U Rusiji će u 2024. godini vojni izdaci prvi put premašiti one za socijalna davanja.
Izvor: DW / Aleksej Strelnikov
Foto: shutterstock, Anton Brehov
Koji su prioriteti nacrta ruskog državnog budžeta za 2024. i kakve bi mogle da budu posledice po tamošnju privredu?
Državna duma, donji dom Ruske Federacije, ovog petka (17. novembar) raspravlja u trećem čitanju o nacrtu predloga državnog budžeta za 2024. godinu. Izdaci bi trebalo da iznose 36,6 biliona rubalja, prihodi 35 biliona rubalja. Deficit u iznosu od 1,6 biliona (0,9 odsto BDP) vlada namerava da pokrije kreditima i sredstvima iz Fonda nacionalnog blagostanja. Taj fond se puni prihodima od nafte i gasa.
Budžet za sledeću godinu težište će imati na vojnim izdacima, jer oko 30 odsto rashoda, oko 10,8 biliona rubalj (šest odsto BDP), biće utrošeno na vojsku. Daljih 3,4 biliona je određeno je za nacionalnu bezbednost i krivični progon. Izdvajanja za socijalne potrebe će da porastu sa 6,5 biliona rubalja u ovoj, na 7,7 biliona u idućoj godini (21 odsto ukupnih budžetskih rashoda).
Izdaci za "pobedu" i "front"
Ruski ministar finansija Anton Siluanov je na sednici nadležnog odbora u Državnoj dumi kao ciljeve predloženog budžeta naveo "pobedu" i "front". Ipak, kasnije je rekao da budžet ne bi smeo da se smatra "vojnim", s obzirom na to da "prednost imaju izdaci za socijalna pitanja".
To je, međutim, samo delimično tako. U apsolutnim brojevima rashodi na području socijale rastu za 1,4 biliona rubalja samo ako se sabere više oblasti: obrazovanje, zdravstvo, socijalna politika i sport. Ali, udeo tih izdataka u ukupnom budžetu je smanjen s 31,7 odsto u ovoj, na 29,9 procenata u idućoj godini.
Povratak u devedesete?
S obzirom na rat protiv Ukrajine rast vojnih izdataka u budžetu ne iznenađuje, ali većina ekonomskih stručnjaka nije očekivala da će u idućoj godini da porastu za čak 68 odsto u odnosu na ovu godinu. To je istakao i Andrej Jakovlev, jedan od osnivača Ekonomske visoke škole u Moskvi, koji danas radi na univerzitetu Harvard u Dejvisovom centru za ruske i evroazijske studije.
Prema mišljenju tog stručnjaka, vrlo je verovatno da će biti neophodna devalvacija rublje kako bi se popunila državna kasa. A to bi, smatra, već 2025. moglo da donese teške makroekonomske rizike zajedno sa visokom inflacijom. Ova situacija Jakovleva podseća na devedesete godine kada je država štampala novac da bi isplatila plate što je dovelo do klasične inflacione spirale.
On takođe očekuje da će ruske vlasti internim izvorima pokušati da nadoknade smanjene prihode od nafte i gasa, koji su pali zbog sankcija i drugih razloga. "Vlasti otvoreno govore o dodatnom ubiranju poreza. To važi i za preduzetnike i za građane", kaže Jakovlev za DW.
On takođe upozorava i na to da je u budžetu predviđena štednja na području zdravstva, obrazovanja i nacionalne privrede: "Najverovatnije će biti smanjeni projekti za izgradnju novih puteva i razvoj hipotekarnih programa."
Rusiji preti nedostatak radne snage
Nacrt državnog budžeta za 2024. sigurno se može označiti kao "vojni", ocenjuje u razgovoru za DW profesorka Natalija Subarevič s Moskovskog državnog univerziteta. Ali, prema mišljenju te ekspertkinje za socijalno-ekonomski regionalni razvoj, o "ratnoj privredi" se može govoriti samo ako dođe do masovnog podržavljenja (nacionalizacije) i prilagođavanja svih privrednih grana državnim vojnim potrebama. A to, kako ističe, za sada nije slučaj.
Profesorka Subarevič smatra da će u ovoj godini uspeti da se ublaži smanjenje prihoda građana do čega je došlo prošle godine. Tome će, napominje, doprineti i državni mesečni dodatak za siromašne porodice s decom mlađom od 17 godina koji je veoma porastao, kao i usklađivanje penzija i rastuće izdatke za plate u vojsci. "Stotine hiljada vojnika pod ugovorom i mobilisanih dobijaju, prema ruskim merilima, veoma visoke naknade. Ukupni prihodi građana rastu, ali ne kod svih ljudi", kaže profesorka Subarevič.
Ona ujedno ukazuje da je akutni problem u Rusiji sve veći nedostatak radne snage, do kojeg dolazi i zbog rata. "Skoro milion muškaraca je nestalo iz realne privrede – neki su pobegli, drugi se bore. Prema procenama demografa, od toga je zemlju napustilo 400.000 do 600.000 najbolje obrazovanih pripadnika srednjeg sloja. Samo mali broj njih se kasnije vratio. Rusija gubi ljudski kapital, a to je ono što najsnažnije podstiče razvoj", objašnjava profesorka Subarevič.
Prema mišljenju ekonomistkinje Aleksandre Osmolovske Susline, uprkos rekordnim izdacima za vojsku i snage bezbednosti, socijalna politika i dalje ima veliku važnost u celokupnoj strukturi državnih rashoda. "Druga je stvar to što se ovaj nacrt ne može nazvati razvojnim", kaže ona za DW i upozorava da će izdaci za vojno-industrijski kompleks, doduše, dovesti do rasta BDP-a, ali da će ostati samo formalni indikator. A to se ne može smatrati pouzdanim dokazom za rast blagostanja građana, ističe Osmolovska Suslina.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Muzej iluzija, globalni lanac muzeja osnovan u Zagrebu, promenio je vlasnika nakon što je američka investiciona kompanija Brightwood Capital Advisors postala većinski investitor.
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac izjavio je da smatra da su se MOL, koji je potencijalni kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), i ruska strana gotovo već dogovorili oko prodaje NIS-a i da je ostalo da se završe pregovori oko cene.
Deonica Kuzmin – Sremska Rača, koja će povezati Srbiju s Bosnom i Hercegovinom, se uveliko gradi i ona će po završteku omogućiti pristup panevropskim koridorima.
Matična kompanija Gugla, Alfabet (Alphabet), u sredu je pretekla proizvođača ajfona, kompaniju Epl (Apple) i postala druga najvrednija kompanija na svetu po tržišnoj kapitalizaciji.
U 2025. godini, rudari u termoelektrani Kostolac proizveli su više od 10 miliona tona uglja, što prošlu godinu čini jednu od najboljih godina rada kopa "Drmno".
U godini kada će se svet okrenuti ka Beogradu, kada će naša prestonica postati domaćin jedne od najznačajnijih međunarodnih izložbi, poruka je jasna, nije reč samo o događaju koji prolazi već o nasleđu koje ostaje.
Rat u Ukrajini – 1.418. dan. Ruske oružane snage napale su i nanele štetu ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu, energetskim objektima i transportnoj infrastrukturi, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusiju mogu zaustaviti samo zajednički napori Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i svih ukrajinskih partnera.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Srbija bila jedina ili jedna od retkih zemalja na svetu koje su se principijelno držale međunarodnog javnog prava kada je reč o hapšenju predsednika Venecuele Nikolasa Madura.
Robi Vilijams (51) otkrio je dirljivu poruku koju mu je u 2 sata ujutru poslala njegova 13-godišnja ćerka Tedi, iskazujući veliki strah da će biti "ništa" ako ne uspe kao pevačica.
Švajcarski pisac i ufolog Erik fon Deniken, poznat po tvrdnji da su Zemlju u dalekoj prošlosti posetili vanzemaljci kako bi pomogli da se postave temelji ljudske civilizacije, umro je u 90. godini.
Teoretičarka zavere i antivakserka Džejn Orik je početkom 2025. godine objavila da će "svi vakcinisani protiv kovida umreti do 31. decembra 2025. godine".
Sezona prehlada je u toku, a s njom dolazi i čest problem – upala sinusa. Farmaceut Tim Bond otkriva četiri prirodna rešenja koja mogu pomoći u ublažavanju tegoba.
Kako starimo, sposobnost tela da obnavlja i štiti ćelije kože prirodno se smanjuje, što može dovesti do tanje kože, gubitka sjaja i pojave sitnih linija.
Stanje "slomljenog srca", zvanično poznato kao Takotsubo kardiomiopatija, povezano je sa jakim emocionalnim stresom ili stresnim događajima, poput smrti voljene osobe, piše Zdravlje Hina.
Srčani udari često su u centru pažnje kada je reč o zdravlju srca, iako postoji genetski poremećaj koji godinama može ostati nedijagnostikovan i istovremeno predstavljati tihi uzrok iznenadnih smrti naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija.
Šta povezuje obronke Majevice i alpsko pobrežje, sarajevsku Mrakušu i beogradsko Banovo Brdo? "Čarobni Breg" Tomasa Mana, jednu pesmu Smaka i stihove Radeta Drainca? Odgovor je - sneg.
Najnoviji Netflixov misteriozni triler "His and Hers" kritičari su opisali kao napetu i zaraznu vožnju koja gledaoce drži prikovane za ekran – ali samo do razočaravajućeg finala koje, čini se, kvari celokupan utisak.
Russia announced that it will consider the presence of any foreign troops in Ukraine as a legitimate military target, marking Moscow’s first comment after Kyiv’s allies said at Paris summit that they agreed on key security guarantees for the Ukrainian capital.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky said today that the bilateral security guarantees agreement with the United States is essentially ready to be finalized at the highest level.
U.S. operation against Maduro could change the rules of the game. Beijing and Moscow see an opportunity to flex their muscles. China threatened to deliver a 'direct strike' on Taiwan after U.S. President Donald Trump ordered kidnapping of Venezuelan president.
Meteorologist Nedeljko Todorović stated today that winter weather, accompanied by low temperatures, snow, and rain, will persist across Serbia for another four to five days, adding that precipitation in the coming days will be lighter with partial clearings.
French meteorological services have issued a red alert for the Manche department and the English Channel coast due to the approaching storm Goretti, while the northwest of the country has been placed under an orange warning level due to strong winds.
Roblox, platforma sa ogromnim brojem maloletnih korisnika, godinama se suočava sa ozbiljnim problemima vezanim za bezbednost dece. Nakon niza tužbi uvode se drastične mere.
Apple navodno ima više od 20 novih proizvoda u razvoju koji su planirani za 2026. godinu, a među njima se posebno izdvajaju čak četiri nova iPhone modela.
Komentari 18
Pogledaj komentare