Upadljivo mnogo evropskih preduzeća u poslednje vreme napušta rusko tržište. To je novi talas okretanja leđa Rusiji.
Izvor: Deutsche Welle/Andrej Gurkov
EPA-EFE/MIKHAEL KLIMENTYEV/SPUTNIK/KREMLIN
Posebno je zanimljiva situacija u automobilskoj industriji, piše Dojče vele.
Japanska Tojota, Nokian Tajres iz Finske, nemački Kontinental, Total Enerdžis i Leroj Merlin iz Francuske, švedska Ikea, Smurfit Kapа iz Irske, Svarovski iz Austrije. Sve te firme su se tokom samo jednog meseca, naime marta 2023, delimično ili kompletno povukle iz Rusije ili su pak najavile povlačenje s ruskog tržišta.
Na spisku bi zapravo trebalo da se nađe i Folksvagen. Najveći evropski proizvođač automobila je sredinom marta bio veoma blizu odluke da zatvori, odnosno proda svoj proizvodni pogon u Kalugi, ali je jedan ruski sud „zamrznuo“ imovinu Folksvagena u toj zemlji. A tu je i Henkel: još u februaru nemački koncern je najavio da do kraja prvog kvartala ove godine namerava da proda jedanaest svojih fabrika u Rusiji.
Povlačenja nakon agresije na Ukrajinu
Na osnovu toga može se naslutiti da se radi o novom velikom talasu odlaska zapadnih kompanija iz Rusije. Prvi i najveći talas dogodio se krajem februara i početkom marta 2022. Nakon napada Rusije na Ukrajinu, brojne strane firme su zamrzle poslovanje na ruskom tržištu. Zatvorile su svoje ekspoziture, zaustavile proizvodnju, obustavile investicije i izvoz u Rusiju – i počele da prate kako će se stvari dalje razvijati.
Ali, ne tako mali broj firmi je već tada, pre godinu dana, odlučio da što pre okrene leđa Rusiji, a da gubitke jednostavno otpiše. Na primer britanski koncern BP, američki Mekdonalds, nemački Dajmler Trak i Obi, te francuski Reno. Francuzi su u maju prebacili svoj većinski vlasnički udeo u Avtovazu (proizvođač Lade) ruskom automobilskom istraživačkom institutu NAMI, a fabriku u Moskvi doslovno predali gradskim vlastima.
U oktobru su se iz Rusije povukli i neki drugi proizvođači automobila. Nemački koncern Mercedes-Benc, američki Ford i japanski Nisan – koji je, uzgred, svoj pogon i istraživački centar u Sankt Peterburgu takođe besplatno predao NAMI.
Kao „kupci“, odnosno „primoci“ zapadne aktive, često su na scenu stupali članovi lokalnog menadžmenta, dakle ljudi koji dobro poznaju proizvodne pogone na licu mesta, ali u većini slučajeva ne poseduju dovoljno kapitala da bi isplatili zapadne prodvce, odnosno znanja da bi nastavili da tehnološki razvijaju novostečene fabrike.
Ovaj novi, aktuelni talas povlačenja zapadnih firmi ponovo posebno teško pogađa rusku automobilsku industriju, pre svega njen (pre rata u Ukrajini) najuspešniji klaster – u Kalugi, jugozapadno od Moskve, odnosno na širem području Sankt Peterburga.
Zašto Moskva odobrava povlačenje zapadnih firmi?
Kako stvari stoje, izgleda da neki zapadni investitori pronalaze mogućnost (ili su dobili dozvolu) da za svoju imovinu u Rusiji dobiju bar nešto novca. Neki drugi su praktično svoju aktivu morali da predaju besplatno lokalnim akterima, kako bi mogli na „čist“ način da napuste Rusiju, bez straha od mogućih tužbi. U nekim slučajevima ostavljena je otvorenom i mogućnost povratka firme u Rusiju ili bar povratka jednog dela imovine.
Zato se postavlja pitanja: kakvu logiku Moskva pritom sledi? Zašto Kremlj (odnosno, kako se nagađa, Vladimir Putin lično) to dozvoljava firmama iz „neprijateljskih država“ na Zapadu? Zašto im odobrava prodaju lokalnim, dakle ruskim preduzećima? I zašto baš sada, godinu dana nakon početka agresije na Ukrajinu, odjednom naglo raste broj izdatih dozvola? Da li je to slučajnost ili trend?
U prilog tezi o slučajnosti ide argument da su se ti poslovi pripremali već odavno. Tojota je recimo još u septembru prošle godine objavila da je došao kraj njenom pogonu u Sankt Peterburgu. A da ponekad proces prodaje zna da potraje i do godinu dana, to dokazuje i primer švedske kompanije Ikea. Šveđani su svoje fabrike i prodavnice zatvorili neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali su poslednju od svoje tri ruske fabrike novom vlasniku predali tek pre nekoliko dana.
Šta je s Folksvagenom?
Priča oko Folksvagena je neobična. Njegova velika fabrika u Kalugi ne radi doduše od početka marta 2022, ali nemački automobilski gigant očigledno nije hteo da sledi primer Renoa – iako bi Folksvagen finansijski gledano bez problema mogao da podnese besplatnu predaju svojih pogona ruskog državi.
Umesto toga, koncern iz Volfsburga čitavih godinu dana je čekao (na kraj rata?), sve dok 1. marta 2023. nije potvrdio da pregovora o prodaji svoje ruske aktive, a 15. marta naglasio da namerava da „relativno brzo i zaključi“ taj posao. No, u tom je trenutku GAZ, bivši partner Folksvagena s kojim su Nemci u leto prošle godine sporazumno prekinuli saradnju, već bio podneo tužbu protiv Nemaca zbog plaćanja odštete. Tako je 17. marta sudskim nalogom „zamrznuta“ imovina Folksvagena u Rusiji.
Teško je, izuzetno teško poverovati u scenario po kojem su proizvođač automobila GAZ i njegov vlasnik, ruski oligarh Oleg Deripaska, čovek blizak Kremlju, a ujedno i čovek čije se ime nalazi na listi zapadnih sankcija, samoinicijativno podigli tu tužbu, bez konsultacija s ruskim državnim vrhom.
Može se poći od toga da Moskva na taj način svesno želi da otegne proces prodaje Folksvagenove imovine u Rusiji. Ali, s kojim ciljem? Da bi se nemačkim investitorima, koje su nekada držali kao kap vode na dlanu, „otelo“ što više miliona? Ili se to događa iz unutrašnjepolitičkih razloga, kako bi se oteglo jedno neugodno priznanje?
Činjenica je, naime, da čak i nakon posete šefa kineske države Sija Đinpinga Moskvi i dalje nema na vidiku toliko priželjkivanih kineskih proizvođača automobila koji bi mogli da popune rupu nastalu povlačenjem Folksvagena. I da zbog toga klaster u Kalugi u idućim mesecima očekuje vrtoglavo propadanje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj brze pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je dodatnih 90 miliona evra za izgradnju auto-puta Banja Luka–Prijedor (BiH), čime bi ukupna vrednost projekta porasla sa 297 na skoro 388 miliona evra.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, po pitanju namere Srbije da poveća vlasnički udeo u NIS-u, naveo je da je to matematički moguće, ali da će detalji biti prepušteni MOL-u.
Džesi Binal i Džo Flin, ličnosti povezane sa kampanjom američkog predsednika Donalda Trampa za poništavanje izbora 2020. godine, ove nedelje boravili su u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o projektu Južnog gasovoda vrednom 200 miliona dolara.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Poljska priprema teren na granici sa Rusijom za postavljanje protivtenkovskih mina, i mogla bi da obezbedi granicu u roku od 48 sati u slučaju krize, izjavio je zamenik ministra odbrane te zemlje Cezari Tomčik.
Bivša premijerka Ukrajine Julija Timošenko izjavila je na ročištu pred Vrhovnim antikorupcijskim sudom Ukrajine da se zemlja nalazi pod "fašističkim režimom" i negirala sve optužbe koje su protiv nje podnete.
Situacija u Kijevu jasno pokazuje da Ukrajina ne može da pobedi u sukobu sa Rusijom, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis u programu Jutjub-kanala "Deep Dive".
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Google bi zahvaljujući svom novom AI modelu Gemini 3 mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata ChatGPT kompanije Open AI.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Nakon kratkog prazničnog odmora, došlo je vreme da objavimo par testova koje vam dugujemo. Krećemo sa modelom MG HS Hybrid+ za koji imamo dosta toga lepog da kažemo.
Komentari 38
Pogledaj komentare