Tabu

Nedelja, 31.05.2009.

22:35

Kako da pomognete svetu?

Kako da pomognete svetu? IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

8 Komentari

Sortiraj po:

Sanja F.

pre 16 godina

Pa oni koji se bave poslovima oko životinja, neka se i dalje bave time, samo što bi ih vremenom potisli poslovi oko gajenja biljaka i sl. Neki bi se preorjentisali na to. A oni koji se bave masovnim krčenjem šuma, naročito kišnih, i izdavanjem naloga za to, ja bih pre njih u zatvor, a ne da im još pomažem u održavanju posla.
Da je čovek umeren, i da misli dalje od sutra, ne bi bilo ovakvih problema.

gugle

pre 17 godina

Treba uticati na to da se smanji prirodni prirastaj a ne da se neki narodi nekontrolisano razmnozavaju i posle im kriv drugi sto imaju sirotinju i nemaju ni vodu za pice kako treba, pa se stvaraju uslovi za zaraze. Vegetarijanstvo nema utemeljenje u ekologiji hominida jer su i nasi preci jeli meso, mada verovatno u dosta manjem postotku zastupljenosti.

Jimmy

pre 17 godina

Sve je ovo lepo,ali naravno ima i druga strana medalje.
Šta da rade svi oni ljudi koji gaje Životinje i uopšte bave se tim poslom,krčenjem šuma itd...
lako je biti general posle bitke,a što to nisu sprečili na neki način,da se ne pravim ja sad pametan,već se sad prave pametni i kao spašavaju planetu

olja

pre 17 godina

Očigledno je da o načinu ishrane na ovim prostorima malo ko vodi računa. Ja sam pobornik korišćenja hrane koja se nalazi u našem okruženju, žitarica, povrća, voća, a bez mesa, naravno. Naša pravoslavna Crkva preporučuje način ishrane, koji predstavlja svobuhvatni blagodet za ljudski organizam. Post dva puta nedeljno, i nekoliko dužih postova u toku godine sigurno mogu pomoći u harmonizaciji čoveka i prirode.

milos

pre 17 godina

Kad god izgovorim jednu jednostavnu činjenicu – da je ishrana u Srbiji tradicionalno izrazito vegetarijanska, ljudi se iznenade i zbune. Do sredine 20. veka meso se u Srbiji jelo svega par puta godišnje (govorim o seoskim porodicama, koje su predstavljale preko 90% populacije) – za Božić, Uskrs i za krsnu slavu. Sve ostalo vreme, jelo se ono što se imalo – biljna i eventualno mlečna ishrana, poneko jaje i poneka riba u blizinama reka. Pravoslavni post, slično kao i rimokatolički, tokom većeg dela godine branio je mesnu ishranu – da ostavimo na stranu slaganje ili neslaganje sa hrišćanskim kanonom, posna ishrana daleko je zdravija od ovoga što danas konzumiramo. Naravno, postojao je i negativni aspekt ovakve ishrane – zbog nedostatka proteina u ishrani, tuberkuloza je odnosila strahovit danak (ipak daleko manji nego broj žrtava današnjih bolesti nastalih zbog nepravilne ishrane). Povišeni holesterol, infarkt, dijabetes, gastritis i rak debelog creva bile su gotovo nepoznate bolesti u Srbiji do šezdesetih godina 20. veka. Kada pogledamo koliko našu državu košta lečenje bolesti nastalih uglavnom zbog nepravilne ishrane, i koliko ljudi umire zbog toga, shvatićemo da je krajnje vreme da država započne ozbiljnu stratešku akciju promovisanja zdravijeg načina prehrane, sa smanjenjem konzumiranja mesa na jednom nedeljno i promovisanjem zdravih alternativa kao što je soja.

vegetarijanka

pre 17 godina

bravo za tekst, vreme je da i kod nas ljudi shvate da vegetarijanstvo nije hir ili odluka koju je neko doneo tek tako olako....ja sam dugo razmisljala o svim aspektima vegetarijanstva, i mnogo je sire od ishrane same po sebi...volela bih da i drugi ljudi u Srbiji barem prihvate to kao normalnu pojavu i pocnu savesno da se ponasaju prema sebi i prema svom okruzenju.

ioOoi

pre 17 godina

Ja od oktobra prošle godine više ne jedem životinjsko meso. Ribu jedem. Bavim se sportom i imam snage. Mnogo sam manje nervozan i agresivan i svima bih preporučio da probaju. Ja probao, dopalo mi se, pa nastavio ;)

milos

pre 17 godina

Kad god izgovorim jednu jednostavnu činjenicu – da je ishrana u Srbiji tradicionalno izrazito vegetarijanska, ljudi se iznenade i zbune. Do sredine 20. veka meso se u Srbiji jelo svega par puta godišnje (govorim o seoskim porodicama, koje su predstavljale preko 90% populacije) – za Božić, Uskrs i za krsnu slavu. Sve ostalo vreme, jelo se ono što se imalo – biljna i eventualno mlečna ishrana, poneko jaje i poneka riba u blizinama reka. Pravoslavni post, slično kao i rimokatolički, tokom većeg dela godine branio je mesnu ishranu – da ostavimo na stranu slaganje ili neslaganje sa hrišćanskim kanonom, posna ishrana daleko je zdravija od ovoga što danas konzumiramo. Naravno, postojao je i negativni aspekt ovakve ishrane – zbog nedostatka proteina u ishrani, tuberkuloza je odnosila strahovit danak (ipak daleko manji nego broj žrtava današnjih bolesti nastalih zbog nepravilne ishrane). Povišeni holesterol, infarkt, dijabetes, gastritis i rak debelog creva bile su gotovo nepoznate bolesti u Srbiji do šezdesetih godina 20. veka. Kada pogledamo koliko našu državu košta lečenje bolesti nastalih uglavnom zbog nepravilne ishrane, i koliko ljudi umire zbog toga, shvatićemo da je krajnje vreme da država započne ozbiljnu stratešku akciju promovisanja zdravijeg načina prehrane, sa smanjenjem konzumiranja mesa na jednom nedeljno i promovisanjem zdravih alternativa kao što je soja.

ioOoi

pre 17 godina

Ja od oktobra prošle godine više ne jedem životinjsko meso. Ribu jedem. Bavim se sportom i imam snage. Mnogo sam manje nervozan i agresivan i svima bih preporučio da probaju. Ja probao, dopalo mi se, pa nastavio ;)

vegetarijanka

pre 17 godina

bravo za tekst, vreme je da i kod nas ljudi shvate da vegetarijanstvo nije hir ili odluka koju je neko doneo tek tako olako....ja sam dugo razmisljala o svim aspektima vegetarijanstva, i mnogo je sire od ishrane same po sebi...volela bih da i drugi ljudi u Srbiji barem prihvate to kao normalnu pojavu i pocnu savesno da se ponasaju prema sebi i prema svom okruzenju.

olja

pre 17 godina

Očigledno je da o načinu ishrane na ovim prostorima malo ko vodi računa. Ja sam pobornik korišćenja hrane koja se nalazi u našem okruženju, žitarica, povrća, voća, a bez mesa, naravno. Naša pravoslavna Crkva preporučuje način ishrane, koji predstavlja svobuhvatni blagodet za ljudski organizam. Post dva puta nedeljno, i nekoliko dužih postova u toku godine sigurno mogu pomoći u harmonizaciji čoveka i prirode.

Jimmy

pre 17 godina

Sve je ovo lepo,ali naravno ima i druga strana medalje.
Šta da rade svi oni ljudi koji gaje Životinje i uopšte bave se tim poslom,krčenjem šuma itd...
lako je biti general posle bitke,a što to nisu sprečili na neki način,da se ne pravim ja sad pametan,već se sad prave pametni i kao spašavaju planetu

gugle

pre 17 godina

Treba uticati na to da se smanji prirodni prirastaj a ne da se neki narodi nekontrolisano razmnozavaju i posle im kriv drugi sto imaju sirotinju i nemaju ni vodu za pice kako treba, pa se stvaraju uslovi za zaraze. Vegetarijanstvo nema utemeljenje u ekologiji hominida jer su i nasi preci jeli meso, mada verovatno u dosta manjem postotku zastupljenosti.

Sanja F.

pre 16 godina

Pa oni koji se bave poslovima oko životinja, neka se i dalje bave time, samo što bi ih vremenom potisli poslovi oko gajenja biljaka i sl. Neki bi se preorjentisali na to. A oni koji se bave masovnim krčenjem šuma, naročito kišnih, i izdavanjem naloga za to, ja bih pre njih u zatvor, a ne da im još pomažem u održavanju posla.
Da je čovek umeren, i da misli dalje od sutra, ne bi bilo ovakvih problema.

gugle

pre 17 godina

Treba uticati na to da se smanji prirodni prirastaj a ne da se neki narodi nekontrolisano razmnozavaju i posle im kriv drugi sto imaju sirotinju i nemaju ni vodu za pice kako treba, pa se stvaraju uslovi za zaraze. Vegetarijanstvo nema utemeljenje u ekologiji hominida jer su i nasi preci jeli meso, mada verovatno u dosta manjem postotku zastupljenosti.

olja

pre 17 godina

Očigledno je da o načinu ishrane na ovim prostorima malo ko vodi računa. Ja sam pobornik korišćenja hrane koja se nalazi u našem okruženju, žitarica, povrća, voća, a bez mesa, naravno. Naša pravoslavna Crkva preporučuje način ishrane, koji predstavlja svobuhvatni blagodet za ljudski organizam. Post dva puta nedeljno, i nekoliko dužih postova u toku godine sigurno mogu pomoći u harmonizaciji čoveka i prirode.

ioOoi

pre 17 godina

Ja od oktobra prošle godine više ne jedem životinjsko meso. Ribu jedem. Bavim se sportom i imam snage. Mnogo sam manje nervozan i agresivan i svima bih preporučio da probaju. Ja probao, dopalo mi se, pa nastavio ;)

vegetarijanka

pre 17 godina

bravo za tekst, vreme je da i kod nas ljudi shvate da vegetarijanstvo nije hir ili odluka koju je neko doneo tek tako olako....ja sam dugo razmisljala o svim aspektima vegetarijanstva, i mnogo je sire od ishrane same po sebi...volela bih da i drugi ljudi u Srbiji barem prihvate to kao normalnu pojavu i pocnu savesno da se ponasaju prema sebi i prema svom okruzenju.

milos

pre 17 godina

Kad god izgovorim jednu jednostavnu činjenicu – da je ishrana u Srbiji tradicionalno izrazito vegetarijanska, ljudi se iznenade i zbune. Do sredine 20. veka meso se u Srbiji jelo svega par puta godišnje (govorim o seoskim porodicama, koje su predstavljale preko 90% populacije) – za Božić, Uskrs i za krsnu slavu. Sve ostalo vreme, jelo se ono što se imalo – biljna i eventualno mlečna ishrana, poneko jaje i poneka riba u blizinama reka. Pravoslavni post, slično kao i rimokatolički, tokom većeg dela godine branio je mesnu ishranu – da ostavimo na stranu slaganje ili neslaganje sa hrišćanskim kanonom, posna ishrana daleko je zdravija od ovoga što danas konzumiramo. Naravno, postojao je i negativni aspekt ovakve ishrane – zbog nedostatka proteina u ishrani, tuberkuloza je odnosila strahovit danak (ipak daleko manji nego broj žrtava današnjih bolesti nastalih zbog nepravilne ishrane). Povišeni holesterol, infarkt, dijabetes, gastritis i rak debelog creva bile su gotovo nepoznate bolesti u Srbiji do šezdesetih godina 20. veka. Kada pogledamo koliko našu državu košta lečenje bolesti nastalih uglavnom zbog nepravilne ishrane, i koliko ljudi umire zbog toga, shvatićemo da je krajnje vreme da država započne ozbiljnu stratešku akciju promovisanja zdravijeg načina prehrane, sa smanjenjem konzumiranja mesa na jednom nedeljno i promovisanjem zdravih alternativa kao što je soja.

Jimmy

pre 17 godina

Sve je ovo lepo,ali naravno ima i druga strana medalje.
Šta da rade svi oni ljudi koji gaje Životinje i uopšte bave se tim poslom,krčenjem šuma itd...
lako je biti general posle bitke,a što to nisu sprečili na neki način,da se ne pravim ja sad pametan,već se sad prave pametni i kao spašavaju planetu

Sanja F.

pre 16 godina

Pa oni koji se bave poslovima oko životinja, neka se i dalje bave time, samo što bi ih vremenom potisli poslovi oko gajenja biljaka i sl. Neki bi se preorjentisali na to. A oni koji se bave masovnim krčenjem šuma, naročito kišnih, i izdavanjem naloga za to, ja bih pre njih u zatvor, a ne da im još pomažem u održavanju posla.
Da je čovek umeren, i da misli dalje od sutra, ne bi bilo ovakvih problema.