Ovo je ratni plan za Evropu: "Šta ćekate, udarite odmah i pravite zonu ubijanja"

On je u intervjuu za estonski Postimees početkom avgusta 2026. izložio konkretan plan kako bi Estonija, Letonija i Litvanija trebalo da izgrade snažnu odbranu utemeljenu na dronovima u slučaju ruskog napada ili vojne provokacije.

Središnji cilj njegovog plana je da se spreči neprijatelj da uopšte uđe na baltički teritoriju.

"Ako dovoljno rano saznate da se protiv vas priprema ofanziva, možete odmah uzvratiti i sprečiti neprijatelja da uđe na vaš uteritoriju", naglasio je.

Prvi korak, prema njemu, je stvaranje takozvane "zone ubijanja" duž granice s Rusijom, a u slučaju Litvanije i duž granice s Belorusijom. Reč je o području širine najmanje dva do pet kilometara u kojem bi dronovi mogli nesmetano delovati i uništavati sve što se kreće.

"Potpuno očistite sve tamo. Mora biti potpuno otvoreno područje gde dronovi mogu uništiti apsolutno sve što se pomeri. Ne sme biti mesta za skrivanje iza drveća ili zgrada. Sve mora biti vidljivo. To je, figurativno, vaša tampon-zona", rekao je "Mađar". 

Drugi korak je izgradnja specijalne infrastrukture. U tom smislu, "Mađar" ističe da su, prema ukrajinskom ratnom iskustvu, optički kablovi najpouzdaniji.

"Položite ih i pod zemlju, 30 do 50 centimetara duboko. Cela granica treba biti pokrivena mrežom optičkih komunikacija u obliku mreže", poručio je ukrajinski komandant.

Ta podzemna infrastruktura omogućila bi postavljanje onoliko lansirnih mesta za dronove koliko je potrebno, dok bi operateri upravljali njima na daljinu – iz Rige, Viljnusa, Londona ili bilo kojeg drugog mesta, preneo je Večernji list.

Treći korak, kako dalje kaže, izgradnja efikasne taktičke mreže protivvazdušne odbrane kratkog dometa koja može 'videti' 15 do 30 kilometara unapred.

"Takvi sistavi trebalo bi da budu gusto raspoređeni duž planirane zone ubijanja kako bi otkrivali sve neprijateljske izviđačke i jurišne dronove na bilo kojoj visini i uništavali ih presretačima, elektronskim ratovanjem ili drugim sredstvima. Skupi radari i skupi sistemi PVO trebalo da da ostanu dublje u pozadini, jer bi ih neprijatelj prve napao i onesposobio", objašnjava Brovdi.

Četvrti korak je osnivanje barem jedne specijalizovane brigade dronova u svakoj baltičkoj državi. U Ukrajini jedna takva brigada broji 300 posada koje upravljaju dronovima različitih namena.

"Mađar" taj koncept naziva "receptom za boršč" – kao što boršč nije potpun ako nedostaje ijedan ključni sastojak, tako ni snage dronova ne funkcionišu ako nedostaje bilo koja komponenta.

U ratu takva brigada može pokriti 100 kilometara fronta, a u mirnodopskim uslovima 500 do 600 kilometara. Idealno bi, prema njemu, bilo da Estonija, Letonija i Litvanija osnuju sopstvene snage dronova, kao što je učinila Ukrajina, a sada i Rusija.

Peti korak jes razvoj sposobnosti za udare na logistiku i vojne ciljeve napredujućeg neprijatelja. To zahteva srednje i dalekometne dronove, te posade obučene za to.

"Cilj je poremetiti neprijateljeve planove, udarati na način koji ga prisiljava da menja planove i vremenske rokove", objasnio je "Mađar" i poručio da Ukrajina rado nudi pomoć u obuci.

Prema njegovim rečima, stvaranje zone ubijanja i polaganje optičke mreže moglo bi se ostvariti već ove godine, bez milijardi evra.

"Koštalo bi nekoliko miliona, ali možete to učiniti sami i brzo. Pod uslovom da država sama sebi ne stoji na putu i da ne ulazite u sporove oko privatnog zemljišta", kazao je.

Brovdi je istovremeno kritikovao postojeću Baltičku odbrambenu liniju. "To nema budućnosti. Nećete moći zaustaviti neprijateljsku ofanzivu sajber sredstvima. Ako su dronovi danas dominantno oružje, onda treba stvoriti infrastrukturu i uslove baš za njihovo korišćenje", dodao je. 

Posebno je bio kritičan prema NATO odgovoru na ruske provokacije.

"Jedan ruski dron slučajno uleti na vašu teritoriju, pa raketa, pa avion preleti i izviđa, pa ratni brod pristupi, a vi samo izražavate zabrinutost i kažete da vam se to ne sviđa. Udarite čim se približi! Udarite – neka potone, i neće se vratiti. Ali vi to ne radite. Umesto toga počinjete među sobom da raspravljate treba li odgovoriti ili ne", naglasio je.