustvima kakvom mi, ipak, tezimo.
Ukoliko je nejednakost postignuta tako sto je neko dosao da sredstava van obrasca, onda je to problem koji pobija klipove u tockove progresa.

To se nama precesto desava. Ipak sam optimista, jer funkcionisemo prema obrascima zapadne kulture i pre ili kasnije ti klipovi moraju da popucaju. To je samo sum koji prosto mora nestati.

ja

pre 3 godine

@ (marica, kriv, razumevanje..., 8. mart 2021 10:46)

Nije tačno da nije bilo uravnilovke. U Jugoslaviji je uravnilovka uvedena odmah posle 2. svetskog rata, a trajala je čak do 60-ih godina, kada su, pod teretom realnosti, genijalci iz Politbiroa jednostavno morali da odustanu od nje (iako, i dalje, nevoljno). Uravnilovka nije bila uvedena striktno zbog toga da bi se svima omogućili jednaki životni uslovi (iako je propagandna mašinerija isključivo to forsirala kao cilj iste), već da bi se omogućila akumulacija kapitala u državnim rukama, kojim se, dalje, ulagalo u industrijalizaciju zemlje. Međutim, sama industrijalizacija značila je više školovanih ljudi, sa mnogo boljim poslovima i nagonom da troše više na privatnu potrošnju. A to se nije moglo sa uravnilovkom, pa su se ispoljile velike negativne posledice po čitavu strukturu takvog ekonomskog sistema. Prvo, uravnilovka je podstakla nerad. Zbog čega bi neko radio više ako neće da dobije veću platu? To je ovekovečeno onim "radio, ne radio, svira mi radio". Zatim, zbog neadekvatne raspodele resursa, došlo je do usporavanja privrede što je dovelo do eksplozije broja nezaposlenih, pa je, već mala plata, dodatno smanjivana ("ne mogu oni toliko malo mene da plate, koliko ja malo mogu da radim"), pa je padala i produktivnost. A oni, koji su sebe smatrali sposobnijim od drugih i bili na položaju da iskoriste privilegije (partijski vojnici i direktori) su počeli da krčme društvenu svojinu ("radim za mito, ne za platu")...