BBC

Četvrtak, 03.12.2020.

20:08

Čemu nas uči tajanstveno poreklo dosade

Izvor: BBC

Èemu nas uèi tajanstveno poreklo dosade IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

4 Komentari

Sortiraj po:

Mediocritical

pre 3 godine

Boga mi, ne znam da li je i sam tekst test dosade??? Jer me je "vozio" baš u talasima, kad sam hteo od dosade da odustanem od čitanja, i kad mi je koncentracija na pročitanim rečima padala do zadnje sekunde, kada se pažnja budila i terala me na dalje čitanje... I svakom slučaju poslednji deo teksta, poslednja petina mi je držala pažnju, jer sam se tražio u prepoznavanju sebe kao narcisa, "skrivenog genijalca"... Šta god da je, sigurno da mi komentarisanje ubija dosadu, jer je u tim trenucima najzanimljivija opcija koju imam. A drugo, reagujem na pročitano, i to delim sa drugima, čije komentare takođe čitam, što dopunski utiče na kvalitetnije i potpunije percipiranje pročitane vesti, jer neko baci novi ugao, i određeno "svetlo" koje bi propustili. Sve u kontekstu kritike i rasvetljavanja istine za kojoj svi tragamo, jer kad je nešto iskreno, nešto sadržajno istinito, ono uključuje prirodno mozak na frekvenciju učenja a ne sumnje, što je inspirativno i drži pažnju poput ovog teksta.

pera zdera

pre 3 godine

Dosada = visak vremena = nerad. Podelite dan u niz malih zadataka i necete imati vremena za dosadu.
Sta fali pranju sudova, kuvanju, sredjivanju finansija, citanju knjige, setnji, razgovoru, igranju sa decom, itd. itd.
Zbog toga lenji i neobrazovani imaju problem sa dosadom.

zoran stokic

pre 3 godine

Pored individualnog i društvenog psihološkog faktora, ljudsko ponašanje je određeno i drugim faktorima, koji uopšte nisu psihološki. Oni su natpsihološki ili kulturni. Baš ti primarni elementi kulture – tradicija, alati, običaji, pogled na svet, ideja o pravdi i nepravdi, religija, filozofija života, kanoni lepote, ishrana i tsl. – vode ka današnjem "trenutnom stanju" društvenih i državnih sistema u svetu. Kako mislimo, šta možemo razumeti, kako postupati da bismo preživeli – sve to potpuno zavisi od opštih kulturnih pretpostavki ugrađenih u temelje našeg vaspitanja. Već 1929. u "Pobuni masa" Ortega i Gaset je obradio ovaj fenomen. Čovek-masa ima samo apetite, veruje da ima samo "prava" i ne veruje da ima obaveze... u središtu njegovog životnog stila je upravo tvrdnja da živi bez moralnih načela... mase preferiraju direktnu "akciju" bez uzimanja u obzir posledice svojih postupaka....masa "voli zbijenost", nikad joj dosta zbijenosti, zabave, lenčarenja... Norme građanskog društva, a tu su bili i etologija rada, hobi, traganje za znanjima, koje su stvarane u Evropi od 13 veka su izgubile na snazi, a da ih nisu zamenile nove. Nešto od ovoga anticiprao je Paracelzijus (1529.): "Ko ništa ne zna, ne voli ništa. Ko ne ume ništa, ne razume ništa. Ko ne razume ništa, bezvredan je" - pisao je Paracelzijus, dodajući da "onaj ko razume, taj i voli, zapaža, vidi". Mi bismo dodali taj i preživljava!

zoran stokic

pre 3 godine

Pored individualnog i društvenog psihološkog faktora, ljudsko ponašanje je određeno i drugim faktorima, koji uopšte nisu psihološki. Oni su natpsihološki ili kulturni. Baš ti primarni elementi kulture – tradicija, alati, običaji, pogled na svet, ideja o pravdi i nepravdi, religija, filozofija života, kanoni lepote, ishrana i tsl. – vode ka današnjem "trenutnom stanju" društvenih i državnih sistema u svetu. Kako mislimo, šta možemo razumeti, kako postupati da bismo preživeli – sve to potpuno zavisi od opštih kulturnih pretpostavki ugrađenih u temelje našeg vaspitanja. Već 1929. u "Pobuni masa" Ortega i Gaset je obradio ovaj fenomen. Čovek-masa ima samo apetite, veruje da ima samo "prava" i ne veruje da ima obaveze... u središtu njegovog životnog stila je upravo tvrdnja da živi bez moralnih načela... mase preferiraju direktnu "akciju" bez uzimanja u obzir posledice svojih postupaka....masa "voli zbijenost", nikad joj dosta zbijenosti, zabave, lenčarenja... Norme građanskog društva, a tu su bili i etologija rada, hobi, traganje za znanjima, koje su stvarane u Evropi od 13 veka su izgubile na snazi, a da ih nisu zamenile nove. Nešto od ovoga anticiprao je Paracelzijus (1529.): "Ko ništa ne zna, ne voli ništa. Ko ne ume ništa, ne razume ništa. Ko ne razume ništa, bezvredan je" - pisao je Paracelzijus, dodajući da "onaj ko razume, taj i voli, zapaža, vidi". Mi bismo dodali taj i preživljava!

Mediocritical

pre 3 godine

Boga mi, ne znam da li je i sam tekst test dosade??? Jer me je "vozio" baš u talasima, kad sam hteo od dosade da odustanem od čitanja, i kad mi je koncentracija na pročitanim rečima padala do zadnje sekunde, kada se pažnja budila i terala me na dalje čitanje... I svakom slučaju poslednji deo teksta, poslednja petina mi je držala pažnju, jer sam se tražio u prepoznavanju sebe kao narcisa, "skrivenog genijalca"... Šta god da je, sigurno da mi komentarisanje ubija dosadu, jer je u tim trenucima najzanimljivija opcija koju imam. A drugo, reagujem na pročitano, i to delim sa drugima, čije komentare takođe čitam, što dopunski utiče na kvalitetnije i potpunije percipiranje pročitane vesti, jer neko baci novi ugao, i određeno "svetlo" koje bi propustili. Sve u kontekstu kritike i rasvetljavanja istine za kojoj svi tragamo, jer kad je nešto iskreno, nešto sadržajno istinito, ono uključuje prirodno mozak na frekvenciju učenja a ne sumnje, što je inspirativno i drži pažnju poput ovog teksta.

pera zdera

pre 3 godine

Dosada = visak vremena = nerad. Podelite dan u niz malih zadataka i necete imati vremena za dosadu.
Sta fali pranju sudova, kuvanju, sredjivanju finansija, citanju knjige, setnji, razgovoru, igranju sa decom, itd. itd.
Zbog toga lenji i neobrazovani imaju problem sa dosadom.

zoran stokic

pre 3 godine

Pored individualnog i društvenog psihološkog faktora, ljudsko ponašanje je određeno i drugim faktorima, koji uopšte nisu psihološki. Oni su natpsihološki ili kulturni. Baš ti primarni elementi kulture – tradicija, alati, običaji, pogled na svet, ideja o pravdi i nepravdi, religija, filozofija života, kanoni lepote, ishrana i tsl. – vode ka današnjem "trenutnom stanju" društvenih i državnih sistema u svetu. Kako mislimo, šta možemo razumeti, kako postupati da bismo preživeli – sve to potpuno zavisi od opštih kulturnih pretpostavki ugrađenih u temelje našeg vaspitanja. Već 1929. u "Pobuni masa" Ortega i Gaset je obradio ovaj fenomen. Čovek-masa ima samo apetite, veruje da ima samo "prava" i ne veruje da ima obaveze... u središtu njegovog životnog stila je upravo tvrdnja da živi bez moralnih načela... mase preferiraju direktnu "akciju" bez uzimanja u obzir posledice svojih postupaka....masa "voli zbijenost", nikad joj dosta zbijenosti, zabave, lenčarenja... Norme građanskog društva, a tu su bili i etologija rada, hobi, traganje za znanjima, koje su stvarane u Evropi od 13 veka su izgubile na snazi, a da ih nisu zamenile nove. Nešto od ovoga anticiprao je Paracelzijus (1529.): "Ko ništa ne zna, ne voli ništa. Ko ne ume ništa, ne razume ništa. Ko ne razume ništa, bezvredan je" - pisao je Paracelzijus, dodajući da "onaj ko razume, taj i voli, zapaža, vidi". Mi bismo dodali taj i preživljava!

pera zdera

pre 3 godine

Dosada = visak vremena = nerad. Podelite dan u niz malih zadataka i necete imati vremena za dosadu.
Sta fali pranju sudova, kuvanju, sredjivanju finansija, citanju knjige, setnji, razgovoru, igranju sa decom, itd. itd.
Zbog toga lenji i neobrazovani imaju problem sa dosadom.

Mediocritical

pre 3 godine

Boga mi, ne znam da li je i sam tekst test dosade??? Jer me je "vozio" baš u talasima, kad sam hteo od dosade da odustanem od čitanja, i kad mi je koncentracija na pročitanim rečima padala do zadnje sekunde, kada se pažnja budila i terala me na dalje čitanje... I svakom slučaju poslednji deo teksta, poslednja petina mi je držala pažnju, jer sam se tražio u prepoznavanju sebe kao narcisa, "skrivenog genijalca"... Šta god da je, sigurno da mi komentarisanje ubija dosadu, jer je u tim trenucima najzanimljivija opcija koju imam. A drugo, reagujem na pročitano, i to delim sa drugima, čije komentare takođe čitam, što dopunski utiče na kvalitetnije i potpunije percipiranje pročitane vesti, jer neko baci novi ugao, i određeno "svetlo" koje bi propustili. Sve u kontekstu kritike i rasvetljavanja istine za kojoj svi tragamo, jer kad je nešto iskreno, nešto sadržajno istinito, ono uključuje prirodno mozak na frekvenciju učenja a ne sumnje, što je inspirativno i drži pažnju poput ovog teksta.