Upadljivo mnogo evropskih preduzeća u poslednje vreme napušta rusko tržište. To je novi talas okretanja leđa Rusiji.
Izvor: Deutsche Welle/Andrej Gurkov
EPA-EFE/MIKHAEL KLIMENTYEV/SPUTNIK/KREMLIN
Posebno je zanimljiva situacija u automobilskoj industriji, piše Dojče vele.
Japanska Tojota, Nokian Tajres iz Finske, nemački Kontinental, Total Enerdžis i Leroj Merlin iz Francuske, švedska Ikea, Smurfit Kapа iz Irske, Svarovski iz Austrije. Sve te firme su se tokom samo jednog meseca, naime marta 2023, delimično ili kompletno povukle iz Rusije ili su pak najavile povlačenje s ruskog tržišta.
Na spisku bi zapravo trebalo da se nađe i Folksvagen. Najveći evropski proizvođač automobila je sredinom marta bio veoma blizu odluke da zatvori, odnosno proda svoj proizvodni pogon u Kalugi, ali je jedan ruski sud „zamrznuo“ imovinu Folksvagena u toj zemlji. A tu je i Henkel: još u februaru nemački koncern je najavio da do kraja prvog kvartala ove godine namerava da proda jedanaest svojih fabrika u Rusiji.
Povlačenja nakon agresije na Ukrajinu
Na osnovu toga može se naslutiti da se radi o novom velikom talasu odlaska zapadnih kompanija iz Rusije. Prvi i najveći talas dogodio se krajem februara i početkom marta 2022. Nakon napada Rusije na Ukrajinu, brojne strane firme su zamrzle poslovanje na ruskom tržištu. Zatvorile su svoje ekspoziture, zaustavile proizvodnju, obustavile investicije i izvoz u Rusiju – i počele da prate kako će se stvari dalje razvijati.
Ali, ne tako mali broj firmi je već tada, pre godinu dana, odlučio da što pre okrene leđa Rusiji, a da gubitke jednostavno otpiše. Na primer britanski koncern BP, američki Mekdonalds, nemački Dajmler Trak i Obi, te francuski Reno. Francuzi su u maju prebacili svoj većinski vlasnički udeo u Avtovazu (proizvođač Lade) ruskom automobilskom istraživačkom institutu NAMI, a fabriku u Moskvi doslovno predali gradskim vlastima.
U oktobru su se iz Rusije povukli i neki drugi proizvođači automobila. Nemački koncern Mercedes-Benc, američki Ford i japanski Nisan – koji je, uzgred, svoj pogon i istraživački centar u Sankt Peterburgu takođe besplatno predao NAMI.
Kao „kupci“, odnosno „primoci“ zapadne aktive, često su na scenu stupali članovi lokalnog menadžmenta, dakle ljudi koji dobro poznaju proizvodne pogone na licu mesta, ali u većini slučajeva ne poseduju dovoljno kapitala da bi isplatili zapadne prodvce, odnosno znanja da bi nastavili da tehnološki razvijaju novostečene fabrike.
Ovaj novi, aktuelni talas povlačenja zapadnih firmi ponovo posebno teško pogađa rusku automobilsku industriju, pre svega njen (pre rata u Ukrajini) najuspešniji klaster – u Kalugi, jugozapadno od Moskve, odnosno na širem području Sankt Peterburga.
Zašto Moskva odobrava povlačenje zapadnih firmi?
Kako stvari stoje, izgleda da neki zapadni investitori pronalaze mogućnost (ili su dobili dozvolu) da za svoju imovinu u Rusiji dobiju bar nešto novca. Neki drugi su praktično svoju aktivu morali da predaju besplatno lokalnim akterima, kako bi mogli na „čist“ način da napuste Rusiju, bez straha od mogućih tužbi. U nekim slučajevima ostavljena je otvorenom i mogućnost povratka firme u Rusiju ili bar povratka jednog dela imovine.
Zato se postavlja pitanja: kakvu logiku Moskva pritom sledi? Zašto Kremlj (odnosno, kako se nagađa, Vladimir Putin lično) to dozvoljava firmama iz „neprijateljskih država“ na Zapadu? Zašto im odobrava prodaju lokalnim, dakle ruskim preduzećima? I zašto baš sada, godinu dana nakon početka agresije na Ukrajinu, odjednom naglo raste broj izdatih dozvola? Da li je to slučajnost ili trend?
U prilog tezi o slučajnosti ide argument da su se ti poslovi pripremali već odavno. Tojota je recimo još u septembru prošle godine objavila da je došao kraj njenom pogonu u Sankt Peterburgu. A da ponekad proces prodaje zna da potraje i do godinu dana, to dokazuje i primer švedske kompanije Ikea. Šveđani su svoje fabrike i prodavnice zatvorili neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali su poslednju od svoje tri ruske fabrike novom vlasniku predali tek pre nekoliko dana.
Šta je s Folksvagenom?
Priča oko Folksvagena je neobična. Njegova velika fabrika u Kalugi ne radi doduše od početka marta 2022, ali nemački automobilski gigant očigledno nije hteo da sledi primer Renoa – iako bi Folksvagen finansijski gledano bez problema mogao da podnese besplatnu predaju svojih pogona ruskog državi.
Umesto toga, koncern iz Volfsburga čitavih godinu dana je čekao (na kraj rata?), sve dok 1. marta 2023. nije potvrdio da pregovora o prodaji svoje ruske aktive, a 15. marta naglasio da namerava da „relativno brzo i zaključi“ taj posao. No, u tom je trenutku GAZ, bivši partner Folksvagena s kojim su Nemci u leto prošle godine sporazumno prekinuli saradnju, već bio podneo tužbu protiv Nemaca zbog plaćanja odštete. Tako je 17. marta sudskim nalogom „zamrznuta“ imovina Folksvagena u Rusiji.
Teško je, izuzetno teško poverovati u scenario po kojem su proizvođač automobila GAZ i njegov vlasnik, ruski oligarh Oleg Deripaska, čovek blizak Kremlju, a ujedno i čovek čije se ime nalazi na listi zapadnih sankcija, samoinicijativno podigli tu tužbu, bez konsultacija s ruskim državnim vrhom.
Može se poći od toga da Moskva na taj način svesno želi da otegne proces prodaje Folksvagenove imovine u Rusiji. Ali, s kojim ciljem? Da bi se nemačkim investitorima, koje su nekada držali kao kap vode na dlanu, „otelo“ što više miliona? Ili se to događa iz unutrašnjepolitičkih razloga, kako bi se oteglo jedno neugodno priznanje?
Činjenica je, naime, da čak i nakon posete šefa kineske države Sija Đinpinga Moskvi i dalje nema na vidiku toliko priželjkivanih kineskih proizvođača automobila koji bi mogli da popune rupu nastalu povlačenjem Folksvagena. I da zbog toga klaster u Kalugi u idućim mesecima očekuje vrtoglavo propadanje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dok iz Bele kuće stižu vesti da Donald Tramp ozbiljno razmatra mogućnost kupovine Grenlanda, danski mediji istovremeno prenose izjave zvaničnika koji ističu da danska teritorija nije na prodaju te nagađaju o eventualnoj ceni najvećeg svetskog ostrva.
Iračka vlada objavila je danas da će preuzeti od Lukoila upravljanje naftnim poljem Zapadna Qurna 2, u skladu odredbama ugovora o uslugama s ruskim naftnim divom.
Ekonomista Ljubodrag Savić izjavio je danas da mađarski MOL, kao potencijalni kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), ne bi imao razloga da zatvori Rafineriju u Pančevu.
Kompanija NIS ugovorila je uvoz prvih količina sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za potrebe pančevačke rafinerije što će omogućiti ponovni početak proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo.
Politička i privredna organizacija južnoameričkih zemalja Merkosur potpisaće dugo odlagani trgovinski sporazum sa Evropskom unijom 17. januara u Paragvaju, saopštilo je danas argentinsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Rudarska kompanija Rio Tinto potvrdila je da vodi preliminarne razgovore sa firmom Glenkor o mogućem objedinjavanju dela poslovanja ili celokupnog biznisa, uključujući opciju spajanja kroz razmenu akcija.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Zeleno svetlo da Evropska unija potpiše sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkom političkom i privrednom organizacijom Merkosur, dala je danas 21 članica EU.
Poreska uprava saopštila je danas da su u poslednje vreme učestali pokušaji zloupotrebe elektronske pošte, pri čemu se pošiljaoci lažno predstavljaju kao Poreska uprava i upozorila poreske obveznike da budu oprezni u postupanju sa elektronskim porukama.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ne smatra nužnim hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina, ističući da i dalje veruje u mogućnost dogovora kojim bi se okončao rat u Ukrajini.
Severna Koreja saopštila je danas da je Južna Koreja poslala još jedan dron u severnokorejski vazdušni prostor 4. januara, kršeći suverenitet zemlje, javila je severnokorejska novinska agencija KCNA.
Rat u Ukrajini – 1.416. dan. Ruske snage su upotrebile rakete "orešnik" u masovnom napadu na ključne ciljeve u Ukrajini, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Sjedinjene Države krive su za "pretvaranje mirnih protesta u nasilno, subverzivno delovanje i rašireni vandalizam" u Iranu, izjavio je iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama pred Savetom bezbednosti.
Manekenka Emily Ratajkovski (34) razljutila je publiku svojom objavom na Instagramu za koju su neki njeni pratioci rekli da pokazuje nepoštovanje prema hidžabu.
Popikona Britni Spirs, koja je tokom ranih dvehiljaditih godina dominirala svetskom muzičkom scenom, saopštila je da više neće nastupati u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dolazak zime za mnoge ljude ne znači samo topliju garderobu i kraće dane, već i povratak neprijatnih bolova u zglobovima koji otežavaju svakodnevno funkcionisanje.
Grip može da pogodi osobe svih uzrasta, ali je rizik od komplikacija najveći kod starijih od 65 godina, male dece, trudnica i hroničnih bolesnika. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je smernice o gripu u Srbiji.
Gluten može delovati bezopasno, ali kod nekih osoba može tiho izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Često bez upozoravajućih znakova, njegovo dejstvo može ostati neprepoznato, izazivajući dugotrajnu štetu.
Russia announced that it will consider the presence of any foreign troops in Ukraine as a legitimate military target, marking Moscow’s first comment after Kyiv’s allies said at Paris summit that they agreed on key security guarantees for the Ukrainian capital.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky said today that the bilateral security guarantees agreement with the United States is essentially ready to be finalized at the highest level.
U.S. operation against Maduro could change the rules of the game. Beijing and Moscow see an opportunity to flex their muscles. China threatened to deliver a 'direct strike' on Taiwan after U.S. President Donald Trump ordered kidnapping of Venezuelan president.
Meteorologist Nedeljko Todorović stated today that winter weather, accompanied by low temperatures, snow, and rain, will persist across Serbia for another four to five days, adding that precipitation in the coming days will be lighter with partial clearings.
French meteorological services have issued a red alert for the Manche department and the English Channel coast due to the approaching storm Goretti, while the northwest of the country has been placed under an orange warning level due to strong winds.
Komentari 38
Pogledaj komentare