Hrvati pobegli pa šalju: Ne čudi, Srbi još više

Reč je o uplatama penzija zarađenih u inostranstvu, radničkim doznakama, ali i poklonima, pomoći i ostalim uplatama novca, prenosi Poslovni dnevnik, pozivajući se na pisanje "Glasa Slavonije".

"Gotovo cela zemlja, a Slavonija i Baranja posebno, već nekoliko godina je izložena velikom odlivu ljudi. Ekonomsku emigraciju čine najčešće mlade, neretko i visokoobrazovane osobe, koje su se u potrazi za bilo kakvim ili znatno bolje plaćenim poslom nego u domovini odselile u Nemačku, Austriju, Veliku Britaniju, Irsku...", navodi se u tekstu.

Ekonomista Velimir Šonje kaže za "Glas Slavonije" da je Hrvatska oduvek imala značajne transfere te vrste, zahvaljujući i ranijim generacijama emigranata.

"Pre petnaestak godina, generacija koja je otišla na rad u inostranstvo 70-ih i 80-ih godina, generisala je godišnje oko milijardu evra transfera iz inostranstva. Ne čudi me podatak da je sada taj iznos oko dve milijarde evra, jer je reč o transferima dela stare, kao i nove generacije emigranata", naveo je Šonje.

Prema njegovim rečima, za Hrvatsku je taj iznos još značajniji izvor deviznog priliva, ali ova zemlja u tome nije izuzetak.

"To je tipična pojava za zemlje koje su bile pogođene ratom, poput zemalja bivše Jugoslavije. Srbija i Bosna i Hercegovina imaju još veći priliv novca iz inostranstva", rekao je Šonje.