Kada su zime duge i hladne, kao što je bila prošla u Evropi, onda se više greje. Kad se više greje, skladišta gasa ostaju skoro prazna. To je onda poslovna sreća za ruski državni Gasprom, glavnog snabdevača evropskog tržišta, koji može više da proda.
No, vesti sa početka jula ostavile su mnoge u čudu. Iako je cena gasa najviša u poslednjoj deceniji, Gasprom za ovaj mesec nije zakupio dodatni kapacitet za tranzit gasa preko Ukrajine. Zapravo, ruski energetski gigant će u julu Evropskoj uniji prodati dve milijarde kubika gasa manje nego što bi mogao.
Dva druga gasovoda koja vode do najvećeg potrošača Nemačke – Jamal koji ide preko Belorusije i Poljske, te Severni tok pod Baltičkim morem – bila su danima zatvorena zbog redovnog održavanja.
Među stručnjacima kruže dve teorije. Jedna, da Rusija veštački smanjuje proizvodnju kako bi izazvala povećanje cena i najesen masno zaradila. Nešto slično se oduvek dešava na tržištu nafte, kada se slože veliki proizvođači.
I druga teorija: "Izgleda da Rusija ne podešava samo cene i količine, već pre svega vrši pritisak kako bi obezbedila završetak gasovoda Severni tok 2", napisao je u redovnom "Izveštaju o tržištu gasa" Joahim Endres, šef berlinske konsultantske kuće Ganekso.
Na upit DW-a sa početka meseca je Gasprom odgovorio ovako: "Osnova našeg poslovanja u Evropi ostaju dugoročni ugovori. Mi striktno ispunjavamo porudžbine naših kupaca i bukiramo odgovarajuće kapacitete, a ne obratno."
Topli radijatori samo uz saradnju sa Rusijom
Dva najveća Gaspromova skladišta gasa u EU – u nemačkom Redenu i austrijskom Hajdahu – početkom leta bila su skoro sasvim prazna. "To je sasvim neuobičajeno za Gasprom i navodi na političku interpretaciju", kaže za DW Hajko Loman, nezavisni stručnjak za tržište gasa iz Berlina.
Loman dodaje da niko ne sumnja da će Gasprom na kraju ispuniti sve obaveze iz ugovora. Ali čudno je, dodaje, što ne puni skladišta.
Ruska državna novinska agenciji Novosti je bez mnogo fame analizirala da je cilj "naviknuti naše zapadne partnere na očigledan zaključak: obezbeđivanje sigurnosti u snabdevanju moguće je samo u bliskom partnerstvu sa Rusijom".
Deluje da je Moskva čvrsto rešena da kroz Ukrajinu upumpa tačno onoliko gasa koliko predviđa tranzitni ugovor, i ni kubik više. Naime, krajem 2019. je sklopljen petogodišnji ugovor dve zemlje prema kojem je tranzitna količina prošle godine iznosila 65 milijardi kubnih metara, a od ove godine 40 milijardi kubika godišnje.
Gasprom je računao da će i ta manja količina preko Ukrajine biti dovoljna jer je odavno trebalo da bude završen Severni tok 2, drugi gasovod koji direktno povezuje Rusiju i Nemačku kroz Baltičko more.
No, to su sprečavale američke sankcije koje je administracija Donalda Trampa uvela svakoj firmi koja učestvuje u dovršetku gradnje gasovoda. I aktuelni stanar Bele kuće Džozef Bajden kritički gleda na taj projekat, tvrdeći da tako raste zavisnost Evrope od Rusije.
Tokom nedavne posete Vašingtonu, nemačka kancelarka Angela Merkel nije krila da se stav njene Vlade drastično razlikuje, ali je dodala da i ona želi dugoročne garancije da Ukrajina neće ostati bez milijardi evra koje ubira na račun tranzita ruskog gasa.
Foto: Depositphotos/doomu
Gasprom ne sme da pretera
Moguće da će ruska kalkulacija nakon ovog leta prerasti u ultimatum. Ako skladišta u EU budu prazna, evropske države će biti primorane da brzo dodele upotrebnu dozvolu Severnom toku 2 – koji će do tada valjda biti konačno gotov. Taj gasovod može da transportuje dodatnih 55 milijardi kubika godišnje.
Ukoliko pak gasovod ne počne sa radom, onda može biti da će Evropa ostati kratka sa gasom naredne zime jer su skladišta prazna, a Rusija ne namerava da poveća obim isporuka preko Ukrajine i tako toj zemlji plati dodatne tranzitne takse. To bi, ukratko, mogla da bude neizgovorena pretnja Moskve.
Hajko Loman koji spada među zagovornike Severnog toka 2 ne veruje da će stvari otići tako daleko. "Do sada Gasprom nikada nije vršio politički pritisak na zapadne kupce gasa, ili barem o tome ništa nije poznato. Ako se sada desi presedan, to bi bilo pogubno za Gasprom u trenutnim političkim diskusijama."
Jer, kako podseća Loman, Evropska unija je usred velike debate o borbi protiv klimatskih promena koja podrazumeva i promenu izvora energije. Prvi je na udaru ugalj, pitanje je šta će biti sa nuklearnom energijom, dok gas na srednje staze ima perspektivu.
Ako bi se Gasprom preigrao, to bi išlo na vodenicu onih koji zagovaraju brzo napuštanje zemnog gasa, zaključuje Loman za DW.
Ipak kompromis?
Poslednje vesti o Severnom toku 2 vode zaključku da će se naći kompromis. Kako je rekao jedan portparol Stejt departmenta, "Nemci su dali korisne predloge" koji vode zajedničkom cilju da se "Rusija spreči da energente koristi kao oružje".
Prema pisanju agencije Blumberg, koja ima uvid u nacrt američko-nemačkog sporazuma, Nemačka bi uplatila 175 miliona dolara u fond za izgradnju zelene energije u Ukrajini i založila se u Moskvi da i nakon 2024. deo gasa ide kroz Ukrajinu.
Portparol Stejt departmenta je dodao da za sada ne može da navede sve detalje, ali da će "uskoro" moći da kaže više o dogovoru.
Prema poslednjim podacima, završeno je 98 odsto od 1.200 kilometara Severnog toka 2. Ukoliko Berlin i Vašington postignu kompromis kojim su makar delimično zadovoljni u Kijevu, nema sumnje da će gasovod proraditi do kraja godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Deonica Kuzmin – Sremska Rača, koja će povezati Srbiju s Bosnom i Hercegovinom, se uveliko gradi i ona će po završteku omogućiti pristup panevropskim koridorima.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Predsednik Srbije Aleksandrar Vučić upravo je završio razgovor s najvišim rukovodskom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine Naftne industrije Srbije od strane te mađarske kompanije, saznaje Kurir.
Iran je poslednjih godina prodao Rusiji rakete i drugo naoružanje u vrednosti od više od četiri milijarde dolara, prenosi Blumberg pozivajući se na upućene izvore.
Na otvaranju američkih berzi juče je zabeležen pad akcija nakon što je Ministarstvo pravde pokrenulo krivičnu istragu protiv predsednika Federalnih rezervi (FED) Džeroma Pauela.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da veruje da će se za dva, tri dana definitivno znati ko će biti kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Sukreator serije "Adolescencija" (Adolescence), Stiven Grejem, potvrdio je da je druga sezona u razvoju, iako je ova izuzetno uspešna Netfliksova serija prvobitno bila zamišljena kao mini-serija.
Zlatna groznica na Klondajku, vukovi u snegu Aljaske, avanture na otvorenom moru – pre 150 godina rođen je Džek London, autor romana "Zov divljine“ i "Morski vuk“.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, speaking to the citizens of Serbia from Abu Dhabi, where he attended the official opening of ‘Sustainability Week 2026,’ said that an excellent year lies ahead for Serbia in economic terms.
German Chancellor Friedrich Merz stated that the Iranian government is in ruins, claiming that the Tehran regime can no longer survive without violence.
Četbot za veštačku inteligenciju Grok, u vlasništvu Ilona Maska, pridružiće se Google-ovom generativnom sistemu veštačke inteligencije unutar mreže Pentagona.
Komentari 10
Pogledaj komentare