Dejton: Funkcionalna nefunkcionalnost

Dvadeset godina nakon što je Dejtonski sporazum okončao troipogodišnji rat i etničko čišćenje, Bosna i Hercegovina još nije ustavno sređena država.

Izvor: B92

Ponedeljak, 14.12.2015.

16:31

Default images

Ipak, uprkos tome, nema ni naznaka toga da postoji politička volja da se redefiniše sporazum iz Dejtona.

Pre dve decenije tadašnji lideri Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Milošević, Tuđman i Izetbegović potpisali su Dejtonsko-pariski sporazum. Nijedan od njih trojice danas nije živ, a moglo bi se reći da Bosna i Hercegovina politički i ekonomski jedva preživljava. Da li je upravo taj sporazum kriv za današnju situaciju?

"Dejtonska država sa svojim Ustavom bi se mogla u jednoj rečenici, u jednom pojmu, okarakterisati kao funkcionalna nefunkcionalnost. Ona funkcioniše za političke elite, a ne funkcioniše za građane", kaže Bodo Veber iz berlinskog Saveta za političku demokratizaciju.

Kada Sarajevo želi unitarnu državu i ukidanje entiteta, Banjaluka sanja o referendumu i mogućoj samostalnosti Republike Srpske, a Mostar o trećem entitetu za bosanske Hrvate, malo je priče o uspešnoj zajedničkoj državi.

"Milorad Dodik je sigurno jedna od najodgovornijih osoba, ali vam tvrdim istovremeno velika odgovornost na stvaranju političke nestabilnosti stoji kod Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. Nije Dejton uveo korupciju u Bosnu i Hercegovinu, nije Dejton kriv što mi 15 godina pravimo sto kilometara autoputa", kaže Vehid Šehić, predsednik Foruma građana Tuzla.

Bosna i Hercegovina u regionu stoji najlošije po pitanju evropskih integracija. Iako je jos 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, on je stupio na snagu tek ove godine. Luc Kober, iz Fondacije Hans Sajdel, smatra da je 20 godina od Dejtona važno da svi građani BiH budu deo reformskog procesa.

"Veoma je važno da se država integriše u Evropsku uniju, jer ovaj region može da se ujedini samo ako se ne zaboravi Bosna. Mora se pronaći put da se sprovedu reforme i da svi građani u to budu uključeni", kaže Kober.

Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u BiH se vratilo oko milion i po prognanih od 2,2 miliona ljudi koji su raseljeni tokom rata. Međutim, najveći deo Republike Srpske i Federacije su i dalje etnički skoro čiste od drugih nacija, pošto se većina raseljenih vratila u svoje nacionalne sredine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: