Utorak, 18.12.2018.

14:00

Uspelo im: Crnogorci dobili svoj pršut

Peti zaštićeni proizvod u Crnoj gori je "Crnogorski pršut", saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja te zemlje.

Izvor: Tanjug

Uspelo im: Crnogorci dobili svoj pršut IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

9 Komentari

Sortiraj po:

Motalica

pre 5 godina

Ranije su svinje hranjene travom, stočnom repom iz Zete, kukuruzom iz Srbije,. . . Meso je bilo zrelo jer se svinjče nije uzgajalo da napumpa 120 kg za 4 meseca. Na žalost, većina mesa koje se prodaje kao "Njeguški pršut", vodi poreklo sa D, A i NL farmi. Pretpostavljam da se i način obrade promenio i da je nastupila hiperprodukcija koječega.

Arsa

pre 5 godina

Pre nekoliko godina zadesim se u Njegušima, u sred leta i sezone. Sve vrvi od turista, došli organizovano autobusima na degustaciju i da pazare pršut naravno. U jednom od malih restorana upoznam momka, vlasnika restorana i proizvođača pršuta. Pitam ga, kako da u dolasku ne videh ni jednu farmu svinja, a ni bar po neki svinjac, a on sam kako reče suši 6000 šunki godišnje?
On odgovori bez okolišanja, sve šunke u Njegušima su 100 % uvoz iz Austrije i Nemačke, imamo ugovore sa njima, dolaze obrađene prednje i zadnje šunke u hladnjačama u novembru, mi ih usolimo i dižemo u sušare, klima uradi svoje. Tako je već 20 i više godina. Po njegovim rečima u Njegušima se osuši oko 120000 šunki godišnje. Meni je to delovalo previše, ali ako laže on, lažem i ja. Kasnije nas je odveo u pušnicu, halu od deset metara visine gde su visile šunke na pet nivoa.
Za par sati, dok sam bio kod njega prodao je bar 20 kg po ceni od 25 €/kg!

Jovo Crnogorac

pre 5 godina

Dobili su samo ime ali ne i meso za prsutu i to je veliki problem. Njihovi zecevi ne prave meso za prsutu jer su mali i malobrojni. E to je veliki problem. Izgleda, ostace CG samo ime bez prsute.

Arsa

pre 5 godina

Pre nekoliko godina zadesim se u Njegušima, u sred leta i sezone. Sve vrvi od turista, došli organizovano autobusima na degustaciju i da pazare pršut naravno. U jednom od malih restorana upoznam momka, vlasnika restorana i proizvođača pršuta. Pitam ga, kako da u dolasku ne videh ni jednu farmu svinja, a ni bar po neki svinjac, a on sam kako reče suši 6000 šunki godišnje?
On odgovori bez okolišanja, sve šunke u Njegušima su 100 % uvoz iz Austrije i Nemačke, imamo ugovore sa njima, dolaze obrađene prednje i zadnje šunke u hladnjačama u novembru, mi ih usolimo i dižemo u sušare, klima uradi svoje. Tako je već 20 i više godina. Po njegovim rečima u Njegušima se osuši oko 120000 šunki godišnje. Meni je to delovalo previše, ali ako laže on, lažem i ja. Kasnije nas je odveo u pušnicu, halu od deset metara visine gde su visile šunke na pet nivoa.
Za par sati, dok sam bio kod njega prodao je bar 20 kg po ceni od 25 €/kg!

Motalica

pre 5 godina

Ranije su svinje hranjene travom, stočnom repom iz Zete, kukuruzom iz Srbije,. . . Meso je bilo zrelo jer se svinjče nije uzgajalo da napumpa 120 kg za 4 meseca. Na žalost, većina mesa koje se prodaje kao "Njeguški pršut", vodi poreklo sa D, A i NL farmi. Pretpostavljam da se i način obrade promenio i da je nastupila hiperprodukcija koječega.

Jovo Crnogorac

pre 5 godina

Dobili su samo ime ali ne i meso za prsutu i to je veliki problem. Njihovi zecevi ne prave meso za prsutu jer su mali i malobrojni. E to je veliki problem. Izgleda, ostace CG samo ime bez prsute.

Jovo Crnogorac

pre 5 godina

Dobili su samo ime ali ne i meso za prsutu i to je veliki problem. Njihovi zecevi ne prave meso za prsutu jer su mali i malobrojni. E to je veliki problem. Izgleda, ostace CG samo ime bez prsute.

Motalica

pre 5 godina

Ranije su svinje hranjene travom, stočnom repom iz Zete, kukuruzom iz Srbije,. . . Meso je bilo zrelo jer se svinjče nije uzgajalo da napumpa 120 kg za 4 meseca. Na žalost, većina mesa koje se prodaje kao "Njeguški pršut", vodi poreklo sa D, A i NL farmi. Pretpostavljam da se i način obrade promenio i da je nastupila hiperprodukcija koječega.

Arsa

pre 5 godina

Pre nekoliko godina zadesim se u Njegušima, u sred leta i sezone. Sve vrvi od turista, došli organizovano autobusima na degustaciju i da pazare pršut naravno. U jednom od malih restorana upoznam momka, vlasnika restorana i proizvođača pršuta. Pitam ga, kako da u dolasku ne videh ni jednu farmu svinja, a ni bar po neki svinjac, a on sam kako reče suši 6000 šunki godišnje?
On odgovori bez okolišanja, sve šunke u Njegušima su 100 % uvoz iz Austrije i Nemačke, imamo ugovore sa njima, dolaze obrađene prednje i zadnje šunke u hladnjačama u novembru, mi ih usolimo i dižemo u sušare, klima uradi svoje. Tako je već 20 i više godina. Po njegovim rečima u Njegušima se osuši oko 120000 šunki godišnje. Meni je to delovalo previše, ali ako laže on, lažem i ja. Kasnije nas je odveo u pušnicu, halu od deset metara visine gde su visile šunke na pet nivoa.
Za par sati, dok sam bio kod njega prodao je bar 20 kg po ceni od 25 €/kg!