Rusija uzvraća udarac, a kad ga uzvrati nastaće totalni haos FOTO/VIDEO

Reč je o događaju koji simbolizuje duboku promenu u načinu na koji Sjedinjene Američke Države sprovode sankcije i o trenutku koji Moskva vidi kao otvoreni prelazak iz ekonomskog pritiska u pomorsku prisilu.

Američke snage su se u sredu u ranim jutarnjim satima ukrcale na tanker pod ruskom zastavom nakon višenedeljne potere koja je započela u Karipskom bazenu, a završila se u hladnim vodama severnog Atlantika.

"Bella 1", brod koji su SAD sankcionisale još 2024. zbog povezanosti s takozvanom "flotom iz senke" koja prevozi iransku naftu, prethodno je plovio pod zastavom Gvajane i bio je na putu prema Venecueli.

Kada je američka Obalska straža prošlog meseca pokušala da izvrši zaplenu, posada je odbila ukrcavanje na brod, naglo promenila kurs i nestala prema otvorenom okeanu.

• Objavljen snimak: Zaplenjen ruski brod iz "flote u senci" VIDEO

London pružio logističku pomoć

Prema informacijama koje je objavio CNN, zapleni je prethodila diskretna, ali značajna vojna priprema.

Američka vojna oprema premeštena je u Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su avioni V-22 Osprey danima leteli iznad Velike Britanije, vežbajući iz baze Fairford.

U bazi Mildenhal uočena je i artiljerija AC-130, što je dodatno potvrdilo da se ne radi o rutinskoj akciji, već o visoko koordinisanoj vojnoj operaciji.

• Šok tvrdnja: Ruski brod pogođen super torpedom; Otkrivene nuklearne komponente?

Sam čin ukrcavanja, prema izvorima upoznatim sa operacijom, izveli su pripadnici američkih "Foka", koje je na tanker prevezla elitna 160. Vazduhoplovna pukovnija za specijalne operacije, poznata kao "Noćni vrebači".

Ministarstvo obdrane Ujedinjenog Kraljevstva potvrdilo je da je London pružio logističku pomoć "na američki zahtev".

Američka strana nije objavila snimke zaplene, ali ruski državni medij Russia today emitovao je video-snimak koji navodno prikazuje brod koji je danima pratio "Bellu 1" pre samog ukrcavanja na nju.

Rusko ministarstvo saobraćaja potvrdilo je da je kontakt s tankerom izgubljen u trenutku kada su se američke snage ukrcale, oko 7 sati ujutro po istočnoameričkom vremenu.

Oštra reakcija Moskve

Predsednik Vladimir Putin za sada se nije javno oglasio, ali uski državni mediji događaj ne tretiraju kao izolovani incident.

Naprotiv, u Moskvi se zaplena "Belle 1" posmatra kao deo šireg, koordinisanog pritiska na energetske tokove koji zaobilaze zapadne sankcije.

S druge strane Atlantika, Bela kuća pokušava da smiri ton. 

• Da li se Putin povlači?

Portparolka Karolajn Levit je naglasnila da predsednik Donald Tramp održava "dobre lične odnose" s Putinom, kao i da će se ti odnosi nastaviti.

Analitička kuća "Kpler" navodi da "Bella 1" u trenutku zaplene nije prevozila naftu, ali ističe da je brod u dva navrata isključio svoj Automatski identifikacioni sistem (AIS) na po 99 dana - klasičnu taktiku tankera koji prevoze sankcionisanu iransku naftu.

U istom razdoblju, američka Obalska straža presrela je još dva tankera, "Skipper" i "Centuries", povezana s venecuelanskim interesima.

Oba su preusmerena u Teksas, gde SAD planiraju zaplenu tereta.

U odvojenoj operaciji istog dana, američko Južno zapovedništvo objavilo je da je zaplenilo tanker "Sophia" u međunarodnim vodama blizu Kariba. Reč je o, kako je navedeno, "sankcionisanom tankeru bez državljanstva" koji prevozi oko dva miliona barela sirove nafte utovarene u Venecueli.

U Moskvi je zaplena dočekana s otvorenim besom

Rusko ministarstvo saobraćaja poručilo je da "nijedna država nema pravo da korist silu protiv plovila koja su propisno registrovana u jurisdikcijama drugih nacija", pozivajući se na Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982. godine - sporazum koji Sjedinjene Države nikada nisu ratifikovale.

Ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je hitan povratak ruskih državljana s broda, dok je ruski zastupnik Leonid Slucki zaplenu nazvao "piratstvom 21. veka".

Međutim, Bela kuća je jasno poručila da će se takva praksa nastaviti. U Vašingtonu se to predstavlja kao sprovođenje embarga, a u Moskvi kao otvoreni hibridni rat.

Ruski mediji poslednje poteze SAD-a nazivaju "napadima u zoru" - taktikom u kojoj se trgovački brodovi u međunarodnim vodama tretiraju kao legitimne mete ako ne poštuju američki model sankcija.

Takav pristup, upozoravaju ne samo ruski nego i pojedini azijski i bliskoistočni analitičari, predstavlja ozbiljan izazov temeljnim načelima međunarodnog pomorskog prava.

Ako se prihvati presedan prema kojem jedna sila unilateralno odlučuje ko ima pravo na slobodnu plovidbu, globalni trgovinski sistem ulazi u zonu trajne nestabilnosti.

Pomorski prostor, nekada simbol otvorene trgovine, sve se više pretvara u produžetak geopolitičkog fronta

Mogući ruski odgovor

U tom kontekstu, u Moskvi se sve glasnije raspravlja o potrebi aktivne vojne zaštite trgovačkih konvoja.

Prema informacijama koje kruže u ruskim analitičkim krugovima, razmatra se slanje dodatnih snaga, uključujući nuklearne podmornice u Severno more.

Paralelno se spominje i moguća koordinacija s Kinom i Iranom - od zajedničkog finansiranja do logističke podrške operacijama zaštite energetskog izvoza.

Najosetljiviji element tih rasprava je ideja reciprociteta: zaplena američkih tankera kao odgovor na američke akcije.

Takav potez verovatno bi doveo do eskalacije u odnosima, jer bi prvi put nakon Hladnog rata američka trgovačka flota bila direktno ugrožena u evropskim morima.

Tri mora, jedna poruka

Severno, Crno i Baltičko more nalaze se u središtu te potencijalne eskalacije.

Reč je o akvatorijima u kojima se preklapaju interesi NATO-a i Rusije, ali i o ključnim rutama globalnog energetskog transporta.

Svaka destabilizacija u tim područjima imala bi posledice koje daleko nadilaze regionalni okvir - od rasta cena energenata do poremećaja u snabdevanju Evrope.

U Moskvi se naglašava da cilj nije eskalacija radi eskalacije, već povlačenje jasne crvene linije.

Poruka je jasna: Rusija više ne želi mirno da gleda kako se međunarodne vode pretvaraju u "selektivno lovište" za brodove koji ne slede zapadna sankciona pravila.

Iako službene odluke još nema, sama činjenica da se u ozbiljnim političkim i vojnim krugovima razmatra zaplena američkih tankera pokazuje dubinu trenutne krize.

Ako se trend nastavi, iluzija o neutralnim međunarodnim vodama mogla bi nestati brže nego što svet očekuje, a Atlantik, nekada simbol povezivanja, mogao bi postati nova linija razdvajanja globalnog poretka.