13.06.2025.
17:39
Ove zemlje su najveća opasnost po svet; Strahuje se od najgoreg
Nakon nedavnog izraelskog napada na Iran, koji je uključivao uništavanje nuklearnih postrojenja i likvidaciju ključnih vojnih i naučnih ličnosti, svet se ponovo suočava sa strahom od eskalacije sukoba koji bi mogao da uključi i upotrebu nuklearnog oružja.

Tenzije na Bliskom istoku, kao i pogoršanje odnosa velikih sila, podstiču zabrinutost da bi nuklearni arsenal mogao biti iskorišćen u oružanoj eskalaciji.
Prema poslednjim podacima Federacije američkih naučnika (FAS), početkom 2025. godine devet nuklearnih sila posedovalo je ukupno oko 12.241 nuklearnu bojevnu glavu, od čega je oko 9.614 operativno raspoređeno u vojnim arsenalima. Ostatak čine ili rezerve ili bojeve glave koje čekaju na demontažu.
Najveći nuklearni arsenali
- Rusija raspolaže sa oko 5.580 bojevih glava, od čega je blizu 1.700 strateški raspoređeno.
- Sjedinjene Američke Države imaju oko 5.225 bojevih glava, od kojih su neke raspoređene, veći deo je u rezervi, a preko 1.400 je predviđeno za demontažu.
Zajedno, SAD i Rusija kontrolišu oko 87–90 procenata svih nuklearnih glava.
Ostale nuklearne sile
- Kina: Procenjuje se da ima između 500 i 600 nuklearnih bojevih glava, sa tendencijom brzog porasta. Malo njih je trenutno raspoređeno, ali vojni stručnjaci procenjuju da imaju preko 600 operativnih.
- Francuska ima oko 290 bojevih glava.
- Velika Britanija ima otprilike 225 nuklearnih bojevih glava.
- U Južnoj Aziji: Indija ima oko 172, a Pakistan oko 170 bojevih glava.
- Izrael raspolaže sa otprilike 90 nuklearnih bojevih glava.
- Severna Koreja ima oko 50 bojevih glava.
Iako se ukupan broj nuklearnih glava polako smanjuje, broj operativno raspoređenih – naročito u nekoliko zemalja – ponovo raste. Modernizacija nuklearnih arsenala postaje prioritet: Rusija i SAD nastavljaju obnovu svog strateškog naoružanja, a Kina značajno širi svoj nuklearni kapacitet.
Uz to, ističe se i sledeći faktor: istek sporazuma New START 2026. godine preti dodatnim destabilizirajućim efektom.
Iako je nuklearni rat još uvek malo verovatan, prisutnost hiljada bojevih glava i rastuće tenzije čine ovu godinu kritičnom za globalnu stabilnost. Pitanje nije da li će neka zemlja upotrebiti nuklearno oružje, već kako će se svet nositi s njegovim posledicama ako do toga dođe.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar