Subota, 17.02.2007.

16:17

Četiri odsto mladih čita

Četiri odsto mladih u Srbiji deo slobodnog vremena odvoji za čitanje. Rečnik školaraca je sve lošiji, a Ana Karenjina samo dosadni film.

Izvor: B92

Èetiri odsto mladih èita IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

28 Komentari

Sortiraj po:

Profesor

pre 19 godina

Ne citaju lektiru jer nije prilagodjena njihovim interesovanjima i vremenu u kome zive. Kao sto ni gradivo osnovne i srednje skole nije prilagodjeno uzrastu. Tako se desava da svrseni srednjoskolac ne zna ko je bio Njutn, Dostojevski, gde se nalazi Japan, fotosintezu, sta je vece Mesec ili Sunce, jer se opterecuje nebitnim stvarima iz Matematike, Hemije, Biologije, Istorije, strucnih predmeta koje je vreme odavno pregazilo.

Sansa

pre 19 godina

Sto neko rece" Statistika sve pokazuje ali ne kaze nista" Da li postoje statisticki podaci da je procenat mladih koji citaju nekada bio veci kod nas ili kakvo mesto po ovome imamo u svetu. Koliko uopste ima u isto vreme i kulturnih i obrazovanih ljudi na ovom svetu i da li su oni u prvom planu ili nesto sasvim suprotno.

marko

pre 19 godina

Odusevljen sam ovom debatom. Javile su se sve strane, a cak i Cole koji je ako sam dobro shvatio tih godina.
Citao sam tu lektiru kad je bilo vreme i ako naravno delom protiv svoje volje i naravno pola nisam razumeo u tim godinama. Sve u svemu mislim da je najveci problem u sistemu skolstva a onda nastavni kadar. Za tako vaznu stvar kao sto je srpski jezik i knjizevnost treba sveza i mlada krv koja ce imati bolji kontakt sa mladjima. Tako da je moj predlog da se srpski jezik (koji ce predavati stariji) odvoji od knjizevnosti koji bi predavali mladji nastavnici.
I za kraj moj favorit je Stranac.

Vojin Petrovic

pre 19 godina

Kad smo vec kod citanja, mene interesuje sledece:

Odakle podatak da 4% mladih cita? Ko je uradio to istrazivanje (profesor ili prodavacica iz ovog clanka) ?
Na osnovu kojeg uzorka?
Sta je definicija "mladih" i sta se podrazumeva pod "Srbijom"?
Kako su definisali "citanje"? Samo citanje knjiga ili su ukljucili internet i novinske clanke?
Ne sumnjam da nam je omladina nepismena, ali ipak trebamo biti malo ozbiljiniji kada koristimo neke "statisticke" podatke.
99% ljudi s kojima sam razgovarao se slazu s mojom izjavom.

SR

pre 19 godina

Kulturno stanje nacije je, barem za ozbiljne ljude, važnija tema od toga ko će biti ministar za šta. Ali ovaj prilog predstavlja gotovo školski primer lošeg novinarskog pristupa.

Zašto? Počnimo odatle što nigde nije naveden izvor informacije - da li je u pitanju neko istraživanje, anketa, čija, koliko je bio velik uzorak... Ovako kako je obrađeno, sve deluje strašno površno, čak senzacionalistički. Stanje (ne)čitanja u Srbiji jeste zabrinjavajuće, i odgovornost za to je podeljena između neprilagodljivog školskog sistema i ubrzanog, pa time i površnijeg tempa recepcije na koji su novim medijima utrenirani mladi naraštaji. Ko čita, koliko, šta i zašto? Mislim da bi na svako od tih pitanja neko iz vrha prosvetnih vlasti trebalo da digne uzbunu - a nešto ne vidim da je diže.

kurenai

pre 19 godina

Da podjem od onoga sto mi je bila lektira u I razredu osnovne skole - 'Ne okreci se, sine'... Da li je to podesno za sedmogodisnjake, cak i u vreme bratstva i jedinstva ???
Dalje, prvi razred usmerenog obrazovanja, tzv. zajednicke osnove - 'Daleko je sunce'..... pa jos danas pamtim muke svoje do poslednje recenice te knjige. I opet pitanje - da li je to stivo primereno petnaestogodisnjacima??? (u vreme bratstva i jedinstva, takodje)

Da se razumemo, u tim spiskovima lektire je bilo sjajnih knjiga, ali je tuzno sto vecina dobrih dela nije bila uvrstena jer kao da su te liste pravljene u doba mamuta.

Sada svi mi pokusavamo da nadoknadimo propusteno, citajuci ono sto nije bilo obavezna literatura, ili ono sto nam najvise lezi, ili ono sto nam se cita u odredjenom periodu zivota.

Mozda bi trebalo napraviti siri spisak za lektiru i ostaviti i mogucnost izbora svakom djaku, uz naravno odredjeni broj obaveznih knjiga.

A sto se tice profesorskog posla i predloga da se ucenicima gradivo ucini zanimljivijim - mislim da je to u sferi naucne fantastike, s obzirom na to da je klincima zanimljivije sve osim sedenja u skoli.

Da nam je potrebna solidna reforma skolstva, sa time se apsolutno slazem. Samo da ne bude kao da masterima, majstorima i magistrima.

knezevic vasilije

pre 19 godina

Problem kulturno obrazovnog citanja je zahvatio cijeli svijet i to je itekako vrlo tesko rijesiti.Invazija elektronkog smeca zarobljava misao rasudjivanja kod mladih sa jedne strane a sa druge, nedostatak obrazovanosti u rukovanju i upotrebi svih, stalno pristizucih "dzidza", utice na mogucnost zaposljavanja i daljeg napretka u modernoj ekonomiji.Prema tome neophodne su stalne konsultacije obrazovnog kadra sa roditeljima, psiholizima i pedagoskim radnicima da bi se ustanovilo neko, manje vise, prigodno rjesenje.
(vasilije knezevic, 18 feb.2007)

blabla

pre 19 godina

Ne vidim da problem uopste postoji.Valjda svako radi ono sto mu se radi.Ako deca osete potrebu za knjigom onda ce svoju potrebu i da zadovolje.Ja sam kao skolarac citao redovno lektiru i nikakvu korist nisam izvukao iz toga.Chak mi je bilo i muchno da chitam svasta samo zbog ocene.Sada chitam samo ono u chemu zaista uzivam i posle chega se osecam lepo i ispunjeno.Tzv. skolska chitanka mi sada kad se setim nje izgleda tako jadno i nadasve morbidno.

Borac

pre 19 godina

Pa mozda kada bi i roditelji kod kuce umesto tabloidnih novina citali neku umniju literaturu i dala primer, mozda bi i ova nesretna deca uvidela lepotu knjizevnih dela i da neciji trud nije samo trula ekranizacija i komercijala, vec istinska vrednost.

Zoran

pre 19 godina

Večiti napadi na školski sistem od strane roditelja lenjave i razmažene dece dovele su do toga. Kada detetu daš negativnu ocenu za neizvršene obaveze, odmah dođu roditelji i kreću sa sredstvima pritiska, jer njihova deca su "preopterećena", a uz to ih profesori "mrze". Naravno da takvi problemi obično nastanu oko V razreda, jer dete više nema jednog podmitljivog učitelja, već je broj profesora malo veći, pa se i mito multiplicira.
Kada bi država poradila na bezbednosti škola i profesora i kada bi profesori imali hrabrosti da sprovedu planove i programe i da ih zbog jedinica ne čekaju u mraku profesionalni batinaši, problema ne bi bilo.
Čitam reagovanja na "dosadnu" lektiru i pitam se kakva bi reakcija bila, kada bi neko odbio da uči nacionalnu istoriju, jer mi je istorija Albanije zanimljivija - iako nije u programu, ili umesto geografije planete Zemlje učio geografiju Marsa, umesto Astronomije čitao Astrologiju, umesto klasične matematike učio virtuelnu matematiku.
Zamislite vozača koji u Srbiji vozi automobil po Engleskim pravilima, jer su "zanimljivija" od naših zastarelih...
Odbrana takvog ponašanja je isključila osećaj odgovornosti pojedinca, na kojoj počivaju sistemi normalnih država. Varanje na testu je u normalnim državama greh, kod nas je vrlina, kao i svako anticivilizacijsko (Miloševićevsko) ponašanje, kojim se Srbi kojima su svi krivisem njih samih u dubini duše ponose, dok se ceo svet gnuša.
Svaka jaka država i normalna država postavljena je na uređenom sistemu,gde se znaju pravila, kao i kazne za njihovo nepoštovanje, Srbija to nije i uvek će Srbin tražiti izgovor u zastarelost programa i preopterećenju dece, jer je to lakše od priznanja sopstvene lenjosti...

Crvenkapa

pre 19 godina

OK, postoji sansa da sam ja pala sa Marsa i da sam klasican izrod, ali da li je glavni problem u necitanju los izbor literature ( tipa " bezvezni Dostojevski ili Tolstoj"- napisi ti nesto bolje pa da pricamo) ili to sto deca nisu ni naviknuta da citaju. Nije na mene uticala nastavnica vec moj otac,koji mi je u svakoj prilici kupovao knjige, a ja sam odusevljeno stvarala svoju malu biblioteku. Procitala sam "Rat i mir" pre mnogo godina, a za to mi nije trebalo mesec dana vec samo 5-6(ne foliram) i cak sam se u tom periodu i izlazila. Kupite svojim klincima neku knjigu koja je vama bila sjajna kd ste bili klinci, a ne razmisljajte da li je glupo citati o tamo nekoj zaludnoj plemkinji koja se bacila pod voz ( baca se pod voz tek na kraju, tek da znate). Nismo u dobu komunizma, drugovi i drugarice, ali mogli bi svi odvojiti bar po 20 min. dnevno da procitamo par stranica- klinci ce nas pratiti.

DrEvil

pre 19 godina

Ana Karenjina je totalno neprimerena uzrastu dece kojoj se namece. Shvatio sam je u potpunosti tek posle petnaest godina nakon prvog (i jedinog) citanja. "Tihi Don" je ipak bio gori. Mali amerikanci citaju Toma Sojera i slicno, pa se mi pravimo kako smo pametni jer nas teraju da citamo Tolstoja u srednjoj skoli.

Filip

pre 19 godina

Nazalost, sve je vise mladih koji su toliko nepismeni da se ponekad zacudim i zapitam da li je uposte nase skolstvo na pravom putu. Strasno je priznati da djaci izlaze iz osnovnih i srednjih skola, a da pri tome nisu u stanju da napisu poruku bez pravopisnih gresaka. Interpunkcijski znaci postaju samo velika smetnja i problm, a glasovne promene, veliko slovo i padezi su dalka proslost i nesto sto se samo uci u skoli, a sto nije korisno u svakodnevnom zivotu. Pogledajte samo kakve poruke salju mladi jedni drugima i kolika je doza nepismenosti medju nama svima!!! Kako je moguce da neko zavrsi osnovnu skolu, a da nema pojma o pravopisu i jeziku koji koristi svakog dana! Mislim da je pismenost deo opste kulture. Znam, mmnogi ne citaju Anu Karenjinu, ali profesori mogu to da provere. Zasto profesori i nastavnici "pustaju" djake da izadju iz klupe, a da Tolstoja, Dostojevskog i druge velikane nisu ni pokusali da procitaju???

Pera Detlic

pre 19 godina

Lektira,ko je jos to citao? jel to ono sto je meni sistem propisao da radim svoje SLOBODNO vreme? ili je to nesto sto bi se npr moglo citati na casovima predvidjenim za taj predmet.
Lektire nisam citao,glasno to kazem,nekad dobijao jedinicu zbog toga,nekad ne...citao sam sta je mene interesovalo,isao u biblioteku i citao meni interesantne knjige...i ne mislim da mi ista fali...opet...u skolama funkcionise...jedna lektira za sledecu nedelju,a odma posle dolazi neka druga...pa opet isto...ja hocu svoje slobodno vreme,da citam svoje knjige i da radim sta mene interesuje...a za ruske knjeginje,cica gorija i ostalu ekipu me bas briga...

Dejan Veljković

pre 19 godina

Dajte deci Hesea, Hemingveja, Remarka, Pol Ostera, pripovetke od Bukovskog... Izbacite Tolstoja a ostavite Tom Sojera pa da vidite kako će biti zainteresovani za čitanje...

laza

pre 19 godina

Ima puno istine u tome da su se u starom sistemu neka dela silom pumpala u mlade glave, samo zato sto je bilo PRERANO.

Kada smo u trecem gimnazije citali Rat i Mir, ljudi su reagovali, dotaklo ih je. Nasuprot tome, ja sam uzeo da citam Anu Karenjinu tek na prvoj godini fakulteta, za svoju dusu i ta knjiga je okrenula moj svet naglavacke. Ali samo godinu-dve ranije... to bi bilo beskorisno silovanje.

Najpre je prava stvar bila prkositi i traziti rupe u onom jadnom sistemu. Kasnije, prava stvar je bila procitati THE knjigu.

Bata Djora Sr.

pre 19 godina

Problem sa lektirom je postojao oduvek. Kao sto je neko napisao, nadlezni kao da su se trudili da izaberu najdosadnija i najnerazumljvija dela i da decu sto pre udalje od citanja. Treba dodati i da Srpki jezik nije jedini predemt u skoli, tako da citanje knjige uvek nekako bude prvo odbaceno kada ima dosta da se uci.
Medjutim cinjenica je da ove nove genracije zbog celokupnog propadanja prosvetnog sistema, izlaze iz skole polu-pismene , bez stecenih ikakvih navika vezanih za obrazovanje, pa tako i za citanje, sto je mnogo veci problem, nego neka neprocitana lektira.
Medjutim u kreiranju nastavnog plana, mnogo je lakse prepisati stari ili napraviti izvesne korekcije bez mnogo udubljivanja u problematiku i sistematican pristu problemu. Izbacivanje pojedinih dela kao i uvodjenje pojedinih da kazem modernijih pisaca, cije teme su mnogo prihvatljivije mladima bi sigurno dale mnogo veci rezultat. Medjutim, tu postoji jos jedan problem, onda bi profesori, morali da se dodatno pripremaju za nastavu, jer su ovako uljuljkani u vec oavno poznti izbor dela. Jer ko je profesor vec 20 godina, mogao je recimo Bracu Karamazov da proanalizira i uzduz i popreko. Vrlo cesto se profesori drze i odredjenih sablona u analizi knjizevnog dela, sto ucenicima kad provale sistem, olaksava dobijanje cak i dobre ocene a da knjigu nisu ni procitali.
Evidentno je da je prosveta poslednja rupa na svirali ovoj kao i mnogim prethodnim vladama, a posledice takvog stava videce se za dvadesetak godina.
Inace, moj favorit medju najglupljim knjigama procitanim kao lektira je "Lelejska Gora". Mozda ce neko naci da nisam u pravu, ali to je samo moj dozivljaj ovog dela.

cole

pre 19 godina

Da se knjiga cita 15-est dana, kao sto kaze prodavacica, razumeo bih pripadnike mlade generacije-kojoj i sam pripadam.
Problem je opsta nezainteresovanost za sve osim pica, sexa i provoda.
To kazem gledajuci sebe i najbolje drugove. Kriterijumi u skolstvu (osnovna, srednja i fakulteti) se vuku po zemlji, jer su skole zbog nedostatka ucenika prinudjene da se otimaju za ucenike.

s tim rolaj

pre 19 godina

Biće kao i drugde - javne škole će biti katastrofalno loše i svako ko bude hteo da mu dete dobije iole kvalitetno obrazovanje moraće da ga da u privatnu školu. A to neče moći svako da plati.

Vuk Samotnjak

pre 19 godina

Lektira je neprilagodjena uzrastu ucenika. Kao sto neko rece, to je posledica zelje da im se isprazni mozak nekom ideoloskom zavrzlamom. Dok deca ne postanu prioritet umesto sopstvenih ubedjenja nista se nece promeniti.
Druga strana medalje je sto ima toliko razlicitih medija, sa kojima se knjige u detinjstvu tesko utrkuju. Koje dete zeli da sedi u kuci i cita neku nerazumljivu knigu satima, umesto da se druzi sa vrsnjacima - i to u "slobodnom" vremenu. Ali to i nije tako lose - posto je poenta u sadrzaju, a ne u samom citanju za sebe, zasto deca ne bi gledala filmove ili tako nesto? A posle toga mogu lepo o tome da diskutuju.

pijanac

pre 19 godina

pa gospodo, cinjenica da je nekome film zanimljiviji od knjige, i da je Ana Karenjina DOSANDA, po mom misljenju je problem. I to problem ovoga drustva koje stvara nepismene sa pravom glasa...

$%#^@

pre 19 godina

Vecinu lektire bolje da ni ne citaju, to ce ih navesti da u slobodno vreme citaju hitove sa sajmova knjiga: protokole, gvozdene rovove... Najvise citaju deca koja vole fantstiku, zanr koji nasi kulturni krugovi i dalje tretiraju kao petparacko stivo.
Kao dete sam obozavao da citam fantastiku, vrlo rano sam otkrio Borhesa, Bredberija, Dika, ali nikada nisam bio ni do kolena poslusnicima koji su radije citali Andrica, Cosica, kosovski ciklus... Dakle, i ako citas, ne priznaje se jer ne citas ono sto je elita ocenila kao jedino relevantno. Ako zivim u slobodnoj zemlji, smatram da imam pravo da kazem da mi je Andric dosadan stilista i da nikada nisam nasao zadovolstvo u citanju njegovih knjiga. Ako bih to rekao, odmah bi me svrstali u grupu koja nista ne cita, jer ko ne cita Andrica, ne cita nista vredno, te je samim tim neobrazovan i manje vredan. Uostalom, nije tu Andric najvece "zlo". Treba samo malo pogledati sta deca citaju u citankama. Nema nade, samo krv, suze i ocaj. Sve i kada naidje nesto vredno, pametan ucenik je vec stekao odbojnost prema bilo kom obliku drzavnog prosvetljenja i nacionalnog osvescivanja kroz literaturu.

Nema podsticaja kritickom misljenju, sve je utvrdjeno, ustanovljene vrednosti se ne smeju urusavati. Zato je tako kako je. Uostalom, koje nam to javne licnosti daju primer svoje nacitanosti i sirokog obrazovanja? Ovde se cene munjeviti karijeristi, apsolutni sampioni gledanosti su politicari koji u skupstini nose majice sa omiljenim crtanim junakom iz detinjstva. Pitajte njih sta su citali! Ja znam odgovor. Andrica. Andrica. Andrica... Malo Seseljevih sabranih dela, malo Legiju, malo Vladiku Nikolaja, malo Cosica... E, izvinite, ako ce to citati, onda bolje da nista ni ne citaju.

Nindza

pre 19 godina

I ja sam procitao prvih 20 strana Ane Karenjine, jer me zaista nisu zanimale price o kvazi problemima plemstva, koji su se iz dosade bacali pod voz. U krajnju ruku nije poucno. Drugo, meni je to dopalo u vreme najvece krize u zemlji (sredinom devedesetih), i stvarno pored svega sto se desavalo oko mene nisam mogao da ubedim sebe da je "tragedija" sto se psihoticna lujka bacila pod voz i da je sa setom sazaljevam...
Dalje-Romeo i Julija- tip od 28 i devojka od 14 godina. Uz svo postovanje prema Sekspiru, ovde cu se zaustaviti sa analizom dela, i "uciniti" ga nepodobnim za mladje od 18 godina, kao i ostatak engleske literature (koja je dobra, ali zaista nije za svakoga). Tihi Don, Rat i mir-zastarelo, posle svih ratova ovde, ova dela jednostavno vise nemaju nikakvu pouku niti poruku. Eventualno za one koji vole detaljne opise prirode...Slazem se da je nacitanost dece porazavajuca, ali moraju se naci nove stvari za njih, a stare moraju biti bolje probrane i adekvatnije predstavljene.
Ja sam kao dete najvise voleo da citam stripove (pogotovo Alan Forda), i sve vrste enciklopedija, strucnih casopisa i sl. Naravno da volim da citam i knjige, ali stvarno je sve manje vremena za to.

Pandaren

pre 19 godina

Normalna pojava. Knjige (tj romani) su ranijim generacijama sluzile za razbibrigu, kada nije bilo racunara, telekomunikacija i da kazemo vec zastarele televizije i radija. Ja se ne secam kada sam zadnji put procitao neki roman, ali to mi ne smeta da citam strucnu literaturu bilo koje vrste kada god pozelim ili nadjem potrebu.
U svakom slucaju bolje je da deca citaju nesto pametno na internetu nego romane pisane pre 200 godina. A kada smo vec kod Ane Karenjine, jako je dosadna, barem onih prvih 20ak stranica koje sam procitao.

profesor

pre 19 godina

To je nastavak pogresne obrazovne politike vezano za lektiru jos iz vremena bivse SFRJ. Od svih zanimljivih i lepih knjizevnih dela deci su se uvek nametala ona najnerazumljivija, najmorbidnija, najanahronija, najnapornija. Takva presija vremenom kod dece stvori odbojnost prema knjizi jer su nauceni da je svaka knjiga koja im se nametala u skoli bila dosadna pa koristeci nauceno po default-u kasnije ne zele da citaju. Dakle, nisu kriva deca vec obrazovni sistem koji je u obaveznu lektiru uvek pa i sada uvodio politicki a od nedavno nacionalno i vreski podobne pisce i dela ne bi li isprao mozak mladim ljudima jos u detinjstvu.

Vesna

pre 19 godina

Mozda je resenje za ovaj veliki problem da profesori zivim i zanimljivim komentarima priblize deci knjizevna dela koja su im cesto tesko shvatljiva,pa i dosadna.A mozda bi bilo dobro da se u lektiru uvedu i dela savremenih pisaca,dela koja govore o aktuelnim desavanjima,a kvalitetna su i poucna.Sve u svemu:nisu samo deca kriva,i profesori moraju da nadju nacina da deci lektiru priblize i ucine zanimljivijom.

Vesna

pre 19 godina

Mozda je resenje za ovaj veliki problem da profesori zivim i zanimljivim komentarima priblize deci knjizevna dela koja su im cesto tesko shvatljiva,pa i dosadna.A mozda bi bilo dobro da se u lektiru uvedu i dela savremenih pisaca,dela koja govore o aktuelnim desavanjima,a kvalitetna su i poucna.Sve u svemu:nisu samo deca kriva,i profesori moraju da nadju nacina da deci lektiru priblize i ucine zanimljivijom.

profesor

pre 19 godina

To je nastavak pogresne obrazovne politike vezano za lektiru jos iz vremena bivse SFRJ. Od svih zanimljivih i lepih knjizevnih dela deci su se uvek nametala ona najnerazumljivija, najmorbidnija, najanahronija, najnapornija. Takva presija vremenom kod dece stvori odbojnost prema knjizi jer su nauceni da je svaka knjiga koja im se nametala u skoli bila dosadna pa koristeci nauceno po default-u kasnije ne zele da citaju. Dakle, nisu kriva deca vec obrazovni sistem koji je u obaveznu lektiru uvek pa i sada uvodio politicki a od nedavno nacionalno i vreski podobne pisce i dela ne bi li isprao mozak mladim ljudima jos u detinjstvu.

Pandaren

pre 19 godina

Normalna pojava. Knjige (tj romani) su ranijim generacijama sluzile za razbibrigu, kada nije bilo racunara, telekomunikacija i da kazemo vec zastarele televizije i radija. Ja se ne secam kada sam zadnji put procitao neki roman, ali to mi ne smeta da citam strucnu literaturu bilo koje vrste kada god pozelim ili nadjem potrebu.
U svakom slucaju bolje je da deca citaju nesto pametno na internetu nego romane pisane pre 200 godina. A kada smo vec kod Ane Karenjine, jako je dosadna, barem onih prvih 20ak stranica koje sam procitao.

Nindza

pre 19 godina

I ja sam procitao prvih 20 strana Ane Karenjine, jer me zaista nisu zanimale price o kvazi problemima plemstva, koji su se iz dosade bacali pod voz. U krajnju ruku nije poucno. Drugo, meni je to dopalo u vreme najvece krize u zemlji (sredinom devedesetih), i stvarno pored svega sto se desavalo oko mene nisam mogao da ubedim sebe da je "tragedija" sto se psihoticna lujka bacila pod voz i da je sa setom sazaljevam...
Dalje-Romeo i Julija- tip od 28 i devojka od 14 godina. Uz svo postovanje prema Sekspiru, ovde cu se zaustaviti sa analizom dela, i "uciniti" ga nepodobnim za mladje od 18 godina, kao i ostatak engleske literature (koja je dobra, ali zaista nije za svakoga). Tihi Don, Rat i mir-zastarelo, posle svih ratova ovde, ova dela jednostavno vise nemaju nikakvu pouku niti poruku. Eventualno za one koji vole detaljne opise prirode...Slazem se da je nacitanost dece porazavajuca, ali moraju se naci nove stvari za njih, a stare moraju biti bolje probrane i adekvatnije predstavljene.
Ja sam kao dete najvise voleo da citam stripove (pogotovo Alan Forda), i sve vrste enciklopedija, strucnih casopisa i sl. Naravno da volim da citam i knjige, ali stvarno je sve manje vremena za to.

pijanac

pre 19 godina

pa gospodo, cinjenica da je nekome film zanimljiviji od knjige, i da je Ana Karenjina DOSANDA, po mom misljenju je problem. I to problem ovoga drustva koje stvara nepismene sa pravom glasa...

$%#^@

pre 19 godina

Vecinu lektire bolje da ni ne citaju, to ce ih navesti da u slobodno vreme citaju hitove sa sajmova knjiga: protokole, gvozdene rovove... Najvise citaju deca koja vole fantstiku, zanr koji nasi kulturni krugovi i dalje tretiraju kao petparacko stivo.
Kao dete sam obozavao da citam fantastiku, vrlo rano sam otkrio Borhesa, Bredberija, Dika, ali nikada nisam bio ni do kolena poslusnicima koji su radije citali Andrica, Cosica, kosovski ciklus... Dakle, i ako citas, ne priznaje se jer ne citas ono sto je elita ocenila kao jedino relevantno. Ako zivim u slobodnoj zemlji, smatram da imam pravo da kazem da mi je Andric dosadan stilista i da nikada nisam nasao zadovolstvo u citanju njegovih knjiga. Ako bih to rekao, odmah bi me svrstali u grupu koja nista ne cita, jer ko ne cita Andrica, ne cita nista vredno, te je samim tim neobrazovan i manje vredan. Uostalom, nije tu Andric najvece "zlo". Treba samo malo pogledati sta deca citaju u citankama. Nema nade, samo krv, suze i ocaj. Sve i kada naidje nesto vredno, pametan ucenik je vec stekao odbojnost prema bilo kom obliku drzavnog prosvetljenja i nacionalnog osvescivanja kroz literaturu.

Nema podsticaja kritickom misljenju, sve je utvrdjeno, ustanovljene vrednosti se ne smeju urusavati. Zato je tako kako je. Uostalom, koje nam to javne licnosti daju primer svoje nacitanosti i sirokog obrazovanja? Ovde se cene munjeviti karijeristi, apsolutni sampioni gledanosti su politicari koji u skupstini nose majice sa omiljenim crtanim junakom iz detinjstva. Pitajte njih sta su citali! Ja znam odgovor. Andrica. Andrica. Andrica... Malo Seseljevih sabranih dela, malo Legiju, malo Vladiku Nikolaja, malo Cosica... E, izvinite, ako ce to citati, onda bolje da nista ni ne citaju.

Vuk Samotnjak

pre 19 godina

Lektira je neprilagodjena uzrastu ucenika. Kao sto neko rece, to je posledica zelje da im se isprazni mozak nekom ideoloskom zavrzlamom. Dok deca ne postanu prioritet umesto sopstvenih ubedjenja nista se nece promeniti.
Druga strana medalje je sto ima toliko razlicitih medija, sa kojima se knjige u detinjstvu tesko utrkuju. Koje dete zeli da sedi u kuci i cita neku nerazumljivu knigu satima, umesto da se druzi sa vrsnjacima - i to u "slobodnom" vremenu. Ali to i nije tako lose - posto je poenta u sadrzaju, a ne u samom citanju za sebe, zasto deca ne bi gledala filmove ili tako nesto? A posle toga mogu lepo o tome da diskutuju.

s tim rolaj

pre 19 godina

Biće kao i drugde - javne škole će biti katastrofalno loše i svako ko bude hteo da mu dete dobije iole kvalitetno obrazovanje moraće da ga da u privatnu školu. A to neče moći svako da plati.

Bata Djora Sr.

pre 19 godina

Problem sa lektirom je postojao oduvek. Kao sto je neko napisao, nadlezni kao da su se trudili da izaberu najdosadnija i najnerazumljvija dela i da decu sto pre udalje od citanja. Treba dodati i da Srpki jezik nije jedini predemt u skoli, tako da citanje knjige uvek nekako bude prvo odbaceno kada ima dosta da se uci.
Medjutim cinjenica je da ove nove genracije zbog celokupnog propadanja prosvetnog sistema, izlaze iz skole polu-pismene , bez stecenih ikakvih navika vezanih za obrazovanje, pa tako i za citanje, sto je mnogo veci problem, nego neka neprocitana lektira.
Medjutim u kreiranju nastavnog plana, mnogo je lakse prepisati stari ili napraviti izvesne korekcije bez mnogo udubljivanja u problematiku i sistematican pristu problemu. Izbacivanje pojedinih dela kao i uvodjenje pojedinih da kazem modernijih pisaca, cije teme su mnogo prihvatljivije mladima bi sigurno dale mnogo veci rezultat. Medjutim, tu postoji jos jedan problem, onda bi profesori, morali da se dodatno pripremaju za nastavu, jer su ovako uljuljkani u vec oavno poznti izbor dela. Jer ko je profesor vec 20 godina, mogao je recimo Bracu Karamazov da proanalizira i uzduz i popreko. Vrlo cesto se profesori drze i odredjenih sablona u analizi knjizevnog dela, sto ucenicima kad provale sistem, olaksava dobijanje cak i dobre ocene a da knjigu nisu ni procitali.
Evidentno je da je prosveta poslednja rupa na svirali ovoj kao i mnogim prethodnim vladama, a posledice takvog stava videce se za dvadesetak godina.
Inace, moj favorit medju najglupljim knjigama procitanim kao lektira je "Lelejska Gora". Mozda ce neko naci da nisam u pravu, ali to je samo moj dozivljaj ovog dela.

cole

pre 19 godina

Da se knjiga cita 15-est dana, kao sto kaze prodavacica, razumeo bih pripadnike mlade generacije-kojoj i sam pripadam.
Problem je opsta nezainteresovanost za sve osim pica, sexa i provoda.
To kazem gledajuci sebe i najbolje drugove. Kriterijumi u skolstvu (osnovna, srednja i fakulteti) se vuku po zemlji, jer su skole zbog nedostatka ucenika prinudjene da se otimaju za ucenike.

laza

pre 19 godina

Ima puno istine u tome da su se u starom sistemu neka dela silom pumpala u mlade glave, samo zato sto je bilo PRERANO.

Kada smo u trecem gimnazije citali Rat i Mir, ljudi su reagovali, dotaklo ih je. Nasuprot tome, ja sam uzeo da citam Anu Karenjinu tek na prvoj godini fakulteta, za svoju dusu i ta knjiga je okrenula moj svet naglavacke. Ali samo godinu-dve ranije... to bi bilo beskorisno silovanje.

Najpre je prava stvar bila prkositi i traziti rupe u onom jadnom sistemu. Kasnije, prava stvar je bila procitati THE knjigu.

Dejan Veljković

pre 19 godina

Dajte deci Hesea, Hemingveja, Remarka, Pol Ostera, pripovetke od Bukovskog... Izbacite Tolstoja a ostavite Tom Sojera pa da vidite kako će biti zainteresovani za čitanje...

Filip

pre 19 godina

Nazalost, sve je vise mladih koji su toliko nepismeni da se ponekad zacudim i zapitam da li je uposte nase skolstvo na pravom putu. Strasno je priznati da djaci izlaze iz osnovnih i srednjih skola, a da pri tome nisu u stanju da napisu poruku bez pravopisnih gresaka. Interpunkcijski znaci postaju samo velika smetnja i problm, a glasovne promene, veliko slovo i padezi su dalka proslost i nesto sto se samo uci u skoli, a sto nije korisno u svakodnevnom zivotu. Pogledajte samo kakve poruke salju mladi jedni drugima i kolika je doza nepismenosti medju nama svima!!! Kako je moguce da neko zavrsi osnovnu skolu, a da nema pojma o pravopisu i jeziku koji koristi svakog dana! Mislim da je pismenost deo opste kulture. Znam, mmnogi ne citaju Anu Karenjinu, ali profesori mogu to da provere. Zasto profesori i nastavnici "pustaju" djake da izadju iz klupe, a da Tolstoja, Dostojevskog i druge velikane nisu ni pokusali da procitaju???

Pera Detlic

pre 19 godina

Lektira,ko je jos to citao? jel to ono sto je meni sistem propisao da radim svoje SLOBODNO vreme? ili je to nesto sto bi se npr moglo citati na casovima predvidjenim za taj predmet.
Lektire nisam citao,glasno to kazem,nekad dobijao jedinicu zbog toga,nekad ne...citao sam sta je mene interesovalo,isao u biblioteku i citao meni interesantne knjige...i ne mislim da mi ista fali...opet...u skolama funkcionise...jedna lektira za sledecu nedelju,a odma posle dolazi neka druga...pa opet isto...ja hocu svoje slobodno vreme,da citam svoje knjige i da radim sta mene interesuje...a za ruske knjeginje,cica gorija i ostalu ekipu me bas briga...

Crvenkapa

pre 19 godina

OK, postoji sansa da sam ja pala sa Marsa i da sam klasican izrod, ali da li je glavni problem u necitanju los izbor literature ( tipa " bezvezni Dostojevski ili Tolstoj"- napisi ti nesto bolje pa da pricamo) ili to sto deca nisu ni naviknuta da citaju. Nije na mene uticala nastavnica vec moj otac,koji mi je u svakoj prilici kupovao knjige, a ja sam odusevljeno stvarala svoju malu biblioteku. Procitala sam "Rat i mir" pre mnogo godina, a za to mi nije trebalo mesec dana vec samo 5-6(ne foliram) i cak sam se u tom periodu i izlazila. Kupite svojim klincima neku knjigu koja je vama bila sjajna kd ste bili klinci, a ne razmisljajte da li je glupo citati o tamo nekoj zaludnoj plemkinji koja se bacila pod voz ( baca se pod voz tek na kraju, tek da znate). Nismo u dobu komunizma, drugovi i drugarice, ali mogli bi svi odvojiti bar po 20 min. dnevno da procitamo par stranica- klinci ce nas pratiti.

DrEvil

pre 19 godina

Ana Karenjina je totalno neprimerena uzrastu dece kojoj se namece. Shvatio sam je u potpunosti tek posle petnaest godina nakon prvog (i jedinog) citanja. "Tihi Don" je ipak bio gori. Mali amerikanci citaju Toma Sojera i slicno, pa se mi pravimo kako smo pametni jer nas teraju da citamo Tolstoja u srednjoj skoli.

Zoran

pre 19 godina

Večiti napadi na školski sistem od strane roditelja lenjave i razmažene dece dovele su do toga. Kada detetu daš negativnu ocenu za neizvršene obaveze, odmah dođu roditelji i kreću sa sredstvima pritiska, jer njihova deca su "preopterećena", a uz to ih profesori "mrze". Naravno da takvi problemi obično nastanu oko V razreda, jer dete više nema jednog podmitljivog učitelja, već je broj profesora malo veći, pa se i mito multiplicira.
Kada bi država poradila na bezbednosti škola i profesora i kada bi profesori imali hrabrosti da sprovedu planove i programe i da ih zbog jedinica ne čekaju u mraku profesionalni batinaši, problema ne bi bilo.
Čitam reagovanja na "dosadnu" lektiru i pitam se kakva bi reakcija bila, kada bi neko odbio da uči nacionalnu istoriju, jer mi je istorija Albanije zanimljivija - iako nije u programu, ili umesto geografije planete Zemlje učio geografiju Marsa, umesto Astronomije čitao Astrologiju, umesto klasične matematike učio virtuelnu matematiku.
Zamislite vozača koji u Srbiji vozi automobil po Engleskim pravilima, jer su "zanimljivija" od naših zastarelih...
Odbrana takvog ponašanja je isključila osećaj odgovornosti pojedinca, na kojoj počivaju sistemi normalnih država. Varanje na testu je u normalnim državama greh, kod nas je vrlina, kao i svako anticivilizacijsko (Miloševićevsko) ponašanje, kojim se Srbi kojima su svi krivisem njih samih u dubini duše ponose, dok se ceo svet gnuša.
Svaka jaka država i normalna država postavljena je na uređenom sistemu,gde se znaju pravila, kao i kazne za njihovo nepoštovanje, Srbija to nije i uvek će Srbin tražiti izgovor u zastarelost programa i preopterećenju dece, jer je to lakše od priznanja sopstvene lenjosti...

Borac

pre 19 godina

Pa mozda kada bi i roditelji kod kuce umesto tabloidnih novina citali neku umniju literaturu i dala primer, mozda bi i ova nesretna deca uvidela lepotu knjizevnih dela i da neciji trud nije samo trula ekranizacija i komercijala, vec istinska vrednost.

blabla

pre 19 godina

Ne vidim da problem uopste postoji.Valjda svako radi ono sto mu se radi.Ako deca osete potrebu za knjigom onda ce svoju potrebu i da zadovolje.Ja sam kao skolarac citao redovno lektiru i nikakvu korist nisam izvukao iz toga.Chak mi je bilo i muchno da chitam svasta samo zbog ocene.Sada chitam samo ono u chemu zaista uzivam i posle chega se osecam lepo i ispunjeno.Tzv. skolska chitanka mi sada kad se setim nje izgleda tako jadno i nadasve morbidno.

knezevic vasilije

pre 19 godina

Problem kulturno obrazovnog citanja je zahvatio cijeli svijet i to je itekako vrlo tesko rijesiti.Invazija elektronkog smeca zarobljava misao rasudjivanja kod mladih sa jedne strane a sa druge, nedostatak obrazovanosti u rukovanju i upotrebi svih, stalno pristizucih "dzidza", utice na mogucnost zaposljavanja i daljeg napretka u modernoj ekonomiji.Prema tome neophodne su stalne konsultacije obrazovnog kadra sa roditeljima, psiholizima i pedagoskim radnicima da bi se ustanovilo neko, manje vise, prigodno rjesenje.
(vasilije knezevic, 18 feb.2007)

kurenai

pre 19 godina

Da podjem od onoga sto mi je bila lektira u I razredu osnovne skole - 'Ne okreci se, sine'... Da li je to podesno za sedmogodisnjake, cak i u vreme bratstva i jedinstva ???
Dalje, prvi razred usmerenog obrazovanja, tzv. zajednicke osnove - 'Daleko je sunce'..... pa jos danas pamtim muke svoje do poslednje recenice te knjige. I opet pitanje - da li je to stivo primereno petnaestogodisnjacima??? (u vreme bratstva i jedinstva, takodje)

Da se razumemo, u tim spiskovima lektire je bilo sjajnih knjiga, ali je tuzno sto vecina dobrih dela nije bila uvrstena jer kao da su te liste pravljene u doba mamuta.

Sada svi mi pokusavamo da nadoknadimo propusteno, citajuci ono sto nije bilo obavezna literatura, ili ono sto nam najvise lezi, ili ono sto nam se cita u odredjenom periodu zivota.

Mozda bi trebalo napraviti siri spisak za lektiru i ostaviti i mogucnost izbora svakom djaku, uz naravno odredjeni broj obaveznih knjiga.

A sto se tice profesorskog posla i predloga da se ucenicima gradivo ucini zanimljivijim - mislim da je to u sferi naucne fantastike, s obzirom na to da je klincima zanimljivije sve osim sedenja u skoli.

Da nam je potrebna solidna reforma skolstva, sa time se apsolutno slazem. Samo da ne bude kao da masterima, majstorima i magistrima.

SR

pre 19 godina

Kulturno stanje nacije je, barem za ozbiljne ljude, važnija tema od toga ko će biti ministar za šta. Ali ovaj prilog predstavlja gotovo školski primer lošeg novinarskog pristupa.

Zašto? Počnimo odatle što nigde nije naveden izvor informacije - da li je u pitanju neko istraživanje, anketa, čija, koliko je bio velik uzorak... Ovako kako je obrađeno, sve deluje strašno površno, čak senzacionalistički. Stanje (ne)čitanja u Srbiji jeste zabrinjavajuće, i odgovornost za to je podeljena između neprilagodljivog školskog sistema i ubrzanog, pa time i površnijeg tempa recepcije na koji su novim medijima utrenirani mladi naraštaji. Ko čita, koliko, šta i zašto? Mislim da bi na svako od tih pitanja neko iz vrha prosvetnih vlasti trebalo da digne uzbunu - a nešto ne vidim da je diže.

Vojin Petrovic

pre 19 godina

Kad smo vec kod citanja, mene interesuje sledece:

Odakle podatak da 4% mladih cita? Ko je uradio to istrazivanje (profesor ili prodavacica iz ovog clanka) ?
Na osnovu kojeg uzorka?
Sta je definicija "mladih" i sta se podrazumeva pod "Srbijom"?
Kako su definisali "citanje"? Samo citanje knjiga ili su ukljucili internet i novinske clanke?
Ne sumnjam da nam je omladina nepismena, ali ipak trebamo biti malo ozbiljiniji kada koristimo neke "statisticke" podatke.
99% ljudi s kojima sam razgovarao se slazu s mojom izjavom.

Profesor

pre 19 godina

Ne citaju lektiru jer nije prilagodjena njihovim interesovanjima i vremenu u kome zive. Kao sto ni gradivo osnovne i srednje skole nije prilagodjeno uzrastu. Tako se desava da svrseni srednjoskolac ne zna ko je bio Njutn, Dostojevski, gde se nalazi Japan, fotosintezu, sta je vece Mesec ili Sunce, jer se opterecuje nebitnim stvarima iz Matematike, Hemije, Biologije, Istorije, strucnih predmeta koje je vreme odavno pregazilo.

marko

pre 19 godina

Odusevljen sam ovom debatom. Javile su se sve strane, a cak i Cole koji je ako sam dobro shvatio tih godina.
Citao sam tu lektiru kad je bilo vreme i ako naravno delom protiv svoje volje i naravno pola nisam razumeo u tim godinama. Sve u svemu mislim da je najveci problem u sistemu skolstva a onda nastavni kadar. Za tako vaznu stvar kao sto je srpski jezik i knjizevnost treba sveza i mlada krv koja ce imati bolji kontakt sa mladjima. Tako da je moj predlog da se srpski jezik (koji ce predavati stariji) odvoji od knjizevnosti koji bi predavali mladji nastavnici.
I za kraj moj favorit je Stranac.

Sansa

pre 19 godina

Sto neko rece" Statistika sve pokazuje ali ne kaze nista" Da li postoje statisticki podaci da je procenat mladih koji citaju nekada bio veci kod nas ili kakvo mesto po ovome imamo u svetu. Koliko uopste ima u isto vreme i kulturnih i obrazovanih ljudi na ovom svetu i da li su oni u prvom planu ili nesto sasvim suprotno.

pijanac

pre 19 godina

pa gospodo, cinjenica da je nekome film zanimljiviji od knjige, i da je Ana Karenjina DOSANDA, po mom misljenju je problem. I to problem ovoga drustva koje stvara nepismene sa pravom glasa...

Vesna

pre 19 godina

Mozda je resenje za ovaj veliki problem da profesori zivim i zanimljivim komentarima priblize deci knjizevna dela koja su im cesto tesko shvatljiva,pa i dosadna.A mozda bi bilo dobro da se u lektiru uvedu i dela savremenih pisaca,dela koja govore o aktuelnim desavanjima,a kvalitetna su i poucna.Sve u svemu:nisu samo deca kriva,i profesori moraju da nadju nacina da deci lektiru priblize i ucine zanimljivijom.

profesor

pre 19 godina

To je nastavak pogresne obrazovne politike vezano za lektiru jos iz vremena bivse SFRJ. Od svih zanimljivih i lepih knjizevnih dela deci su se uvek nametala ona najnerazumljivija, najmorbidnija, najanahronija, najnapornija. Takva presija vremenom kod dece stvori odbojnost prema knjizi jer su nauceni da je svaka knjiga koja im se nametala u skoli bila dosadna pa koristeci nauceno po default-u kasnije ne zele da citaju. Dakle, nisu kriva deca vec obrazovni sistem koji je u obaveznu lektiru uvek pa i sada uvodio politicki a od nedavno nacionalno i vreski podobne pisce i dela ne bi li isprao mozak mladim ljudima jos u detinjstvu.

Pandaren

pre 19 godina

Normalna pojava. Knjige (tj romani) su ranijim generacijama sluzile za razbibrigu, kada nije bilo racunara, telekomunikacija i da kazemo vec zastarele televizije i radija. Ja se ne secam kada sam zadnji put procitao neki roman, ali to mi ne smeta da citam strucnu literaturu bilo koje vrste kada god pozelim ili nadjem potrebu.
U svakom slucaju bolje je da deca citaju nesto pametno na internetu nego romane pisane pre 200 godina. A kada smo vec kod Ane Karenjine, jako je dosadna, barem onih prvih 20ak stranica koje sam procitao.

Nindza

pre 19 godina

I ja sam procitao prvih 20 strana Ane Karenjine, jer me zaista nisu zanimale price o kvazi problemima plemstva, koji su se iz dosade bacali pod voz. U krajnju ruku nije poucno. Drugo, meni je to dopalo u vreme najvece krize u zemlji (sredinom devedesetih), i stvarno pored svega sto se desavalo oko mene nisam mogao da ubedim sebe da je "tragedija" sto se psihoticna lujka bacila pod voz i da je sa setom sazaljevam...
Dalje-Romeo i Julija- tip od 28 i devojka od 14 godina. Uz svo postovanje prema Sekspiru, ovde cu se zaustaviti sa analizom dela, i "uciniti" ga nepodobnim za mladje od 18 godina, kao i ostatak engleske literature (koja je dobra, ali zaista nije za svakoga). Tihi Don, Rat i mir-zastarelo, posle svih ratova ovde, ova dela jednostavno vise nemaju nikakvu pouku niti poruku. Eventualno za one koji vole detaljne opise prirode...Slazem se da je nacitanost dece porazavajuca, ali moraju se naci nove stvari za njih, a stare moraju biti bolje probrane i adekvatnije predstavljene.
Ja sam kao dete najvise voleo da citam stripove (pogotovo Alan Forda), i sve vrste enciklopedija, strucnih casopisa i sl. Naravno da volim da citam i knjige, ali stvarno je sve manje vremena za to.

$%#^@

pre 19 godina

Vecinu lektire bolje da ni ne citaju, to ce ih navesti da u slobodno vreme citaju hitove sa sajmova knjiga: protokole, gvozdene rovove... Najvise citaju deca koja vole fantstiku, zanr koji nasi kulturni krugovi i dalje tretiraju kao petparacko stivo.
Kao dete sam obozavao da citam fantastiku, vrlo rano sam otkrio Borhesa, Bredberija, Dika, ali nikada nisam bio ni do kolena poslusnicima koji su radije citali Andrica, Cosica, kosovski ciklus... Dakle, i ako citas, ne priznaje se jer ne citas ono sto je elita ocenila kao jedino relevantno. Ako zivim u slobodnoj zemlji, smatram da imam pravo da kazem da mi je Andric dosadan stilista i da nikada nisam nasao zadovolstvo u citanju njegovih knjiga. Ako bih to rekao, odmah bi me svrstali u grupu koja nista ne cita, jer ko ne cita Andrica, ne cita nista vredno, te je samim tim neobrazovan i manje vredan. Uostalom, nije tu Andric najvece "zlo". Treba samo malo pogledati sta deca citaju u citankama. Nema nade, samo krv, suze i ocaj. Sve i kada naidje nesto vredno, pametan ucenik je vec stekao odbojnost prema bilo kom obliku drzavnog prosvetljenja i nacionalnog osvescivanja kroz literaturu.

Nema podsticaja kritickom misljenju, sve je utvrdjeno, ustanovljene vrednosti se ne smeju urusavati. Zato je tako kako je. Uostalom, koje nam to javne licnosti daju primer svoje nacitanosti i sirokog obrazovanja? Ovde se cene munjeviti karijeristi, apsolutni sampioni gledanosti su politicari koji u skupstini nose majice sa omiljenim crtanim junakom iz detinjstva. Pitajte njih sta su citali! Ja znam odgovor. Andrica. Andrica. Andrica... Malo Seseljevih sabranih dela, malo Legiju, malo Vladiku Nikolaja, malo Cosica... E, izvinite, ako ce to citati, onda bolje da nista ni ne citaju.

Vuk Samotnjak

pre 19 godina

Lektira je neprilagodjena uzrastu ucenika. Kao sto neko rece, to je posledica zelje da im se isprazni mozak nekom ideoloskom zavrzlamom. Dok deca ne postanu prioritet umesto sopstvenih ubedjenja nista se nece promeniti.
Druga strana medalje je sto ima toliko razlicitih medija, sa kojima se knjige u detinjstvu tesko utrkuju. Koje dete zeli da sedi u kuci i cita neku nerazumljivu knigu satima, umesto da se druzi sa vrsnjacima - i to u "slobodnom" vremenu. Ali to i nije tako lose - posto je poenta u sadrzaju, a ne u samom citanju za sebe, zasto deca ne bi gledala filmove ili tako nesto? A posle toga mogu lepo o tome da diskutuju.

s tim rolaj

pre 19 godina

Biće kao i drugde - javne škole će biti katastrofalno loše i svako ko bude hteo da mu dete dobije iole kvalitetno obrazovanje moraće da ga da u privatnu školu. A to neče moći svako da plati.

Bata Djora Sr.

pre 19 godina

Problem sa lektirom je postojao oduvek. Kao sto je neko napisao, nadlezni kao da su se trudili da izaberu najdosadnija i najnerazumljvija dela i da decu sto pre udalje od citanja. Treba dodati i da Srpki jezik nije jedini predemt u skoli, tako da citanje knjige uvek nekako bude prvo odbaceno kada ima dosta da se uci.
Medjutim cinjenica je da ove nove genracije zbog celokupnog propadanja prosvetnog sistema, izlaze iz skole polu-pismene , bez stecenih ikakvih navika vezanih za obrazovanje, pa tako i za citanje, sto je mnogo veci problem, nego neka neprocitana lektira.
Medjutim u kreiranju nastavnog plana, mnogo je lakse prepisati stari ili napraviti izvesne korekcije bez mnogo udubljivanja u problematiku i sistematican pristu problemu. Izbacivanje pojedinih dela kao i uvodjenje pojedinih da kazem modernijih pisaca, cije teme su mnogo prihvatljivije mladima bi sigurno dale mnogo veci rezultat. Medjutim, tu postoji jos jedan problem, onda bi profesori, morali da se dodatno pripremaju za nastavu, jer su ovako uljuljkani u vec oavno poznti izbor dela. Jer ko je profesor vec 20 godina, mogao je recimo Bracu Karamazov da proanalizira i uzduz i popreko. Vrlo cesto se profesori drze i odredjenih sablona u analizi knjizevnog dela, sto ucenicima kad provale sistem, olaksava dobijanje cak i dobre ocene a da knjigu nisu ni procitali.
Evidentno je da je prosveta poslednja rupa na svirali ovoj kao i mnogim prethodnim vladama, a posledice takvog stava videce se za dvadesetak godina.
Inace, moj favorit medju najglupljim knjigama procitanim kao lektira je "Lelejska Gora". Mozda ce neko naci da nisam u pravu, ali to je samo moj dozivljaj ovog dela.

cole

pre 19 godina

Da se knjiga cita 15-est dana, kao sto kaze prodavacica, razumeo bih pripadnike mlade generacije-kojoj i sam pripadam.
Problem je opsta nezainteresovanost za sve osim pica, sexa i provoda.
To kazem gledajuci sebe i najbolje drugove. Kriterijumi u skolstvu (osnovna, srednja i fakulteti) se vuku po zemlji, jer su skole zbog nedostatka ucenika prinudjene da se otimaju za ucenike.

laza

pre 19 godina

Ima puno istine u tome da su se u starom sistemu neka dela silom pumpala u mlade glave, samo zato sto je bilo PRERANO.

Kada smo u trecem gimnazije citali Rat i Mir, ljudi su reagovali, dotaklo ih je. Nasuprot tome, ja sam uzeo da citam Anu Karenjinu tek na prvoj godini fakulteta, za svoju dusu i ta knjiga je okrenula moj svet naglavacke. Ali samo godinu-dve ranije... to bi bilo beskorisno silovanje.

Najpre je prava stvar bila prkositi i traziti rupe u onom jadnom sistemu. Kasnije, prava stvar je bila procitati THE knjigu.

Dejan Veljković

pre 19 godina

Dajte deci Hesea, Hemingveja, Remarka, Pol Ostera, pripovetke od Bukovskog... Izbacite Tolstoja a ostavite Tom Sojera pa da vidite kako će biti zainteresovani za čitanje...

Filip

pre 19 godina

Nazalost, sve je vise mladih koji su toliko nepismeni da se ponekad zacudim i zapitam da li je uposte nase skolstvo na pravom putu. Strasno je priznati da djaci izlaze iz osnovnih i srednjih skola, a da pri tome nisu u stanju da napisu poruku bez pravopisnih gresaka. Interpunkcijski znaci postaju samo velika smetnja i problm, a glasovne promene, veliko slovo i padezi su dalka proslost i nesto sto se samo uci u skoli, a sto nije korisno u svakodnevnom zivotu. Pogledajte samo kakve poruke salju mladi jedni drugima i kolika je doza nepismenosti medju nama svima!!! Kako je moguce da neko zavrsi osnovnu skolu, a da nema pojma o pravopisu i jeziku koji koristi svakog dana! Mislim da je pismenost deo opste kulture. Znam, mmnogi ne citaju Anu Karenjinu, ali profesori mogu to da provere. Zasto profesori i nastavnici "pustaju" djake da izadju iz klupe, a da Tolstoja, Dostojevskog i druge velikane nisu ni pokusali da procitaju???

Pera Detlic

pre 19 godina

Lektira,ko je jos to citao? jel to ono sto je meni sistem propisao da radim svoje SLOBODNO vreme? ili je to nesto sto bi se npr moglo citati na casovima predvidjenim za taj predmet.
Lektire nisam citao,glasno to kazem,nekad dobijao jedinicu zbog toga,nekad ne...citao sam sta je mene interesovalo,isao u biblioteku i citao meni interesantne knjige...i ne mislim da mi ista fali...opet...u skolama funkcionise...jedna lektira za sledecu nedelju,a odma posle dolazi neka druga...pa opet isto...ja hocu svoje slobodno vreme,da citam svoje knjige i da radim sta mene interesuje...a za ruske knjeginje,cica gorija i ostalu ekipu me bas briga...

Crvenkapa

pre 19 godina

OK, postoji sansa da sam ja pala sa Marsa i da sam klasican izrod, ali da li je glavni problem u necitanju los izbor literature ( tipa " bezvezni Dostojevski ili Tolstoj"- napisi ti nesto bolje pa da pricamo) ili to sto deca nisu ni naviknuta da citaju. Nije na mene uticala nastavnica vec moj otac,koji mi je u svakoj prilici kupovao knjige, a ja sam odusevljeno stvarala svoju malu biblioteku. Procitala sam "Rat i mir" pre mnogo godina, a za to mi nije trebalo mesec dana vec samo 5-6(ne foliram) i cak sam se u tom periodu i izlazila. Kupite svojim klincima neku knjigu koja je vama bila sjajna kd ste bili klinci, a ne razmisljajte da li je glupo citati o tamo nekoj zaludnoj plemkinji koja se bacila pod voz ( baca se pod voz tek na kraju, tek da znate). Nismo u dobu komunizma, drugovi i drugarice, ali mogli bi svi odvojiti bar po 20 min. dnevno da procitamo par stranica- klinci ce nas pratiti.

DrEvil

pre 19 godina

Ana Karenjina je totalno neprimerena uzrastu dece kojoj se namece. Shvatio sam je u potpunosti tek posle petnaest godina nakon prvog (i jedinog) citanja. "Tihi Don" je ipak bio gori. Mali amerikanci citaju Toma Sojera i slicno, pa se mi pravimo kako smo pametni jer nas teraju da citamo Tolstoja u srednjoj skoli.

Zoran

pre 19 godina

Večiti napadi na školski sistem od strane roditelja lenjave i razmažene dece dovele su do toga. Kada detetu daš negativnu ocenu za neizvršene obaveze, odmah dođu roditelji i kreću sa sredstvima pritiska, jer njihova deca su "preopterećena", a uz to ih profesori "mrze". Naravno da takvi problemi obično nastanu oko V razreda, jer dete više nema jednog podmitljivog učitelja, već je broj profesora malo veći, pa se i mito multiplicira.
Kada bi država poradila na bezbednosti škola i profesora i kada bi profesori imali hrabrosti da sprovedu planove i programe i da ih zbog jedinica ne čekaju u mraku profesionalni batinaši, problema ne bi bilo.
Čitam reagovanja na "dosadnu" lektiru i pitam se kakva bi reakcija bila, kada bi neko odbio da uči nacionalnu istoriju, jer mi je istorija Albanije zanimljivija - iako nije u programu, ili umesto geografije planete Zemlje učio geografiju Marsa, umesto Astronomije čitao Astrologiju, umesto klasične matematike učio virtuelnu matematiku.
Zamislite vozača koji u Srbiji vozi automobil po Engleskim pravilima, jer su "zanimljivija" od naših zastarelih...
Odbrana takvog ponašanja je isključila osećaj odgovornosti pojedinca, na kojoj počivaju sistemi normalnih država. Varanje na testu je u normalnim državama greh, kod nas je vrlina, kao i svako anticivilizacijsko (Miloševićevsko) ponašanje, kojim se Srbi kojima su svi krivisem njih samih u dubini duše ponose, dok se ceo svet gnuša.
Svaka jaka država i normalna država postavljena je na uređenom sistemu,gde se znaju pravila, kao i kazne za njihovo nepoštovanje, Srbija to nije i uvek će Srbin tražiti izgovor u zastarelost programa i preopterećenju dece, jer je to lakše od priznanja sopstvene lenjosti...

Borac

pre 19 godina

Pa mozda kada bi i roditelji kod kuce umesto tabloidnih novina citali neku umniju literaturu i dala primer, mozda bi i ova nesretna deca uvidela lepotu knjizevnih dela i da neciji trud nije samo trula ekranizacija i komercijala, vec istinska vrednost.

blabla

pre 19 godina

Ne vidim da problem uopste postoji.Valjda svako radi ono sto mu se radi.Ako deca osete potrebu za knjigom onda ce svoju potrebu i da zadovolje.Ja sam kao skolarac citao redovno lektiru i nikakvu korist nisam izvukao iz toga.Chak mi je bilo i muchno da chitam svasta samo zbog ocene.Sada chitam samo ono u chemu zaista uzivam i posle chega se osecam lepo i ispunjeno.Tzv. skolska chitanka mi sada kad se setim nje izgleda tako jadno i nadasve morbidno.

knezevic vasilije

pre 19 godina

Problem kulturno obrazovnog citanja je zahvatio cijeli svijet i to je itekako vrlo tesko rijesiti.Invazija elektronkog smeca zarobljava misao rasudjivanja kod mladih sa jedne strane a sa druge, nedostatak obrazovanosti u rukovanju i upotrebi svih, stalno pristizucih "dzidza", utice na mogucnost zaposljavanja i daljeg napretka u modernoj ekonomiji.Prema tome neophodne su stalne konsultacije obrazovnog kadra sa roditeljima, psiholizima i pedagoskim radnicima da bi se ustanovilo neko, manje vise, prigodno rjesenje.
(vasilije knezevic, 18 feb.2007)

kurenai

pre 19 godina

Da podjem od onoga sto mi je bila lektira u I razredu osnovne skole - 'Ne okreci se, sine'... Da li je to podesno za sedmogodisnjake, cak i u vreme bratstva i jedinstva ???
Dalje, prvi razred usmerenog obrazovanja, tzv. zajednicke osnove - 'Daleko je sunce'..... pa jos danas pamtim muke svoje do poslednje recenice te knjige. I opet pitanje - da li je to stivo primereno petnaestogodisnjacima??? (u vreme bratstva i jedinstva, takodje)

Da se razumemo, u tim spiskovima lektire je bilo sjajnih knjiga, ali je tuzno sto vecina dobrih dela nije bila uvrstena jer kao da su te liste pravljene u doba mamuta.

Sada svi mi pokusavamo da nadoknadimo propusteno, citajuci ono sto nije bilo obavezna literatura, ili ono sto nam najvise lezi, ili ono sto nam se cita u odredjenom periodu zivota.

Mozda bi trebalo napraviti siri spisak za lektiru i ostaviti i mogucnost izbora svakom djaku, uz naravno odredjeni broj obaveznih knjiga.

A sto se tice profesorskog posla i predloga da se ucenicima gradivo ucini zanimljivijim - mislim da je to u sferi naucne fantastike, s obzirom na to da je klincima zanimljivije sve osim sedenja u skoli.

Da nam je potrebna solidna reforma skolstva, sa time se apsolutno slazem. Samo da ne bude kao da masterima, majstorima i magistrima.

SR

pre 19 godina

Kulturno stanje nacije je, barem za ozbiljne ljude, važnija tema od toga ko će biti ministar za šta. Ali ovaj prilog predstavlja gotovo školski primer lošeg novinarskog pristupa.

Zašto? Počnimo odatle što nigde nije naveden izvor informacije - da li je u pitanju neko istraživanje, anketa, čija, koliko je bio velik uzorak... Ovako kako je obrađeno, sve deluje strašno površno, čak senzacionalistički. Stanje (ne)čitanja u Srbiji jeste zabrinjavajuće, i odgovornost za to je podeljena između neprilagodljivog školskog sistema i ubrzanog, pa time i površnijeg tempa recepcije na koji su novim medijima utrenirani mladi naraštaji. Ko čita, koliko, šta i zašto? Mislim da bi na svako od tih pitanja neko iz vrha prosvetnih vlasti trebalo da digne uzbunu - a nešto ne vidim da je diže.

Vojin Petrovic

pre 19 godina

Kad smo vec kod citanja, mene interesuje sledece:

Odakle podatak da 4% mladih cita? Ko je uradio to istrazivanje (profesor ili prodavacica iz ovog clanka) ?
Na osnovu kojeg uzorka?
Sta je definicija "mladih" i sta se podrazumeva pod "Srbijom"?
Kako su definisali "citanje"? Samo citanje knjiga ili su ukljucili internet i novinske clanke?
Ne sumnjam da nam je omladina nepismena, ali ipak trebamo biti malo ozbiljiniji kada koristimo neke "statisticke" podatke.
99% ljudi s kojima sam razgovarao se slazu s mojom izjavom.

Profesor

pre 19 godina

Ne citaju lektiru jer nije prilagodjena njihovim interesovanjima i vremenu u kome zive. Kao sto ni gradivo osnovne i srednje skole nije prilagodjeno uzrastu. Tako se desava da svrseni srednjoskolac ne zna ko je bio Njutn, Dostojevski, gde se nalazi Japan, fotosintezu, sta je vece Mesec ili Sunce, jer se opterecuje nebitnim stvarima iz Matematike, Hemije, Biologije, Istorije, strucnih predmeta koje je vreme odavno pregazilo.

marko

pre 19 godina

Odusevljen sam ovom debatom. Javile su se sve strane, a cak i Cole koji je ako sam dobro shvatio tih godina.
Citao sam tu lektiru kad je bilo vreme i ako naravno delom protiv svoje volje i naravno pola nisam razumeo u tim godinama. Sve u svemu mislim da je najveci problem u sistemu skolstva a onda nastavni kadar. Za tako vaznu stvar kao sto je srpski jezik i knjizevnost treba sveza i mlada krv koja ce imati bolji kontakt sa mladjima. Tako da je moj predlog da se srpski jezik (koji ce predavati stariji) odvoji od knjizevnosti koji bi predavali mladji nastavnici.
I za kraj moj favorit je Stranac.

Sansa

pre 19 godina

Sto neko rece" Statistika sve pokazuje ali ne kaze nista" Da li postoje statisticki podaci da je procenat mladih koji citaju nekada bio veci kod nas ili kakvo mesto po ovome imamo u svetu. Koliko uopste ima u isto vreme i kulturnih i obrazovanih ljudi na ovom svetu i da li su oni u prvom planu ili nesto sasvim suprotno.