Aktuelno 1

01.12.2024.

18:53

Tržište stanova u Evropi: Evo gde je najskuplje

Cene stanova u EU porasle su 48% između 2010. i 2023. godine, dok su troškovi stanovanja, uključujući plaćanje komunalija, u nekim državama članicama naglo porasli, prema najnovijem izveštaju Evrostata o stanovanju u Evropi.

Izvor: Investitor

Tržište stanova u Evropi: Evo gde je najskuplje
Shutterstock, joyfull

Podeli:

U Irskoj je ljudima bilo najteže jer su borili s najvećim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i gas 2023. godine, što je dvostruko više od proseka EU, prema Evrostatu.

Drugo najskuplje mesto bio je Luksemburg (86% iznad proseka EU), a sledi ga Danska (80% iznad evropskog proseka).

U međuvremenu, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najjeftinije stanovanje, sa troškovima ispod proseka EU za 61%, odnosno 56%.

Gledajući evoluciju cena, Evrostat primećuje da su između 2010. i 2023. godine troškovi stanovanja u Irskoj porasli sa 17% iznad proseka EU na 101%, što se na kraju udvostručilo.

Gde je sve poskupelo

Troškovi su porasli u 17 država članica u istom periodu, a pali u 9, uključujući Grčku, Kipar i Španiju. Troškovi stanovanja u Poljskoj su ostali nepromenjeni.

Dok stambene krize muče razne zemlje u Evropi, uključujući Irsku, Portugal i Španiju, trend vrtoglavog rasta cena nekretnina lagano je zaustavljen prošle godine, kada su cene u proseku lagano pale 0,3%.

Gledajući širu sliku, međutim, pokazuje se da su ukupno cene kuća porasle 48% između 2010. i 2023. u proseku u EU, s najvećim porastom u Estoniji (+209%), Mađarskoj (+191%) i Litvaniji (+154%). Cene nekretnina snižene su samo u dve države članice (nema podataka iz Grčke) u Italiji i na Kipru za 8% odnosno 2%.

Sve skuplja renta

U međuvremenu, troškovi iznajmljivanja su stalno rasli, za ukupno 22% u periodu 2010-2023, pri čemu su skoro sve zemlje članice zabeležile rast osim Grčke. Poređenja radi, ukupna inflacija u EU za isti period iznosila je 36%.

Međutim, bilo je zemalja u kojima su cene najma rasle daleko iznad proseka. U Estoniji, gde su zabeleženi najveći porasti cena najma, trošak je skočio 211%, u Litvaniji je došlo do skoka od 169%, a u Irskoj su se udvostručili u istom periodu.

U proseku, ljudi u EU potrošili su oko jedne petine (19,7%) svog raspoloživog dohotka na stanovanje prošle godine, s najvećim udelom u Grčkoj (35,2%), Luksemburgu (27,6%) i Danskoj (25,9%).

U Norveškoj, Švicarskoj i Nemačkoj ljudi troše otprilike jednu četvrtinu svog raspoloživog prihoda na stanovanje.

Za one za koje se može smatrati da su u riziku od siromaštva u EU, ova stopa je bila mnogo viša, u proseku 38,2%.

Ipak, postoji poboljšanje u udelu ljudi koji kasne u isplati hipoteka, stanarine ili računa za komunalije – ova stopa u EU je smanjena na 9,3% u 2023. sa 12,4% u 2010. godini, pri čemu je samo pet država članica zabeležilo određeni porast. Jedna zemlja, međutim, ide u velikoj meri protiv trenda poboljšanja, Grčka, gde skoro polovina stanovništva ima neke neizmirene obaveze.

Više od dve trećine ljudi posedovalo svoj dom

Postoje ogromne razlike u celom bloku kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninom u kojima ljudi žive. U Rumuniji, na primer, više od 95% stanovništva poseduje svoje stanove. Tu zemlju blisko prate Slovačka, Hrvatska i Mađarska, s više od 90% ljudi koji poseduju svoje domove.

Iznajmljivanje je najčešće u Švajcarskoj i Nemačkoj, gde su više od polovine stanovništva podstanari.

U celom bloku, više od dve trećine, 69% stanovništva posedovalo je svoj dom, dok je preostalih 31% živelo u iznajmljenim stanovima 2023.

Kuća ili stan?

U EU je 2023. godine više od polovine stanovništva živelo u kućama, pri čemu je gotovo 48% stanovalo u stanu, a manja stopa od 0,6% birala je alternativni tip smeštaja, kao što su stambeni čamci i kombiji.

Iako bi izbor između kuće ili stana takođe mogao biti u velikoj meri određen time da li je dom u gradu ili na selu, za ukupno poređenje zemalja, Irska je daleko prednjačila, sa 90% stanovništva koje živi u kući.

Zemlja sa drugom po broju kuća bila je Holandija (79%), dok su Belgija i Hrvatska (obje po 77%) podelile treće mjesto. S druge strane, Španija je imala najveći udeo stanova (66%), a slede Letonija (65%, podaci iz 2021.), Malta (63%) i Nemačka (61%).

Gde su ljudi najviše ulagali u nekretnine?

Ljudi na Kipru su prošle godine uložili u imovinu ekvivalent od 8,6% BDP-a zemlje, prema Evrostatu. U Italiji je ova stopa iznosila 7%, nešto više nego u Nemačkoj (6,9%) i Francuskoj (6,4%).

Najniža stopa zabeležena je u Poljskoj (2,2% BDP-a) i Grčkoj (2,3%).

Prosečna investicija u stanovanje u EU iznosila je 5,8% BDP-a 2023. godine.

Podeli:

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ponuda odbijena: "Nećemo vaš gas"

Otcepljeni moldavski region Transdnjestrije, koji je proglasio nezavisnost, odbio je ponudu Evropske unije od 60 miliona evra za finansiranje kupovine gasa, saopštio je portparol moldavske vlade Danijel Voda.

12:54

11.2.2025.

2 d

Srbija

Kreće proizvodnja novog automobila u Srbiji

Predsednik Samostalnog sindikata u kragujevačkom Fijatu Saša Đorđević rekao je da je fabrika automobila u Kragujevcu spremna za serijsku proizvodnju električnog modela grande panda i da uskoro treba očekivati početak proizvodnje.

22:19

11.2.2025.

1 d

Svet

Tramp potpisao: Sve kreće 12. marta

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD, i ova odluka odluka odnosi se bez izuzetka na sve zemlje, objavila je Bela kuća.

9:25

11.2.2025.

2 d

Svet

Makron doskočio Trampu: "Vaš prvi problem je..."

Francuski predsednik Emanuel Makron je izjavio da je Evropa saveznik Sjedinjenih Američkih Država, i da ako SAD žele da Evropa bude angažovana na većim investicijama, bezbednosti i odbrani, ne bi trebalo da povrede evropske ekonomije preteći im carinama.

20:25

10.2.2025.

2 d

Podeli: