18.12.2025.
18:23
Završena sednica: Izabrano pet sudija Ustavnog suda; Jovanov: Naučena pesmica nije prošla test u Briselu
Skupština Srbije završila je oko 18 časova rad, a objedinjenu raspravu o svim tačkama dnevnog reda nastaviće u utorak, 23. decembra, u 10 sati.
Poslanici su danas glasali o prve dve tačke dnevnog reda od ukupno 17, a sledeće sedmice će nastaviti raspravu od 3. do 17. tačke.
Poslanici će u utorak raspravljati o Predlogu zaključka povodom izveštaja EK o Srbiji za 2025, o kadrovskim rešenjima koja se tiču Narodne skupštine, o izveštaju Komisije za hartije od vrednosti za 2023. i 2024. godinu, kao i o Izveštaju o radu za 2024, koji je podnelo Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge.
Jovanov brutalno odgovorio opoziciji
Nakon što se u Skupštini polemisalo o otvaranju klastera 3, Milenko Jovanov, narodni poslanik SNS, odgovorio je na navode opozicije.
"Ova naučena pesmica nije prošla test u Briselu. Devetnaest tačaka teksta, nigde se ne spominje ništa od onoga što oni govore o deklaraciji od juče. Nego se traži potpuno usklašivanje sa spoljnom politikom Evropske ubije, to je suština. Ovo što su oni iznosili svih ovih dana, i ogovaranjima sopstvene države radili prethodnih godina, to su izgovori i opravdanja koja čak ni Evropska unija ne uzima, to služi za dnevno političku upotrebu", rekao je.
"Suština je da oni nama kažu pošto kažu da mi nismo u stanju da otvaramo poglavlja, a oni jesu, da li bi ili ne bi uveli sankcije Rusiji i time uskladili spoljnu politiku sa Evropskom unijom. To je moje pitanje - da li ili ne. Da kažu mi bi se uskladili sa EU, što znači ne znam koliko paketa sankcija, priča oko imovine, itd... To da kažu, ne trlababalan, REM, ovo ono nego to što sam pitao. A zatim pitanja Kosova i Metohije, Republike Srpske i najzad - pitanje da li želite da srpska deca budu u uniformama u stroju na ovoj ili onoj strani ako je to ta EU priča, znači u stroju za napad na Rusku Federaciju. Ovo su ključna pitanja, zbog kojih nema otvaranja klastera 3", dodao jeje Jovanov.
Poslanici izabrali pet sudija Ustavnog suda
Prethodno su poslanici izabrali pet sudija Ustavnog suda na predlog predsednika Republike i utvrdili listu kandidata sudija Ustavnog suda koje imenuje predsednik.
Poslanici su glasanje obavili javno putem elektronskog glasanja.
Skupština je za sudije Ustavnog suda izabrala: prof. dr Dobrosava Milovanovića iz Beograda, Maju Popović iz Beograda, prof. dr Mihajla Rabrenovića, prof. dr Milana Rapajića, prof. dr Bojan Tubića iz Novog Sada.
Skupština Srbije je utvrdila listu kandidata sudija Ustavnog suda koje imenuje predsednik.
Među kandidatima za sudije Ustavnog suda koje je utvrdila Skupština Srbije su Zoran Lončar, Snežana Marković, Atila Dudaš, Nikola Banjac, Ranka Vujović, Jelena Deretić, Slobodanka Gutović, Tatjana Đurkić, Mihailo Pavlović i Jelena Vučković.
Ustavni sud Srbije ima ukupno 15 članova, a ukupno će biti izabrano 13 novih sudija, pošto Vladanu Petrovu i Nataši Plavšić ne ističe mandat.
Poslanici će glasati o listi kandidata koju je podneto predsednik Srbije, a sa koje Narodna skupština treba da izabere pet kandidata, kao i listi koju je podnela Narodna skupština, a sa koje predsednik Republike treba da imenuje pet kandidata.
Kandidati koje je predložio predsednik Srbije su Dobrosav Milovanović, Ivana Stevanović, Maja Popović, Olga Tešović, Aleksandar Gajić, Mihajlo Rabrenović, Biljana Pavlović, Milan Rapajić, Bojan Tubić i Dragana Kolarić.
Preostale kandidate bira opšta sednica Vrhovnog suda.
Nastavljen rad po drugim tačkama dnevnog reda
Posle glasanja o sudijama Ustavnog suda poslanici su nastavili rad raspravom o više tačaka dnevnog reda, među kojima je i Predlog zaključka povodom izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu.
Pored toga poslanici raspravljaju i o izveštaju Komisije za hartije od vrednosti za 2023. i 2024. godinu, kao i o Izveštaju o radu za 2024. godinu, koji je podnelo Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge.
Poslanica SPS Dijana Radović rekla je da se u skupštini raspravlja o izveštaju EK, odnosno o dokumentu koji pokazuje kako nas Evropska unija vidi danas, ali da sve ne zavisi od Srbije.
"U samom uvodu ovog izveštaja Evropska komisija konstatuje da je Srbija otvorila 22 poglavlja od ukupno 35, ali konstatuje da je Vlada Srbije postavila ambiciozan cilj da sve tehničke kriterijume ispunimo do kraja 2026. godine. Naša poslanička grupa podržava ovaj cilj, medjutim, mišljenja smo da realnost i pitanje ispunjenja i ostvarenja ovog cilja ne zavise isključivo od vlade Republike Srbije, ne zavise isključivo i od većine u ovom parlamentu", rekla je ona.
Poslanica Jedinstvene Srbije Zagorka Aleksić ukazala je da je ta stranka uvek podržavala i podržavaće članstvo Srbije u EU.
"Mi nismo pokazivali skepticizam, ali ni fanatizam. Nastojali smo da imamo jedan realističan pristup i u samom izveštaju se na više mesta, tačnije, već u samom uvodu, bez ikakvog uvijanja navodi da će dinamika pregovora zavisiti od naše normalizacije odnosa sa Kosovom, za njih je to Kosovo, za nas je Kosovo i Metohija", rekla je ona.
Kako je dodala, pristupanje Evropskoj uniji u ogromnoj meri zavisi od pitanja koja prevazilaze klasične reforme.
"To su, naravno, pitanja usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije, jednostavnije je rečeno uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji i pitanja naše južne pokrajine. Mi podržavamo principijelni stav predsednika Republike i naše vlade o neuvođenju sankcija Ruskoj federaciji, a pitanje Kosova i Metohije za nas nije samo glavno državno pitanje, već i pitanje nacionalnog opstanka", rekla je ona.
Poslanik SDA Šaip Kamberi ocenio je da izveštaj EK ukazuje na usporavanje reformi čime su, kako je tvrdio, pogodjene i ranjive grupe manjina.
On je rekao da se brojni problemi ponavljaju navodeći, kako tvrdi, pitanju primenu zakona o upotrebi jezika, nemogućnost službene upotrebe nacionalnih simbola, nedovoljnu zastupljenost u državnim institucijama.
"Izveštaj upozorava da tempo reformi značajno usporava i da su potrebne konkretne akcije, a ne obećanja da bi se prava sprovela u praksi. Zato pozivam vladu i nadležne institucije da usvoje i sprovedu jasne rokove i mehanizme nadzora", rekao je Kamberi.
Poslanik "Mi snaga naroda" Slobodan Ilić ocenio je da je spoljnopolitička situacija loša i da je, kako je rekao, Srbija suočena sa pretnjama sa svih strana.
Replicirao mu je poslanik SNS Aleksandar Mirković, rekavši da je Ilić izneo gomilu nebuloza i stvari koje samo potvrđuju da kada neko ponudi malo više para da se onda ideali zaboravljaju.
Mirković je rekao i da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom pokazao da je jedan od retkih lidera u Evropi koji ima svoju politiku.
"Kada pričamo o tome da li je Aleksandar Vučić morao da ode ili ne, a on nam je još jednom pokazao da on nema četiri ili sto stolica koliko ste rekli. On ima jednu jedinu stolicu - Srbiju. On je jedan od retkih lidera u Evropi i svetu koji ima svoju politiku. I ne krije se i ne plaši se da jasno svuda i na svakom mestu kaže šta je interes Srbije", rekao je Mirković u raspravi.
Prema njegovim rečima, opozicija uporno izbegava da kaže osnovni razlog zašto Srbija stoji na svom evropskom putu, a to je naša nezavisna politika i neuvodjenje sankcija Ruskoj Federaciji.
"I to vam piše u prvoj tački deklaracije koja je usvojena juče. Rat, agresija Rusije protiv Ukrajine i rastući geopolitički izazovi naglašavaju potrebu za još čvršćim vezama izmedju EU i Zapadnog Balkana", ukazao je Mirković odgovarajući na kritike opozicije.
On je rekao da nema ništa protiv bilo kakve političke borbe dok ta borba ne počne da ugrožava živote drugih ljudi.
"Nemam ništa protiv te političke borbe ako se borite idejama, programom, a ne nasiljem. Ali interesantno je da kada ovakve govore čujete, teško da poverujete da je neko takav mogao da napada i bije policiju u Novom Sadu i otima im štitove. I kada to pokažete ljudima koji dolaze iz zemalja Evropske unije, oni vam kažu je li ovo normalno? Koliko zatvora su dobili ovi?", rekao je Mirković koji je replicirao poslanici Narodnog pokreta Srbije Ani Jakovljević.
Jakovljević je istakla da je u izveštaju EK konstatovala da je ritam reformi znatno usporen, posebno u osnovnim oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosudja, slobodi medija i korupciji.
Ona je kritikovala to što Srbija nije bila predstavljena na samitu EU-ZB navodeći da je to trebalo da se učini zarad zaštite državnih interesa, kao i da za politiku sedenja na više stolica treba preuzeti odgovornost i sanirati štetu.
Poslanica SNS Dubravska Filipovski rekla je da u izveštaju EK nedostaje stav o profesorima, akademcima, pripadnicima stručne javnosti koji su se ogradjivali od političkih stranaka i koji se zalažu za povratak samoupravljanja kao direktnog oblika demokratije.
"Nema činjenice da se u prethodnih godinu dana u Srbiji odbijao svaki poziv na dijalog i nema stava o satanizovanju bilo koga ko je pomenuo dijalog. Nema stava o medijima koji sebe nazivaju nezavisnim i profesionalnim, a svaki izveštaj iz tih medija je bio čista propaganda", rekla je ona.
Filipovski je rekla da nema stava o tome da je u proteklih godinu dana u Srbiji organizovano 20.000 nelegalnih skupova.
"Drugi dokaz da proces proširenja EU nije proces zasnovan na zaslugama, već na političkoj volji zemalja članica EU je činjenica da je Srbija za otvaranje klastera 3 spremna od 2021. godine", rekla je Filipovski.
Kako je zaključila, za Srbiju nema dileme da bi za ceo prostor Zapadnog Balkana najbolje bilo da bude jedinstveno integrisan u Evropsku uniju, što je bila i poruka predsednika Srbije Aleksandra Vučića na nedavnom sastanku sa najvažnijim predstavnicima Evropske unije.
Komentari 2
Pogledaj komentare Pošalji komentar