Svet 0

27.07.2026.

23:48

Burno tokom sednice Saveta bezbednosti UN; SAD napustile zasedanje zbog Francuske

Delegacija Sjedinjenih Američkih Država napustila je sednicu Saveta bezbednosti UN tokom obraćanja francuskog ambasadora, u znak protesta zbog ranijih izjava Francuske kojom je Vašington upoređen sa Severnom Korejom i drugim autoritarnim državama.

Izvor: Tanjug

Burno tokom sednice Saveta bezbednosti UN; SAD napustile zasedanje zbog Francuske
Adam Gray / Getty images / Profimedia

Podeli:

Incident se dogodio nakon glasanja o produženju mandata visokom komesaru UN za ljudska prava Folkeru Tirku.

Zamenik predstavnika SAD pri UN Den Negrea ocenio je da se Francuska služi, kako je rekao, "neiskrenim moralisanjem" i pokušava da drugima drži lekcije.

"U ovom Savetu postoji jedna članica koja glumi moralnu ogorčenost i pokušava da svima nama drži predavanja o svakoj temi, bilo da je reč o sukobu o kojem danas ponovo raspravljamo ili o pitanjima koja nisu povezana sa međunarodnim mirom i bezbednošću, poput ljudskih prava", rekao je Negrea tokom sednice posvećene ratu u Ukrajini, piše američki list "Barron's".

Možda vas zanima

Svet

Rusija tražila hitnu sednicu Saveta bezbednosti UN

Rusija je tražila hitnu sednicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija nakon ukrajinskog napada na školu i internat u Starobeljsku u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici (LNR), saopštio je portparol stalnog ruskog predstavnika pri UN Jevgenij Uspenski.

15:48

22.5.2026.

66 d

On je dodao da su upravo zbog toga predstavnici SAD napustili salu tokom obraćanja francuskog ambasadora.

Francuski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Žerom Bonafon odgovorio je na odluku američke delegacije da napusti sednicu podsećanjem da Sjedinjene Američke Države ove godine obeležavaju 250 godina postojanja i da je "svima poznaza uloga koju je Francuska imala u tome".

Spor između dve zemlje usledio je nakon glasanja u Generalnoj skupštini UN, kada su Sjedinjene Američke Države bile među deset država koje su glasale protiv produženja četvorogodišnjeg mandata visokom komesaru UN za ljudska prava Folkeru Tirku.

Protiv su glasale i Severna Koreja, Rusija, Nikaragva, Argentina, Izrael, Trinidad i Tobago, Niger, Burkina Faso i Mali.

Nakon glasanja, Stalna misija Francuske pri Kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi objavila je na društvenoj mreži Iks da su Sjedinjene Američke Države "nekada bile svetionik ljudskih prava, ali da to više nisu", preneo je Foks Njuz.

Možda vas zanima

"Danas se nalaze rame uz rame sa Severnom Korejom, Nikaragvom, Malijem i Rusijom, izolovane. Svet ih više ne sluša", navela je francuska misija uz oznaku "#AmericaAlone".

"Francuska skreće pažnju"

Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc odgovorio je da Francuska tim napadom pokušava da skrene pažnju sa svoje podrške Tirku.

"Razočaravajuće je, mada ne i iznenađujuće, što Francuska na ovaj način pokušava da opravda svoje sramno glasanje u korist zaštite nekih od najgorih kršilaca ljudskih prava. Glasala je za čoveka koji je držao lekcije slobodnim i suverenim demokratijama poput SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela, dok je istovremeno pokazivao razumevanje prema najrepresivnijim režimima", naveo je Volc.

S druge strane, francuski ambasador pri UN Žerom Bonafon naveo je da je Tirk tokom prvog mandata pokazao "doslednost i nepristrasnost" u periodu obeleženom sve učestalijim napadima na multilateralne institucije i univerzalnost ljudskih prava.

"Bio je glas savesti, suočavajući države sa stvarnošću i njihovim odgovornostima", rekao je Bonafon.

Neimenovani američki zvaničnik upoznat sa stavom Vašingtona rekao je za Foks njuz da su američki predstavnici bili iznenađeni, kako je naveo, "drskim" javnim napadom Francuske i odbacio tvrdnje da protivljenje reizboru jednog zvaničnika UN znači protivljenje ljudskim pravima.

Prema njegovim rečima, SAD bile su iznenađene ubrzanim glasanjem, s obzirom na to da Tirku aktuelni mandat ističe tek 11. oktobra.

Generalna skupština je sa 144 glasa za, 10 protiv i 13 uzdržanih potvrdila Tirku novi mandat od 12. oktobra 2026. do 11. oktobra 2030. godine.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: