Fokus

Utorak, 16.01.2007.

13:07

Elementi preduzetničkog procesa

U teoriji ima mnogo definicija preduzetništva, ali meni je najbliža ona koja definiše preduzetništvo kao proces koji se sastoji iz kreiranja (definisanja) biznis šanse i ideje, njene ocene, realizacije na tržištu i procenom novih biznis šansi.

Autor: Igor Brkanović, konsultant za preduzetništvo

Default images

Znači, ključni elementi preduzetničkog procesa su preduzetnik, biznis ideja i resursi potrebni za njenu realizaciju.

Preduzetnik se definiše kao osoba koja može da spozna, definiše i oceni poslovnu ideju i da se adekvatno organizuje u cilju njene realizacije. Znači, preduzetnik se nalazi u centru preduzetničkog procesa i glavni je faktor koji na njega utiče. Pitanje koje čovek mora sebi da postavi, pre nego što kroči u preduzetničku avanturu, je da li poseduje preduzetničke kvalitete.

Preduzetnik mora da odgovori na pitanja: šta, kako i za koga proizvoditi?

U traženju odgovora polazi od sebe, ideja je njegova, bez obzira da li je originalna ili je preuzeo kao svoju. Konačan odgovor preduzetnika, polazeći od ličnog karaktera, mora da bude: gde je cilj, šta je cilj, kako stići do cilja?

Preduzetnički atributi koji proizilaze iz karaktera ličnosti mogli bi biti sledeći:

Rešenost da se završi započeti projekat, bez obzira na frustrirajuće okolnosti.

Dinamična individualnost koju iritira stanje status quo.

Sposobnost da se otvore i da ispitaju sebe i svoje ideje nepristrasno bez odbrane.

Nezadovoljstvo sobom.

Nezavisnost od procena i saveta drugih.

Ne kriviti druge za neuspeh.

Spremnost za nove perspektive.

Sposobnost da drži pod kontrolom svoje impulse i osećanja.

Da uradi najbolje sa sredstvima sa kojima raspolaže.

Okruženje i biznis šansa

Drugi faktor koji utiče na preduzetnički proces je okruženje. To treba shvatiti u najširem smislu, kao pravno, političko, ekonomsko, socijalno, kulturološko, klimatsko, geografsko ... okruženje.

Svaki problem koji je uočen u svakodnevnom životu, a posebno na tržištu, ima potencijal da može predstavljati biznis šansu. Transformacija problema u biznis šansu, predstavlja suštinski korak u definisanju biznis ideje izvodljive u praksi.

U procesu utvrđivanja biznis šanse, treba izbeći razmišljanje o profitabilnosti i ne treba se koncentrisati na jedan proizvod. Suština je da nudite rešenje za probleme, svaka situacija je potencijalni izazivač problema. Koncentrišite se, recimo, na vreme kada ti problemi nastaju (posle posla, u pauzi za ručak), na situacije (večernji izlazak, a imate dete koje nema ko da čuva).

Ponuđena rešenja treba da budu od koristi većini ljudi. Veliki problem je velika šansa. U ovoj fazi preduzetničkog procesa, potrebno je napraviti razliku između ideje o biznisu i biznis šanse. Loši preduzetnici ih poistovećuju. Mora se posedovati sposobnost uočavanja signala sa tržišta, ideja ne mora biti unikatna, već je bitno ideju primeniti u praksi.

U fazi definisanja biznis ideje, potrebno je voditi računa da potencijalnim kupcima ponudite ono što oni žele da kupe, a ne ono što vi želite da prodate. Kupci ne kupuju ono što vi volite, već ono što oni vole.

Najracionalnije je identifikovati šta je to što kupci žele da kupe, a konkurenti nisu ili ne mogu da im ponude. Uspešan preduzetnik posmatra celokupno tržište i na njemu identifikuje različite segmente kupaca i stepen zadovoljenja njihovih potreba. Pažljivom i efikasnom analizom relevantnih faktora sužava se lista biznis opcija na jednu-dve. Preduzetnik to može da uradi sam ili sa nekim.

Bitno je da se ide korak po korak. Svaki korak može biti eliminator za neku od opcija.
Svaki problem uoèen u svakodnevnom životu može predstavljati biznis šansu
Sledeća faza u preduzetničkom procesu je grubo definisanje potrebnih resursa za identifikovane biznis opcije. To se odnosi na sve vrste resursa - ljudi, tehnologija, finansije. Treba prihvatati i istraživati i one opcije koje su potpuno nove za preduzetnike, jer se iskustvo i znanje stiče.

Uvek se mogu angažovati neophodni resursi i van preduzetnikovog okruženja. U definisanju potrebnih resursa, potrebno je voditi se principom od minimuma ka maksimumu, potencijalni rizik svesti na minimum. Ako govorimo o ljudskim potencijalima i stručnosti, idealno je ako preduzetnik poznaje oblast u kojo želi da posluje.

Međutim, iskustvo pokazuje da se može angažovati partner koji dobro poznaje tu oblast (recimo otvaranje apoteke). Kada govorimo o opremi i tehnologiji, postoje različite mogućnosti: da li kupiti ili iznajmiti opremu, novu ili polovnu, kog proizvođača itd. Finansijski resursi su uvek limitirajući faktor.

U ovoj fazi se pravi gruba projekcija finansijskih potreba i rezultata. Koliko je novca na raspolaganju i koliko ga je potrebno za startovanje posla, od koga i kako pozajmiti, kada se ostvaruje pozitivan novčani tok, koliki je profit? Potrebno je imati na umu da je  novac posledica, a ne uzrok.

Na kraju, ostaje lična preferencija, s obzirom da su ostale samo profitabilne opcije. Sada se preduzetnik može preispitati za koju opciju je spreman da “da” život, ili šta mu ostaje od života.

Kolika je posvećenost poslu, potrebno balansiranje sa porodicom? Preduzetnik mora sebi da odgovori šta je spreman da podnese da uloži u posao (pare, ime, rad, stan…), šta je spreman da podnese ako posao propadne, koji rizik podneti?

Ukoliko obe potencijalne opcije daju velike šanse za realizaciju, preduzetnik treba da odgovori čime je zadovoljan. Da li da radi posao koji voli a ima malo para, ili da radi posao koji ne voli ali zarađuje više para? Kada je preduzetnik doneo konačnu odluku za koju ideju se opredelio, prelazi u završnu fazu ocene biznis ideje, pre nego što pokuša da je realizuje na tržištu. To je izrada biznis plana. Biznis plan je poslovni dokument koji preduzetnik sam izrađuje, eventualno uz pomoć stručnih ljudi. Izradom biznis plana preduzetnik jasno utvrđuje:

Poslovne ciljeve

Strategije da se ostvare postavljeni ciljevi

Prepreke i predloge rešenja kako ih prevazići

Stanje na tržištu i potencijale konkurencije

Profil kupaca svog proizvoda i ciljnu grupu kojoj se obraća

Strukturu biznisa, definišući sve aktivnosti i odgovornosti

Finansijsku projekciju celokupnog posla i moguće načine pribavljanja potrebnih sredstava za start i realizaciju biznisa

Biznis plan preduzetnik izrađuje zbog sebe i realizacije svog posla. Ovaj poslovni dokument predstavlja vodič u upravljanju poslom. Dokle god se preduzetnik bavi tim poslom, biznis plan se menja (njegova izrada nikad nije završena)  na osnovu signala sa tržišta, ali i sa aspekta novih biznis šansi i potencijala koji se javljaju u budućnosti.

Biznis plan može da služi i kao dokument za pridobijanje poslovnih partnera i kao dokument za pregovore sa bankom.

Na kraju, možda treba razmisliti o savetima za uspešno vođenje posla, s obzirom da neke statistike o održivosti biznisa izgledaju prilično sivo:

Više od pola firmi koje se osnuju, propadnu u sledeće tri godine

Sedamdeset pet procenata osnovanih firmi ne živi duže od pet godina

Zato se u preduzetničkoj populaciji vrlo često postavljaju pitanja: koje su skrivene tajne uspeha, da li je u pitanju sreća da se bude na pravom mestu u pravo vreme i sl.

Jednostavan je odgovor: Dok se ne proba, ne zna se.

Dopala mi se jedna zanimljiva analiza 100 uspešnih firmi (koje su opstale u poslu više od 5 godina) koja govori o 10 najznačajnih pitanja, koja su menadžeri postavljali sebi svakodnevno da bi zadržali svoje kompanije na putu uspeha:

Da li imam jasnu viziju?

Da li moj menadžment još uvek motiviše zaposlene da podržavaju moju viziju?

Da li imam jasan poslovni model koji oslikava ciljeve kompanije?

Da li imam poslovnu strategiju adaptibilnu promenama na tržištu?

Da li imam efikasnu marketing strategiju?

Da li znam svoje poslovne finansijske mogućnosti?

Da li imam jake savetnike i /ili tim u zaposlenima?

Da li moja kompanija  ostvaruje konstantan nivo kvaliteta prema zahtevima mušterija?

Da li sam ja fleksibilan u prilagođavanju promenama u poslovnom okruženju?

Da li ja konstantno podučavam sebe da bi se održao u poslovnim trendovima?

Na kraju, možemo da se zapitamo šta definiše model preduzetničkog uspeha. To su preduzetnik i poslovno okruženje.

Preduzetnik, sa svojim ličnim karakteristikama i urođenim sposobnostima, kroz različite vrste obrazovanja i obuka stiče preduzetničke veštine. Kroz sposobnost primene preduzetničkih veština i kreiranja i realizacije poslovne strategije u praksi, preduzetnik stiže do uspeha. Samo mu je još potrebno odgovarajuće poslovno okruženje.

Šta nedostaje mladim ljudima u Srbiji da postanu uspešni preduzetnici? Preduzetnički duh ili urođene sposobnosti, ili obrazovanje, ili preduzetničke veštine i primena stečenih znanja i sposobnosti u praksi, ili poslovno okruženje, ili…

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Orban: To je objava rata

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da bi svaki pokušaj posezanja za zamrznutim ruskim sredstvima predstavljao "objavu rata".

19:57

13.12.2025.

1 d

Podeli: