Upadljivo mnogo evropskih preduzeća u poslednje vreme napušta rusko tržište. To je novi talas okretanja leđa Rusiji.
Izvor: Deutsche Welle/Andrej Gurkov
EPA-EFE/MIKHAEL KLIMENTYEV/SPUTNIK/KREMLIN
Posebno je zanimljiva situacija u automobilskoj industriji, piše Dojče vele.
Japanska Tojota, Nokian Tajres iz Finske, nemački Kontinental, Total Enerdžis i Leroj Merlin iz Francuske, švedska Ikea, Smurfit Kapа iz Irske, Svarovski iz Austrije. Sve te firme su se tokom samo jednog meseca, naime marta 2023, delimično ili kompletno povukle iz Rusije ili su pak najavile povlačenje s ruskog tržišta.
Na spisku bi zapravo trebalo da se nađe i Folksvagen. Najveći evropski proizvođač automobila je sredinom marta bio veoma blizu odluke da zatvori, odnosno proda svoj proizvodni pogon u Kalugi, ali je jedan ruski sud „zamrznuo“ imovinu Folksvagena u toj zemlji. A tu je i Henkel: još u februaru nemački koncern je najavio da do kraja prvog kvartala ove godine namerava da proda jedanaest svojih fabrika u Rusiji.
Povlačenja nakon agresije na Ukrajinu
Na osnovu toga može se naslutiti da se radi o novom velikom talasu odlaska zapadnih kompanija iz Rusije. Prvi i najveći talas dogodio se krajem februara i početkom marta 2022. Nakon napada Rusije na Ukrajinu, brojne strane firme su zamrzle poslovanje na ruskom tržištu. Zatvorile su svoje ekspoziture, zaustavile proizvodnju, obustavile investicije i izvoz u Rusiju – i počele da prate kako će se stvari dalje razvijati.
Ali, ne tako mali broj firmi je već tada, pre godinu dana, odlučio da što pre okrene leđa Rusiji, a da gubitke jednostavno otpiše. Na primer britanski koncern BP, američki Mekdonalds, nemački Dajmler Trak i Obi, te francuski Reno. Francuzi su u maju prebacili svoj većinski vlasnički udeo u Avtovazu (proizvođač Lade) ruskom automobilskom istraživačkom institutu NAMI, a fabriku u Moskvi doslovno predali gradskim vlastima.
U oktobru su se iz Rusije povukli i neki drugi proizvođači automobila. Nemački koncern Mercedes-Benc, američki Ford i japanski Nisan – koji je, uzgred, svoj pogon i istraživački centar u Sankt Peterburgu takođe besplatno predao NAMI.
Kao „kupci“, odnosno „primoci“ zapadne aktive, često su na scenu stupali članovi lokalnog menadžmenta, dakle ljudi koji dobro poznaju proizvodne pogone na licu mesta, ali u većini slučajeva ne poseduju dovoljno kapitala da bi isplatili zapadne prodvce, odnosno znanja da bi nastavili da tehnološki razvijaju novostečene fabrike.
Ovaj novi, aktuelni talas povlačenja zapadnih firmi ponovo posebno teško pogađa rusku automobilsku industriju, pre svega njen (pre rata u Ukrajini) najuspešniji klaster – u Kalugi, jugozapadno od Moskve, odnosno na širem području Sankt Peterburga.
Zašto Moskva odobrava povlačenje zapadnih firmi?
Kako stvari stoje, izgleda da neki zapadni investitori pronalaze mogućnost (ili su dobili dozvolu) da za svoju imovinu u Rusiji dobiju bar nešto novca. Neki drugi su praktično svoju aktivu morali da predaju besplatno lokalnim akterima, kako bi mogli na „čist“ način da napuste Rusiju, bez straha od mogućih tužbi. U nekim slučajevima ostavljena je otvorenom i mogućnost povratka firme u Rusiju ili bar povratka jednog dela imovine.
Zato se postavlja pitanja: kakvu logiku Moskva pritom sledi? Zašto Kremlj (odnosno, kako se nagađa, Vladimir Putin lično) to dozvoljava firmama iz „neprijateljskih država“ na Zapadu? Zašto im odobrava prodaju lokalnim, dakle ruskim preduzećima? I zašto baš sada, godinu dana nakon početka agresije na Ukrajinu, odjednom naglo raste broj izdatih dozvola? Da li je to slučajnost ili trend?
U prilog tezi o slučajnosti ide argument da su se ti poslovi pripremali već odavno. Tojota je recimo još u septembru prošle godine objavila da je došao kraj njenom pogonu u Sankt Peterburgu. A da ponekad proces prodaje zna da potraje i do godinu dana, to dokazuje i primer švedske kompanije Ikea. Šveđani su svoje fabrike i prodavnice zatvorili neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali su poslednju od svoje tri ruske fabrike novom vlasniku predali tek pre nekoliko dana.
Šta je s Folksvagenom?
Priča oko Folksvagena je neobična. Njegova velika fabrika u Kalugi ne radi doduše od početka marta 2022, ali nemački automobilski gigant očigledno nije hteo da sledi primer Renoa – iako bi Folksvagen finansijski gledano bez problema mogao da podnese besplatnu predaju svojih pogona ruskog državi.
Umesto toga, koncern iz Volfsburga čitavih godinu dana je čekao (na kraj rata?), sve dok 1. marta 2023. nije potvrdio da pregovora o prodaji svoje ruske aktive, a 15. marta naglasio da namerava da „relativno brzo i zaključi“ taj posao. No, u tom je trenutku GAZ, bivši partner Folksvagena s kojim su Nemci u leto prošle godine sporazumno prekinuli saradnju, već bio podneo tužbu protiv Nemaca zbog plaćanja odštete. Tako je 17. marta sudskim nalogom „zamrznuta“ imovina Folksvagena u Rusiji.
Teško je, izuzetno teško poverovati u scenario po kojem su proizvođač automobila GAZ i njegov vlasnik, ruski oligarh Oleg Deripaska, čovek blizak Kremlju, a ujedno i čovek čije se ime nalazi na listi zapadnih sankcija, samoinicijativno podigli tu tužbu, bez konsultacija s ruskim državnim vrhom.
Može se poći od toga da Moskva na taj način svesno želi da otegne proces prodaje Folksvagenove imovine u Rusiji. Ali, s kojim ciljem? Da bi se nemačkim investitorima, koje su nekada držali kao kap vode na dlanu, „otelo“ što više miliona? Ili se to događa iz unutrašnjepolitičkih razloga, kako bi se oteglo jedno neugodno priznanje?
Činjenica je, naime, da čak i nakon posete šefa kineske države Sija Đinpinga Moskvi i dalje nema na vidiku toliko priželjkivanih kineskih proizvođača automobila koji bi mogli da popune rupu nastalu povlačenjem Folksvagena. I da zbog toga klaster u Kalugi u idućim mesecima očekuje vrtoglavo propadanje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
U Davosu je danas počeo treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Slovenija od 1. januara 2026. godine uvodi novi model rada pod nazivom "80-90-100", koji donosi značajne promene za starije radnike i one sa dugim radnim stažom.
Kreće gradnja megafabrike za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih (LFP) baterija u Subotici nakon što je kompanija ElevenEs dobila građevinsku dozvolu za pripremne radove.
U Davosu je danas počeo treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da su SAD svetski ekonomski motor i da su pre samo godinu dana pod vođstvom "radikalne levice" bile "mrtva zemlja".
Finalizovan je ugovor o uvođenju letećih taksija za EXPO 2027 u Beogradu sa kompanijom Archer, potvrdio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Davosa.
Nigerijska vojska oslobodila je 62 taoca i ubila dvojicu naoružanih militanata u odvojenim operacijama u saveznim državama Kebi i Zamfara, u okviru ofanzive protiv oružanih grupa na severozapadu zemlje.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostavivši veliki deo domaćinstava bez struje, Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava bezbednost.
Drugi zapadni okružni vojni sud osudio je Ahmadžona Kurbonova na doživotni zatvor zbog terorističkog napada na načelnika trupa RHBZ, general-potpukovnika Igora Kirilova, javlja dopisnik RIA Novosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas na Svetskom ekonomskom forumu da je potrebna "promišljena diplomatija" kako bi se rešile tenzije oko Grenlanda, istovremeno priznajući zasluge Donaldu Trampu za povećanje potrošnje za odbranu.
Britanski premijer Kir Starmer odbacio je pritiske iz Vašingtona povodom Grenlanda, poručivši da London neće menjati svoj stav uprkos pretnjama carinama.
Kao vodeća regionalna ticketing platforma koja godinama diktira trendove i pomera granice digitalne prodaje ulaznica, eFinity nastavlja da unapređuje iskustvo kupovine kroz napredna, korisnički orijentisana rešenja.
Prava drama odigrala se u noći između subote i nedelje četiri sata posle ponoći kada se žena porodila u autu ispred KBC "Bežanijska kosa“, beogradske bolnice koja nema ni ginekologiju, ni porodilište.
Glumac Met Dejmon boravi u Davosu kako bi pridobio više korporativnih partnera za svoju neprofitnu organizaciju Water.org, koja radi na povećanju dostupnosti čistе vode u svetu.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
Američki lekar dr Danijel Pompa, koji ima više od 1,8 miliona pratilaca na Instagramu, u novoj objavi je govorio o ardini, koju naziva jednom od najzdravijih namirnica na svetu.
Četvrta sezona popularne serije "Bridžerton", čiji se prvi deo očekuje krajem januara, fokusiraće se na romansu Benedikta (Luk Tompson) i Sofi Bek, koju će tumačiti nova glumica Jerin Ha.
Dok se Sidni Svini navodno priprema za ulogu OnlyFans modela u predstojećoj sezoni serije Euforija, njeni obožavaoci su otkrili još jednu njenu smelu ulogu iz prošlosti.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Every move by U.S. President Donald Trump is facing closer scrutiny than ever. NATO and other European leaders have created a group chat called the "Washington Group" to analyze his "potentially harmful" actions.
Globalni rast AI industrije stvara ozbiljan pritisak na tržište memorijskih čipova, što dovodi do nestašice RAM-a i rasta cena, upozoravaju analitičari.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Komentari 38
Pogledaj komentare