Nemačka: Za strance plava karta

SAD već odavno ima svoju "zelenu kartu". Evropa bi uskoro trebala dobiti plavu.

Zakonska podloga na nivou Evropske unije već postoji i to od 2009. Nemačka vlada je sa sprovođenjem pravila "plave karte" pričekala tri godine. I to pre svega zbog toga jer ova zemlja još uvek ne želi službeno postati useljenička zemlja i to uprkos nedostatku stručne radne snage.

No pred demografskim činjenicama niko više ne može zatvarati oči. Do 2030. Nemačkoj će, prema podacima Savezne agencije za rad, nedostajati 6.000.000 radnika. "Ovakvo dramatično smanjenje potencijala tržišta radne snage usporava privredni rast i količinu inovacija", upozorava direktor Instituta za istraživanje budućnosti tržišta rada Klaus Zimerman.

Osim toga, kako nadalje tvrdi Zimerman, pad broja stanovnika, do 2030. sa sadašnjih 82 na 77 a do 2050. na čak 65 miliona, ozbiljno ugrožava finansijsku podlogu nemačkog socijalnog sistema.

Najviša prepreka za useljevanje stručnjaka iz neke od zemalja koje nisu članice Evropske unije dosad je bila visina zarade na novom radnom mestu u Nemačkoj koju je potencijalni useljenik morao dokazati kako bi se mogao useliti.

Za sada ta granica iznosi 66.000 evra (bruto godišnje) što je, tu su saglasni i predstavnici poslodavaca i sindikata, realno gledano jeprevisoko. Stoga ni ne čudi činjenica da je godišnje na taj način radnu i boravišnu dozvolu steklo svega 150 stranih stručnjaka.

To bi se po najnovijem trebalo promeniti. Primenom EU-smernice o kojoj je Bundestag ovoga četvrtka (1.3) počeo raspravljati, Nemačka vlada namerava granicu prihoda uskoro sniziti sa 66 na 44 hiljade evra.

Useljenik bi ovim primanjima stekao uslove za boravišnu dozvolu na tri godine nakon čega bi sledila neograničena dozvola boravka. Stručnjaci kojima poslodavac od samog početka garantuje bruto godišnju zaradu od 48.000 evra neograničenu boravišnu dozvolu stekli bi odmah.

Isto važi i za bračne partnere koji više neće, kao dosad, morati da podnese dokaz o poznavanju nemačkog jezika. Za branše u kojima vlada poseban manjak radne snage, poput mašinskih inženjera i tehničara, prag obavezne godišnje zarade bi čak trebao biti snižen na 35.000 evra. No nemačka parlamentarna opozicija dvoumi se oko toga da će puko sniženje granice zarade biti dovoljlno za pojačani priliv stručnjaka.

U Nemačkoj bi se, kako smatra Memet Kılıc iz stranke Zelenih, pre svega trebalo promeniti politička i društvena klima.

"Osnova za to bi bile jasne pravne podloge za trajni ostanak, zakon o državljanstvu koji je otvoren za sve i odlučniji nastup protiv rasizma", tvrdi Kılıc. On smatra da zbog nekih zakonskih detalja, poput pravila o tome da strani stručnjak koji u prve tri godine izgubi posao i primi potporu za nezaposlene automatski gubi pravo na trajnu boravišnu dozvolu, Nemačka, tvrdi Kılıc, još uvek šalje signale po kojima stranci zapravo nisu dobrodošli .

Socijaldemokrate brine da bi sniženje granice zarade kao uslov za useljenje moglo negativno uticati na postojeća primanja. Bundesrat, telo u kojem sede predstavnici saveznih pokrajina, isto tako insistira na tome da se "Plava karta" dodeli i nižekvalifikovanim stručnjacima poput radnika u sektoru nege za kojima vlada veliko zanimanje. Vlada je obećala da će saveznim pokrajinama na tom planu izaći u susret.