Svet 0

22.11.2026.

21:34

Britanci se gorko kaju: Žele "Brbek"

Nije prošlo ni šest godina od Bregzita, a velika većina Britanaca bi se vratila u Evropsku uniju, čak i kao "dopisni" ili samo pridruženi član. Sada žele - nazovimo to - "Brentri ili "Brbek", prenosi Jutarnji list.

Izvor: Jutarnji list/Vlado Vurušić

Britanci se gorko kaju: Žele "Brbek"
Shutterstock/Svet foto

Podeli:

U ponoć između 31. januara i 1. februara 2020. godine, Velika Britanija je napustila EU jer je referendumska većina (nešto manje od 52 odsto građana) rekla "ne" Evropskoj uniji.

Danas to smatra fatalnom greškom, a prema poslednjim anketama ovog meseca, 60 odsto Britanaca želi da se vrati u Evropu; 73 odsto njih je spremno da živi zajedno u "uniji običajnog prava" – "samo" za carinsku uniju sa EU, povratak na zajedničko tržište, otvorene granice za protok ljudi, robe i usluga. Danas se oko 30 odsto britanskih građana protivi članstvu u EU.

Proces je dug i naporan, a britanski mediji poput BBC se pitaju da li postoji šansa za povratak ili se to nikada neće dogoditi. Da li postoji ikakva šansa da se dogodi Brbek?

Iako Britanci osećaju nostalgiju za Evropom, čini se da ponovno "ujedinjenje" sa kontinentom nije moguće, barem u narednih deset godina, čak ni pod najboljim i najpovoljnijim uslovima. Naime, prvo bi morala da se donese i sprovede odluka o referendumu, a zatim bi usledio proces pregovora, koji bi mogao da traje godinama. U slučaju Velike Britanije, to bi verovatno trajalo kraće nego u slučaju balkanskih zemalja, ali ne treba računati ni na neke velike koristi, smatraju britanski analitičari.

Podrška povratku stoga raste, a trenutno vladajuća Laburistička stranka i premijer Endi Bernam grade svoju dugoročnu politiku na tome. Prema pokazateljima koje navodi BBC, podrška Laburističkoj stranci, zajedno sa drugim proevropskim strankama, Liberalnim demokratama i Zelenima, jača podršku mlađe populacije zbog EU, a ankete pokazuju da i mladi pristalice Konzervativne stranke žele da isprave ovaj "greh očeva".

Upravo je to jedno od glavnih pitanja eventualnog povratka Ujedinjenog Kraljevstva u EU. Naime, osim radikalno desničarskih antievropskih opcija i stranaka, konzervativci su i dalje za Bregzit i ne razmišljaju o povratku, pa mnogi britanski analitičari smatraju da od odluke "vratiću se" u EU neće biti ništa dok sami ne promene svoj stav. Da bi se ponovo pokrenuo proces pregovora, nije dovoljna podrška samo proevropskih stranaka, već se svojom podrškom moraju pridružiti i torijevci. Neki smatraju da bi se to eventualno moglo dogoditi upravo zato što je očigledno da dobar deo njihovih birača teži povratku, ali za sada nema znakova promene u njihovom stavu.

Možda vas zanima

Svet

Makron zove Britaniju nazad: "Dobrodošli"

Francuski predsednik Emanuel Makron i španski premijer Pedro Sančez pozdravili su plan premijera Velike Britanije Endija Bernama za preispitivanje Bregzita, odnosno odlaska ove zemlje iz Evropske unije.

23:43

30.9.2026.

52 d

Velika Britanija i EU su nedavno potpisale svoj prvi post-Bregzitov sporazum u Briselu, ali će proći najmanje još četiri godine pre nego što se napravi sledeći sličan korak. EU i Velika Britanija su ograničile svoj sporazum na deklaraciju koja uključuje sporazume o hrani i poljoprivredi, emisiji gasova staklene bašte i mobilnosti mladih, kao i o zajedničkom jačanju bezbednosti, borbi protiv ilegalnih migracija i suzbijanju sajber napada, napominje BBC, ali će proći mnogo vremena do sledećeg sporazuma. Naime, ovde neće biti većeg napretka barem pre izbora 2029. godine, osim ako ne dođe do nove krize i novih prevremenih izbora, što ne bi bilo čudno za Veliku Britaniju.

Laburističke i druge proevropske stranke postaviće povratak pod okrilje EU kao jednu od glavnih tema svoje predizborne kampanje. Ali do toga ima još dosta vremena. Pored toga, ruska agresija na Ukrajinu i opasnost koja, ne samo u bezbednosnom, već i u ekonomskom i socijalnom smislu, preti Evropi, pokazala je da je Bregzit i u tom pogledu bio velika greška. EU i Velika Britanija teže da zajedno rade u pravcu bezbednosti i pomoći Ukrajini, a dogovoreno je da će zajedno delovati prema Rusiji i da će Velika Britanija, zajedno sa predstavnicima EU, biti zastupljena u jedinstvenoj delegaciji na mirovnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.

Britanci se gorko kaju: Žele Brbek
Shutterstock/Mijansk786

U zajedničkoj deklaraciji, EU i Velika Britanija navode da će, "zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, nastaviti da podržavaju Ukrajinu politički, ekonomski, finansijski, vojno, humanitarno i diplomatski koliko god bude potrebno" i da će "povećati zajednički pritisak na Rusiju, uključujući sankcije, suzbijanje njenih hibridnih operacija i rad na postizanju sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira".

Britanska ekonomija pretrpela znatne gubitke

Ali Britanci ne pate za Evropom iz sentimentalnih razloga. Naime, ekonomski pokazatelji su potvrdili da je britanska ekonomija pretrpela znatne gubitke. Na primer, do pretreferendumske antievropske 2016. godine, britanska ekonomija je bila jedna od najpropulzivnijih i najbrže rastućih u EU, a sada je značajno usporila. Udeo Velike Britanije u globalnom BDP-u je pao sa 5 procenata pre Bregzita na ispod 3,5 procenata danas, a ekonomija EU je trenutno pet puta jača od britanske.

Prema podacima Blumberg ekonomije, britanska ekonomija gubi oko 120 milijardi evra godišnje nakon izlaska iz EU, ili otprilike 4 odsto BDP-a. Američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja (NBER) procenjuje da će ukupni deficit BDP-a u poslednje dve godine biti još veći: od 6 do 8 odsto. Blumberg procenjuje da, zbog usporavanja ekonomije, britanski budžet gubi oko 45 milijardi evra godišnje, a "Indipendent", pozivajući se na podatke iz biblioteke Donjeg doma, navodi gubitak od čak 105 milijardi evra. Kumulativna šteta od Bregzita po britansku ekonomiju do 2035. godine mogla bi da premaši 360 milijardi evra.

Ali, nije reč samo o ekonomskim razlozima, već i o činjenici da je Britancima postalo teže da putuju po Evropi, a zanimljivo je napomenuti da je pod Bregzitom broj studenata iz zemalja EU na britanskim univerzitetima smanjen za više od 53 procenta. Prema nekim pokazateljima, broj dolazaka turista iz EU u Britaniju je takođe opao za više od 10 procenata u proteklih pet ili šest godina.

Britanci se gorko kaju: Žele Brbek
Shutterstock/John Gomez

Pored toga, neće se pitati samo Britanci, već i Evropljani, naime 27 sadašnjih članica EU, koje bi, dok Velika Britanija menja mišljenje, mogle biti povećane za bar još jednu članicu - Crnu Goru. Ne treba zanemariti činjenicu da, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu raste podrška Evropskoj uniji, u dve najjače zemlje EU – Francuskoj i Nemačkoj – napreduju radikalno desničarske opcije, Nacionalno okupljanje i AfD, koje, iako su napustile politiku izlaska iz EU, žele drastičnu reformu Unije. To, naravno, zavisi i od toga kako će se ove opcije "marketinški predstaviti" na izborima.

U maju 2027. godine, Francuska će održati predsedničke izbore, a do sada, prema anketama, Marin Le Pen , kandidatkinja grupe Rali, mogla bi da dobije najviše glasova u prvom krugu, što znači da je malo verovatno da će stići do drugog kruga. Njena pobeda bi mogla da donese promene u EU, ali setimo se i da su mnogi verovali da će pobeda Đorđe Meloni izazvati turbulencije u EU, a ona se pokazala kao veoma kooperativna upravo u domenu funkcionisanja Evropske unije.

Povratak Velike Britanije u EU bi svakako značio veliki vetar u leđa ujedinjenoj Evropi, ali do tada će, očigledno, mnogo vode proteći ispod mostova na Temzi.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: