14.11.2025.
18:08
Ukrajina ulazi u najtežu fazu rata: Sudbina Zelenskog visi o koncu
Ukrajina ulazi u četvrtu zimu u ratu sa Rusijom, a ova je najteža jer se rat više ne vodi isključivo na bojnim poljima, već i u tamošnjoj politici.
Takva situacija ide na ruku Rusiji, ali nikako ne treba zaključiti da je Ukrajina na ivici poraza. Mnogo realniji scenario je nastavak rata 2026. godine, sa velikim gubicima na obe strane. Poput onih u Pokrovsku, gde se bitka još uvek privodi kraju.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u svom poslednjem obraćanju otkrio da situacija u Pokrovskom ostaje veoma teška, ali da je odluka o mogućem povlačenju trupa prerogativ vojnih komandanata na terenu.
"Niko ih ne tera da ginu zbog ruševina. Podržaću naše vojnike, posebno komandante koji su tamo, u tome kako mogu da kontrolišu situaciju. Ili je to za nas preskupo – naši vojnici su nam najvažniji."
Prema rečima Zelenskog, Rusija želi da zauzme Pokrovsk kako bi ubedila predsednika SAD Donalda Trampa da Ukrajina mora da povuče svoje trupe iz celog istočnog Donbasa kako bi okončala rat. Istovremeno, on je naglasio da Oružane snage Ukrajine ne mogu da napuste istok zemlje jer ljudi to neće razumeti.
"I što je najvažnije, niko neće garantovati da, nakon što su osvojili ovaj ili onaj grad, Rusi neće dalje napredovati."
On je napomenuo da ruske trupe nemaju tako veliku snagu i da napadaju energetski sistem Ukrajine kako bi primorali njegovu zemlju na predaju pre proleća.
"Oni znaju da kada energetski faktor nestane, neće imati druge jake faktore", rekao je predsednik.
Korupcijski skandal kao politički udarac
To je problem jer, uz napade na bojnom polju, Rusija pokušava da slomi moral Ukrajinaca u ostatku zemlje. Zima je pred vratima, a ruske rakete svakodnevno pogađaju elektrane tako da se stanovništvo smrzava i mora da živi u mraku. Strategija je zločin protiv civilnog stanovništva, ali Putina to ne zanima. Ukrajinski energetski stručnjaci ulažu napore da smanje nestanke struje nakon masovnih ruskih napada, ali svi bi trebalo da budu spremni na pogoršanje situacije, rekla je ministarka energetike Svetlana Grinčuk.
Prema njenim rečima, ograničenja u snabdevanju energijom su ublažena, ali situacija ostaje teška, s obzirom na nedelje masovnih kombinovanih udara i raketa i ogromnog broja dronova, "koji su veoma precizno pogađali energetske objekte". Tek prošle nedelje, ruske trupe su nanele najmasovniji udarac od početka rata svim termoelektranama (TE) državne kompanije Centrenergo, potpuno zaustavivši njihov rad. Rusija je u jednom danu lansirala više od 450 jurišnih dronova i 45 raketa različitih tipova duž Ukrajine, ciljajući objekte kritične infrastrukture. Pored toga, zabeleženi su i udari na objekte gasne infrastrukture, kako bi šteta bila što veća.
Za to vreme, otkrića u korupcijskoj aferi Mindič su, pre svega, politički udarac Zelenskom. On je zatražio smenu ministarke energetike Svetlane Hrinčuk i ministra pravde Germana Haluščenka , nakon što su u ponedeljak antikorupcijske organizacije NABU i SAP optužile nekoliko ljudi za orkestriranje pronevere u energetskom sektoru vredne oko 100 miliona dolara, uključujući proneveru u nacionalnom nuklearnom operateru Energoat. Među onima za koje se tvrdi da su umešani su bivši zamenik premijera Oleksij Černjišov i Timur Mindič, biznismen i suvlasnik Zelenskog bivšeg TV studija "Kvartal95". U međuvremenu, on je pobegao u Izrael, ali je pitanje kako će se ukrajinski predsednik izvući iz svega, iako, za sada, nema dokaza da je umešan u aferu.
Povlačenje prema Kramatorsku i Slavjansku
Naime, u Ukrajini je formirana nezvanična koalicija protiv Zelenskog, koju čine antikorupcijske grupe, organizacije za dodelu grantova i Petro Porošenko , bivši predsednik koji je u ratu sa sadašnjim. Jedan od glavnih ciljeva je da se predsedniku oduzme većinska kontrola nad Vrhovnim savetom i Kabinetom ministara, nakon čega sledi formiranje "vlade nacionalnog jedinstva" (Porošenkova stranka je već pozvala na ovo), pretvarajući predsednika u kraljicu Engleske bez stvarne kontrole nad vertikalnom strukturom moći ili snagama bezbednosti. A "koalicija" će verovatno pokušati da koristi krivične postupke protiv ključnih članova Zelenskog tima kako bi postigla ove ciljeve.
Prema pisanju ukrajinskog portala Strana, inače kritičnog prema Zelenskom, on bi se mogao naći u velikim problemima ako se problemi na frontu pogoršaju. Prema jednoj teoriji, pokušaji da se drže Pokrovsk i Mirnograd, uprkos brojnim pozivima na povlačenje ukrajinskih trupa, kako bi se sprečilo njihovo okruženje, delimično su rezultat nevoljnosti Zelenskog da dozvoli da se vest o padu gradova poklopi sa skandalom Mindič, tvrdi stranka.
Dosadašnji tok rata, međutim, pokazuje da čak ni pad Pokrovska neće imati strateški značaj. Ukrajinci će se povući ka Kramatorsku i Slavjansku, koji su njihova glavna uporišta u Donbasu, a Rusi će započeti svoju ofanzivu na proleće. Ovo prejudicira još jedno višemesečno međusobno iscrpljivanje, osim ako Donald Tramp i SAD ne odluče da izvrše maksimalan pritisak na Vladimira Putina. Neki stručnjaci sumnjaju da će se to dogoditi.
"Nisu slušali šta je Putin rekao"
"Putinov kurs se ne može promeniti pojedinačnim vrstama oružja, već sveobuhvatnom strategijom jačanja Ukrajine i slabljenja Rusije. Da bi Kremlj ikada promenio svoje zahteve za mirnim rešenjem, moraće se primeniti različiti oblici pritiska: ekonomski, vojni i politički. U sadašnjim okolnostima, Kremlj očigledno neće promeniti svoj stav", upozorila je Selest Valander , koja je u administraciji Baraka Obame bila specijalna asistentkinja predsednika i viša direktorka za ruska i centralnoazijska pitanja u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD . Tokom predsedništva Džoa Bajdena, bila je savetnica za međunarodne poslove u Ministarstvu odbrane SAD.
U analizi za časopis Forin afers, ona upozorava da je predsednik Tramp jedan od mnogih Amerikanaca koji ne razumeju u kojoj meri Putin želi da povrati kontrolu nad Ukrajinom. "Mislim na kontrolu u imperijalnom smislu. U mnogim stručnim krugovima u Sjedinjenim Državama postoji duboka zabluda: da ako Putinu ukažete na neke ekonomske koristi od okončanja rata ili da Rusija postaje previše zavisna od Kine, da će to nekako ubediti Putina da kaže: 'Ukrajina nije toliko važna'. To je stav i Trampa i ljudi oko njega u Beloj kući. Ali evo zanimljive stvari: niko od njih nije stručnjak za Rusiju. Nisu proučavali Rusiju, nisu slušali šta je Putin rekao. Takođe ne obraćaju pažnju na to šta ljudi bliski Kremlju imaju da kažu", brine Selest Valander.
Komentari 7
Pogledaj komentare Pošalji komentar