Opasna devizna štednja, ili zašto je guverner u pravu
Guverner Šoškić je ovih dana apelovao da se u nedelji štednje banke ne utrkuju u podizanju deviznih kamatnih stopa. Ovaj poziv je izazvao odijum tržišno nastrojenih ekonomista i medija. Svi se užasno sekiraju zbog mogućeg ugrožavanja tržišne utakmice među bankama. Ta briga je u srpskom ambijentu, bar u ovom trenutku groteskno deplasirana.
Guverner je apsolutno u pravu. Njegovi kritičari ne razumeju situaciji u kojoj se nalazi bankarski i finansijski sistem Srbije.
Banke velikim delom žive na razlici između depozitnih i kreditnih kamatnih stopa. Svako podizanje depozitnih stopa dovodi do rasta kamata na kredite, ili zaustavlja (ili bar usporava) njihov eventualni pad. Devizne kamate su već previsoke u odnosu na domicilne kamatne stope i dovoljno su podsticajne za štednju. (Domicilne stope su one, koje se mogu dobiti u zemljama u čijim valutama Srbija štedi). U situaciji kada se i privreda i građani i država guše pod teretom kamata, sve izuzev pada kamatnih stopa je ekonomsko samoubistvo.
Argumenti koje guverner navodi su nesporni, mada ne i najvažniji. Pretpostavljam da bi guverner u poziciji slobodnog ekonomiste, a na bazi uvida koji danas ima u finansijski sistem, svoju argumentaciju mogao dodatno osnažiti i elaborirati. To bi pomoglo da javnost bolje razume dubinu i razmere drame u kojoj se finansijski sistem nalazi. Pozicija guvernera je međutim takva, da obavezuje na uzdržanost.
Narodna banka je tek posle jedne decenije shvatila da mora izvršiti „dinarizaciju“ finansijskog sistema. Svako podizanje deviznih kamatnih stopa Srbiju udaljava od tog cilja i stimuliše građane da misle i štede u evrima. NBS danas bije bitku sa vremenom – što je proces prelaska na dinar sporiji, to je krah finansijskog sistema bliži.
Srbija ima kontinuirani deficit tekućeg bilansa, troši mnogo više deviza nego što ih stvara, a visoke devizne kamate na štednju samo doprinose pogoršanju situacije. Devizni krediti nisu trošeni na uvoz opreme kojom bi jačala izvozna privreda, da bi se izvoznim prihodima namirivali devizni krediti. Oni su arčeni ponajviše na potrošnju uvozne robe. Devize su potrošene, nove nisu zarađene.
Kada se finansijski sistem gleda kao celina, svaki devizni cent kamate koji banke isplaćuju ili obračunavaju štedišama, plaća se ili može biti plaćen samo, isključivo i nikako drugačije, do iz novog deviznog zaduživanja. Devizni depoziti i devizne kamate u državi koja nije u stanju da devize zaradi već samo da ih pozajmi u inostranstvu, postaju zato deo kolosalne piramidalne šeme.
Dužničke muke Srbije se ne iscrpljuju samo time što je javni dug oko nivoa od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, ili još ozbiljnije i opasnije, što je spoljni dug Srbije na oko 80 odsto BDP-a. Zaboravlja se da Srbija ima i dodatni, implicitni devizni dug prema građanima od oko 7.5 milijardi evra.
To je jedan od najvećih rizika za sistem, a njegova razorna moć se vidi samo u trenucima panike, kada počinje povlačenje depozita iz banaka. I isplata deviznih depozita građana, i uvoz robe, i otplata ino-kredita može se obezbediti samo iz deviznih rezervi. U krajnjoj instanci, to je jedini izvor. NBS ne može štampati devize pa isplatiti depozite i tako smirivati paniku ako građani krenu da povlače novac iz banka.
Tu i jeste jedna od ključna razlika između dinarskog i evro sistema. U dinarskom sistemu devizni udar dolazi kada je zaustavljen priliv kapitala ili kada stranci povlače novac iz Srbije. U evroiziranom sistemu, devizni udar može doći i iznutra, povlačenjem deviznih depozita građana, i lančanom reakcijom koja sa tim ide.
Kada dolazi do finansijskih kriza, devizna štednja ugrožava stabilnost sistema bar onoliko, koliko ga ugrožavaju i devizne obaveze prema inostranstvu. U analizi devizne pozicija Srbije, u analizi devizne zaduženosti i rizika, devizna štednja građana se ne može ignorisati. Ona je njen integralni, visoko rizični deo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspešno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dve azijske susedne zemlje.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je u trećem tromesečju 2025. IPS NBS platni sistem centralne banke obradio 27,3 miliona instant plaćanja, što je za 25,7 odsto više nego u trećem tromesečju 2024. godine.
Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
Trgovinski sporazum između EU i SAD, dogovoren u julu, biće suspendovan od strane Evropskog parlamenta nakon što je Donald Tramp zapretio da će preuzeti Grenland i uvesti nove tarife, saznaje BBC iz izvora bliskih međunarodnom trgovinskom odboru parlamenta.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
The victory of the Serbian water polo team over Hungary secured their place in the European Championship semifinals, gave them some peace ahead of the final match against Montenegro, but also brought a degree of fatigue.
Danish MP and Chairman of the Danish Parliament’s Defense Committee, Rasmus Jarlov, warned in an interview with CNN that a potential U.S. military intervention in Greenland would mean war between Denmark and the United States.
Aleksandar Vučić is in Davos, participating in the World Economic Forum. There, he spoke about the numerous wars that have occurred and are still ongoing in the world, as well as the situation we can expect globally.
Aleksandar Vučić stated in Davos, where the World Economic Forum is being held, that difficult times lie ahead, as the world is heading in a “crazy direction” due to the conflict between the EU and the United States over Greenland.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Dok milioni gejmera širom sveta nestrpljivo iščekuju jesen 2026. godine za premijeru najambicioznijeg projekta u gejming industriji, Rockstar Games još jednom je pokazao svoju humanu stranu.
Komentari 0
Pogledaj komentare