Skandal usred Beograda; Blokaderi na fakultet doveli hrvatske medije; Napadaju Vučića jer brani srpske žrtve

Nekoliko meseci prije pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici i protesta koji su nakon tragedije prerasli u blokade fakulteta i pokušaj sveobuhvatne političke destabilizacije Srbije, na Filozofskom fakultetu u Beogradu snimljen je intervju u kojem su pred hrvatskom javnošću napadnuti državna politika sećanja, nacionalno obrazovanje i predsednika Srbije Aleksandar Vučić zato što govori o srpskim žrtvama u "Oluji" i braniocima Košara, navodi Politika.

Razgovor hrvatskog novinara Ladislava Tomičića sa istoričarkom i profesorkom Filozofskog fakulteta Dubravkom Stojanović objavljen je 2. aprila 2024. godine, sedam meseci prije tragedije u Novom Sadu 1. novembra iste godine, koja je potom postala povod za proteste, studentske blokade i političku kampanju usmerenu protiv vlasti u Srbiji.

Posmatran iz perspektive kasnijih događaja, ovaj intervju pokazuje da su mnogo prije blokada u delu akademske i medijske javnosti već bile prisutne gotovo istovetne političke poruke: osporavanje nacionalnog karaktera obrazovanja, predstavljanje srpske politike sećanja kao državne manipulacije i optuživanje vlasti da od građana stvara podanike.

Tomičić je na početku razgovora zahvalio Stojanovićevoj što je hrvatsku medijsku ekipu primila na Filozofskom fakultetu, navodi Politika.

"Čast mi je imati vas za gošću i hvala vam što ste nas primili na Filozofskom fakultetu u Beogradu", rekao je Tomičić.

"Dobro došli ste, čast je moja", odgovorila je Stojanovićeva.

Razgovor je potom usmeren na tvrdnju hrvatskog novinara da se istorija u Srbiji ne izučava kao obrazovni predmet, već kao identitetski program.

Stojanovićeva je navela da su istorija, srpski jezik, geografija i muzička kultura u dokumentima Ministarstva prosvjete označeni kao identitetski predmeti, da bi zatim iznela zaključak da takvi predmeti, po njenom tumačenju, sigurno nisu nauke.

"To nisu predmeti koji razvijaju kritičku misao, koji stvaraju demokratske građane. To su predmeti koji imaju zadatak da vas stave u tor vaše nacije i da vam kažu kakav treba da bude vaš identitet. Ja ne razumijem drugačije tu poruku", rekla je Stojanovićeva.

Time su izučavanje srpskog jezika, nacionalne istorije i geografije, kao i njihova uloga u očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta, predstavljeni gotovo kao sredstvo političke kontrole. Nacionalni identitet opisan je rečnikom tora, dok je obrazovni sistem Srbije posredno prikazan kao mehanizam za proizvodnju poslušnosti.

Na Tomičićevo pitanje da li je cilj da se stvori idealni građanin po želji vlasti, Stojanovićeva je odgovorila još oštrije:

"Ne, ne građanina, da stvore idealnog podanika."

"Ja sam htio biti pristojan", dodao je hrvatski novinar.

"Nema potrebe", uzvratila je Stojanovićeva.

Najsporniji dio razgovora usledio je kada je Stojanovićeva napala predsednika Srbije zbog toga što u javnosti govori o progonu Srba u hrvatskoj zločinačkoj operaciji "Oluja" i stradanju branilaca na Košarama.

"Vučić, naravno, ne postavlja pitanja odgovornosti Srbije, ali Vučić izvlači ‘Oluju’ i bitku na Košarama. Dakle, ponovo srpske žrtve. I od njih pravi cijelu priču o ratovima devedesetih", rekla je ona.

Posebno joj je zasmetalo to što su o srpskom stradanju i odbrani zemlje snimljeni filmovi i serije i što Srbija obeležava dane posvećene žrtvama i poginulim borcima.

"Snimljen je film ‘Oluja’, snimljen je film ‘Košare’, televizijske serije. Ti dani se obeležavaju. I sad on čitave jugoslovenske ratove svodi samo na ta dva događaja, gde opet srpska strana izgleda isključivo kao žrtva", navela je Stojanovićeva.