20.02.2026.
10:30
Tajna eksplozija šokirala svet: Nuklearna tenzija raste FOTO
SAD tvrde da je Kina 2020. izvela tajni nuklearni test kod Lop Nura, dok Peking to kategorički odbacuje. Napetost raste u globalnoj trci za nuklearnim naoružanjem.
Prema američkim zvaničnicima, seizmička stanica u Kazahstanu zabeležila je eksploziju magnitude 2,75 na udaljenosti od oko 720 kilometara od Lop Nura 22. juna 2020. godine, što američka strana tumači kao dokaz tajnog nuklearnog testa. Kina je oštro odbacila te tvrdnje, nazivajući ih potpuno neutemeljenima.
Sjedinjene Američke Države već neko vreme optužuju Peking da je izveo podzemni nuklearni test na udaljenoj lokaciji Lop Nur u severozapadnoj Kini, što bi moglo predstavljati eskalaciju u globalnoj trci za nuklearno naoružanje. Ove optužbe dolaze nakon isteka poslednjeg velikog ugovora o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije, poznatog kao Novi START.
Lokacija Lop Nur, isušeno slano jezero u pustinji Šinđang, dugo je poznata kao kineski poligon za nuklearna ispitivanja, gde je Peking izveo svoj prvi nuklearni test 1964. godine i nastavio aktivnosti do 1996, kada je uspostavljen neformalni globalni moratorijum na testove.
- Ništa od sporazuma SAD i Rusije; "Ovo je kraj – nećemo moći da pobedimo"
- Amerikanci su besni: "Uradili su to tajno – znamo da jesu"; "Zabrana je prekršena"
Američki podsekretar za kontrolu naoružanja Tomas DiNano prvi je javno izneo optužbe na konferenciji UN o razoružanju u Ženevi, navodeći da Kina koristi tehnike detonacije u izolovanim podzemnim šupljinama kako bi prikrila seizmičke signale i izbegla otkrivanje. Pomoćnik državnog sekretara Kristofer Jiu je na događaju u Hadson Institutu u Vašingtonu dodao da je seizmička stanica PS23 u Makančiju u Kazahstanu registrovala eksploziju u 9:18 UTC i direktno je povezala sa Lop Nurom.
Kineska vlada reagovala je žestoko. Portparol ministarstva spoljnih poslova Lin Džijan nazvao je optužbe "potpunim lažima" i naglasio da Peking poštuje politiku "no first use" – nikad neće prvi upotrebiti nuklearno oružje. Kina je potpisala, ali nije ratifikovala Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih testova (CTBT) iz 1996, što joj pruža određenu fleksibilnost, ali tvrdi da se pridržava moratorijuma od poslednjeg zvaničnog testa 1996. godine.
Nezavisne analize, poput one Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, nisu pronašle vidljive dokaze na satelitskim snimcima za navodni test 2020, posebno u tunelu T5, gde su primetne građevinske aktivnosti poslednjih godina. Norveška organizacija NORSAR potvrdila je mali seizmički događaj, ali nije mogla sa sigurnošću potvrditi nuklearni karakter, dok Organizacija za CTBT nije detektovala ništa neobično.
Ove optužbe dolaze u trenutku brzog širenja kineskog nuklearnog arsenala, koji bi prema procenama Pentagona mogao da poraste sa 600 na 1500 bojevih glava do 2035. godine. Stručnjaci, poput Reni Babijarca, specijaliste za kineski nuklearni program, ističu da ovo širenje služi geopolitičkim ciljevima, uključujući odvraćanje od intervencije u Tajvanskom moreuzu i jačanje pregovaračke pozicije Kine.
Administracija predsednika Donalda Trampa koristi ove navode da opravda obnovu američkih nuklearnih testova, prvi put od 1992, i insistira na trilateralnom sporazumu o naoružanju sa Kinom i Rusijom. Dodatne lokacije u Kini, poput provincije Sečuan, pokazuju porast građevinskih radova, uključujući bunkere i objekte za proizvodnju nuklearnog oružja. Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo pokrenuti novu nuklearnu trku, posebno sa neprijateljskim odnosima između SAD, Kine, Rusije, Severne Koreje i Irana.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar