Subota, 04.04.2020.

11:37

Doznake iz inostranstva - šta povratak radnika znači za region

Masovni povratak radnika koji su ostali bez posla u jeku pandemije za države na Balkanu znači i manje doznaka ubuduće.

Izvor: Deutsche Welle

Doznake iz inostranstva - šta povratak radnika znaèi za region IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

9 Komentari

Sortiraj po:

Pajser

pre 4 godine

To je velika tuga za Srbiju, da znamo da 300.000 naših ljudi radi po Evropi. Štaviše, povratnici su mahom oni koji su tamo radili u sivo-crnoj zoni, na manje plaćenim sezonskim poslovima, ili na privremenom angažmanu. Ljudi sa sređenim boravišnim dozvolama, stalnim zaposlenjem i uplaćenim osiguranjem sigurno ne napuštaju svoja prebivališta da bi se lečili u srpskom zdravstvenom sistemu, "najboljim" na svetu. Siguran sam da takvih ima bar 5x više, oko milion i po. Sad što se para tiče, to je tek žulj. Naravno da će para biti manje, jer kriza je svuda.

loki

pre 4 godine

Par meseci ti ljudi imaju prosečnu platu da troše. A u srbiju se vratilo oko 350-400 hiljada ljudi, ili 5% stanovništva. To će uzrokovati veću potrošnju prehrambenih, higijenskih proizvoda kao i akzicnih proizvoda alkohola, cigareta, kafe i goriva što će održati pad prihoda od akciza i pdv-a u prihvatljivom nivou. Pad poreza na dohodak koji čini 10% budžeta bice oko 30% ove godine, ili 3% budžeta. Najveći udar biće na pio i zdravstveni fond kojima će drzava morati nadomestiti novac. Sve u svemu ako bdp padne 3-4% a prihodi budžeta oko 15%, to zahteva 1,5 milijardi eura zaduženja samo da se održe normalne obaveze budzeta iz 2019 godine. Ukoliko država pokriva poreze, doprinose kao i minimalac za milion radnika 3 meseca, kao i 100 eura svakom punoljetnom, to će koštati minimum 5-6% bdp-a, ili 2,5 milijardi eura.

Pajser

pre 4 godine

To je velika tuga za Srbiju, da znamo da 300.000 naših ljudi radi po Evropi. Štaviše, povratnici su mahom oni koji su tamo radili u sivo-crnoj zoni, na manje plaćenim sezonskim poslovima, ili na privremenom angažmanu. Ljudi sa sređenim boravišnim dozvolama, stalnim zaposlenjem i uplaćenim osiguranjem sigurno ne napuštaju svoja prebivališta da bi se lečili u srpskom zdravstvenom sistemu, "najboljim" na svetu. Siguran sam da takvih ima bar 5x više, oko milion i po. Sad što se para tiče, to je tek žulj. Naravno da će para biti manje, jer kriza je svuda.

loki

pre 4 godine

Par meseci ti ljudi imaju prosečnu platu da troše. A u srbiju se vratilo oko 350-400 hiljada ljudi, ili 5% stanovništva. To će uzrokovati veću potrošnju prehrambenih, higijenskih proizvoda kao i akzicnih proizvoda alkohola, cigareta, kafe i goriva što će održati pad prihoda od akciza i pdv-a u prihvatljivom nivou. Pad poreza na dohodak koji čini 10% budžeta bice oko 30% ove godine, ili 3% budžeta. Najveći udar biće na pio i zdravstveni fond kojima će drzava morati nadomestiti novac. Sve u svemu ako bdp padne 3-4% a prihodi budžeta oko 15%, to zahteva 1,5 milijardi eura zaduženja samo da se održe normalne obaveze budzeta iz 2019 godine. Ukoliko država pokriva poreze, doprinose kao i minimalac za milion radnika 3 meseca, kao i 100 eura svakom punoljetnom, to će koštati minimum 5-6% bdp-a, ili 2,5 milijardi eura.

Pajser

pre 4 godine

To je velika tuga za Srbiju, da znamo da 300.000 naših ljudi radi po Evropi. Štaviše, povratnici su mahom oni koji su tamo radili u sivo-crnoj zoni, na manje plaćenim sezonskim poslovima, ili na privremenom angažmanu. Ljudi sa sređenim boravišnim dozvolama, stalnim zaposlenjem i uplaćenim osiguranjem sigurno ne napuštaju svoja prebivališta da bi se lečili u srpskom zdravstvenom sistemu, "najboljim" na svetu. Siguran sam da takvih ima bar 5x više, oko milion i po. Sad što se para tiče, to je tek žulj. Naravno da će para biti manje, jer kriza je svuda.

loki

pre 4 godine

Par meseci ti ljudi imaju prosečnu platu da troše. A u srbiju se vratilo oko 350-400 hiljada ljudi, ili 5% stanovništva. To će uzrokovati veću potrošnju prehrambenih, higijenskih proizvoda kao i akzicnih proizvoda alkohola, cigareta, kafe i goriva što će održati pad prihoda od akciza i pdv-a u prihvatljivom nivou. Pad poreza na dohodak koji čini 10% budžeta bice oko 30% ove godine, ili 3% budžeta. Najveći udar biće na pio i zdravstveni fond kojima će drzava morati nadomestiti novac. Sve u svemu ako bdp padne 3-4% a prihodi budžeta oko 15%, to zahteva 1,5 milijardi eura zaduženja samo da se održe normalne obaveze budzeta iz 2019 godine. Ukoliko država pokriva poreze, doprinose kao i minimalac za milion radnika 3 meseca, kao i 100 eura svakom punoljetnom, to će koštati minimum 5-6% bdp-a, ili 2,5 milijardi eura.