Tadić u razgovoru sa Išingerom rekao da je neophodno što pre početi direktne pregovore Beograda i Prištine o rešavanju statusa Kosova.
Izvor: B92, FoNet
U razgovoru sa predstavnikom Evropske unije u posredničkoj trojci za rešavanje statusa Kosova Volfgangom Išingerom, predsednik Srbije Boris Tadić je rekao da se Srbija zalaže da se kroz direktne pregovore dođe do kompromisnog rešenja o budućem statusu Kosova koje će biti prihvatljivo za obe strane, saopštila je Press služba predsednika Srbije.
Tadić je pozvao EU, Rusiju i SAD da ohrabre albansku stranu da odustane od namere da jednostrano donosi odluke i pristupi konstruktivnom dijalogu kojim bi se došlo do kompromisa.
"Srbija se zalaže za mirno rešenje i ukazuje da su pretnje nasiljem kao i pretnje da će kosovski parlament, u slučaju neuspeha pregovora, proglasiti nezavisnost, u suprotnosti sa međunarodnim pravom i obesmišljavaju pregovarački proces", rekao je predsednik Srbije.
Istakao je i da odluku o statusu Kosova mora da potvrdi Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Sastanku predsednika Srbije sa Volfgangom Išingerom prisustvovao je i srpski ministar inostranih poslova Vuk Jeremić.
I ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić razgovarao je danas sa predstavnikom posredničke "trojke" za pregovore o Kosovu Volfgangom Išingerom u okviru pripreme predstojećih sastanaka u Londonu i Njujorku.
Cilj susreta bio je i Išingerovo bolje lično upoznavanje sa srpskim viđenjem rešenja budućeg statusa Kosova i Metohije, imajući u vidu detaljnu prezentaciju koju je delegacija Srbije izložila na konsultativnim razgovorima održanim u Beču 30. avgusta 2007. godine, saopštila je Kancelarila za odnose sa medijima Vlade Srbije.
U razgovoru je potvrđen sastanak delegacije Beograda sa delegacijom kosmetskih Albanaca u Njujorku i naglašeno je da je s tim u vezi prethodno potrebno rešiti neka pitanja, kao što su dnevni red i procedura planiranog sastanka.
Ministar Samardžić detaljno je izložio stavove srpske strane u vezi sa oba pomenuta aspekta i izrazio očekivanja da će se u direktnim razgovorima sa albanskom stranom stvoriti uslovi za kompromisno rešenje ovog kompleksnog pitanja, piše u saopštenju.
Predstavnik Evropske unije u posredničkoj trojci Kontakt-grupe za pregovore o Kosovu će o prvom sastanku "trojke" s delegacijama Beograda i Prištine i toku pregovora izvestiti šefove diplomatija EU na sastanku 7. i 8. septembra u portugalskom gradu Vijana du Kastelo.
Išingerova poseta je, prema najavama, ali i oceni analitičara, pre svega konsultativnog karaktera.
Išinger će razgovarati i sa premijerom Vojislavom Koštunicom, ministrom za KiM Slobodanom Samadržićem, kao i predstavnicima nevladinih organizacija.
U međuvremenu, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ki Mun Ban izjavio je za rimsku Republiku kako se nada da niko ne želi da od Kosova stvori instrument za destabilizaciju Balkana i Evrope. "Pregovori se nastavljaju, želeo bih da dođe do suštinskog napretka", rekao je Ban.
Diplomatski izvori u Briselu navode da EU ne bi imala ništa protiv da pregovori o Kosovu potraju i posle 10. decembra ako bude osnova za nadu da bi do sporazuma moglo da dođe, javlja BBC.
Diplomate kažu i da SAD vrše snažan pritisak na evropske zemlje da, ako do 10. decembra ne bude dogovora, priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.
Funkcioneri u sedištu EU navode i da sa zabrinutošću gledaju na izjave zvaničnika u Beogradu da Srbiju neće interesovati priključenje Evropskoj uniji i NATO-u ako joj bude oduzeto Kosovo. Evropske diplomate podvlače da je važno da proces utvrđivanja statusa Kosova ne poremeti proces približavanja Srbije EU.
Konsultativna poseta
Išingerova poseta je, prema najavama, ali i oceni analitičara, pre svega konsultativnog karaktera.
Nakon prošlonedeljnih odvojenih susreta sa delegacijama Prištine i Beograda u Beču, posrednička "trojka" Kontakt grupe za Kosovo nastavlja pregovarački proces šatl-diplomatijom.
U Beograd danas boravi predstavnik Evropske unije u "trojci" Volfgang Išinger, koji bi prema najavama nemačke ambasade, trebalo da se detaljnije upozna sa situacijom i stavovima Beograda.
Nemački diplomata će danas razgovarati s predsednikom Srbije Borisom Tadićem i šefom diplomatije Vukom Jeremićem, a za sutra je predviđen njegov susret s premijerom Vojislavom Koštunicom i drugim zvaničnicima.
Spoljnopolitički komentator lista Poltika Boško Jakšić kaže za B92 da od Išingera ne treba očekivati da kaže nešto novo. Trojka je već navela da u ovom procesu neće ništa predlagati, podseća Jakšić:
"U startu je rekla da neće ništa predlagati već će samo slušati šta Beograd i Priština mogu da ponude očekujući neke nove ideje. To znači da jedino što traži je da obe strane što jasnije definišu stavove u vezi sa suštinskim statusom Kosova koji su i dalje dijametralno udaljeni".
I ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, koji će popodne razgovarati sa Išingerom, posetu nemačkog diplomate vidi kao nastavak priprema za najavljene direktne pregovore Beograda i Prištine.
Kako javljaju agencije, tokom septembra treba očekivati više poseta članova "trojke" dvema stranama. Međutim, za sada se čini da je najaktivniji predstavnik Evropske unije u “trojci” Volfgang išinger koji je pre prošlonedeljnih razgovora u Beču boravio u sličnoj poseti Prištini.
To je logično, ocenjuje direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda, jer Unija, koja treba da preuzme misiju od UNMIK-a na kraju ovog procesa, nosi najveću odgovornost za budućnost Kosova.
"Ceo region zapadnog Balkana ima svoju evropsku budućnost već zacrtanu i Evropa će sve činiti da taj proces ubrza. Poreski obveznici 27 evropskih država će veoma dugo plaćati sve te obaveze za Kosovo i Metohiju i dakle noramlano je da je predstavnik EU taj koji ima najveću ulogu i mislim da su se tako dogovorili sa predstavnicima SAD i Rusije", kaže Vejvoda.
U želji da stekne što bolji uvid u situaciju, Išinger je obišao, ili planira da obiđe, i neke zemlje regiona kao što su Austrija, Italija, Mađarska i Slovačka.
On će o toku najnovijih pregovora Beograda i Prištine izvestiti šefove diplomatija EU na sastanku 7. i 8. septembra u portugalskom gradu Vijana du Kastelo.
Na ministarskom sastanku će, prema najavama, biti reči i o tome kako da Evropska unija zauzme jedinstven stav prema budućnosti Kosova, ukoliko srpsko-albanski pregovori do 10. decembra ne rezultiraju dogovorom.
Bocan-Harčenko: 10. decembar ne mora biti kraj
Predstavnik Rusije u međunarodnoj "trojci" za pregovore o Kosovu i Metohiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da 10. decembar nije rok za završetak pregovora o statusu te srpske pokrajine.
Bocan-Harčenko je agenciji Beta kazao da je 10. decembar rok za podnošenje izveštaja "trojke" Savetu bezbednosti UN o rezultatima pregovora o statusu, ali da to ne znači i završetak pregovora.
"Kao učesnik 'trojke' orijentišem se na to da 10. decembar predstavlja konačan rok za podnošenje izveštaja SB UN", rekao je ruski diplomata, dodavši da će posle toga izveštaj biti razmatran u Savetu bezbednosti UN.
"A šta će biti dalje, rešavaće Savet bezbednosti UN, a ne 'trojka', dodao je bocan-Harčenko.
Riker: Bez statusa nema napretka
Zapad sada mora pripremiti plan za Kosovo u slučaju da do decembra ne bude postignut sporazuma Prištine i Beograda, rekao je šef UNMIK-a Joahim Riker.
Riker je u intervjuu Rojtersu rekao da se situacija na Kosovu ne može produžavati u nedogled i ukazao da ako ne bude jasnog puta iz sadašnje situacije rastuće nezadovoljstvo javnosti može dalje pogoršati, ionako lošu, ekonomsku i političku situaciju.
"Naravno, svi bismo više voleli da dodje do sporazuma... Ipak, medjunarodna zajednica i posebno EU mora da se pripremi za druge ishode", rekao Riker.
Rupel: Dobro je što smo dobili još vremena
Ministar inostranih poslova Slovenije Dimitrij Rupel ocenio je danas u Beču da je dobro što je dobijeno još vremena za rešavanje statusa Kosova.
On je na konferenciji za štampu sa šeficom austrijske diplomatije Ursulom Plasnik, povodom održavanja Konferencije ambasadora Austrije u Beču, izjavio da će Slovenija dati doprinos rešavanju tog pitanja u skladu s mogućnostima.
"Računamo u tom procesu na konstruktivan doprinos Ruske Federacije, koja je važan igrač u ovom pitanju. Slovenija može doprineti rešavanju tog pitanja kroz evropsku perspektivu za Kosovo i Srbiju. Ne bismo želeli da Srbija i Kosovo biraju između Rusije i EU, želeli bismo da svi budu s nama", rekao je Rupel.
"Uključenje Balkana u Evropu je zajednička težnja Slovenije i Austrije i na tome ćemo i dalje raditi", rekla je Ursula Plasnik.
SANU podržava državnu politiku
Srpska akademija nauka i umetnosti podržala je danas politiku državnih organa Srbije u rešavanju statusa Kosova i Metohije.
"Jasna i nedvosmislena namera SANU, kako njenih članova pojedinačno, tako i Izvršnog odbora, je da rezultatima svog naučnog rada državnim organima i drugim institucijama obezbedi argumente i činjenice za odbranu integriteta zemlje i za unapredjenje i razvoj Srbije", navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će SANU za to koristiti jedina sredstva koja može da koristi - "naučno utemeljenu i dokazanu istinu i ozbiljan, publikovan naučnoistraživački rad".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Ukoliko bi se želja Maje Sandu ostvarila, odnosno ako bi se Moldavija i Rumunija ujedinile, nastala bi nova država sa oko 24 miliona stanovnika, koja bi promenila odnos snaga u Evropi.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je na hitnom sastanku Saveta bezbednosti da bi mogući vojni udari na Iran dodali bi "nestabilnost već zapaljivoj situaciji" u toj zemlji.
Četvorostruki svetski prvak Formule 1 Maks Ferstapen izjavio je da ne razmišlja o promeni tima i da namerava da ostane u Red Bulu do isteka ugovora 2028. godine, čime je stavio tačku na višegodišnje spekulacije o odlasku.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je na hitnom sastanku Saveta bezbednosti da bi mogući vojni udari na Iran dodali bi "nestabilnost već zapaljivoj situaciji" u toj zemlji.
Rat u Ukrajini – 1.422. dan. Ruske snage izvele su danas napade na ključne objekte u Ukrajini, uključujući energetski objekat u Harkovu i lučku infrastrukturu u Čornomorsku.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.
Princ Hari bi mogao sledeće nedelje da se vrati u Veliku Britaniju zbog sudskog procesa u Londonu, a njegov brat, princ Vilijam i njegova supruga Kejt, biće tada stotinama kilometra daleko od britanske prestonice u Škotskoj.
Kandidat za guvernera Floride, republikanac Džejms Fišbek, predlaže uvođenje "poreza na greh" od 50% na prihode kreatora na platformi OnlyFans, kako bi odvratio ljude od pridruživanja toj platformi.
Glumac Kris Not je morao da se obratio pratiocima na Instagramu kako bi smirio buru oko komentara koji je uputio bivšoj koleginice iz serije "Seks i grad", Sari Džesiki Parker.
Kako starite, vaše telo se suočava sa promenama kao što su gubitak mišićne mase i mineralne gustine kostiju, smanjena želudačna kiselina i smanjen apetit, a sve to utiče na nutritivne potrebe.
Naučnici koji stoje iza velikog novog istraživanja tvrde da je gotovo svaka osoba koja doživi srčani ili moždani udar prethodno imala bar jedan od četiri ključna faktora rizika — koje opisuju kao "rane znake" da bi moglo doći do komplikacija.
U Dubrovniku su u proteklom periodu zabeležena tri slučaja šuge, ali šef Službe za epidemilogiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo Miljenko Ljubić ističe da nakon toga nisu zabeleženi novi slučajevi ove zarazne bolesti kože.
U Beogradu je tokom druge nedelje ove godine, odnosno od 5. do 11. januara, epidemipološkim nadzorom utvrđeno da je 9.981 osoba obolela od akutnih respiratornih infekcija (ARI), a od oboljenja sličnih gripu bilo je 516 obolelih.
Komentari 1
Pogledaj komentare