Utorak, 14.01.2020.

11:31

Matematika: Između brojeva i stvarnosti

Izvor: BBC

Matematika: Izmeðu brojeva i stvarnosti IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

8 Komentari

Sortiraj po:

antiprotivan

pre 4 godine

hvala za divan tekst.

imao sam profesora koji nam je govorio - nije istina da je iko poludeo od matematike, istina je da matematika privlaci ludake!

cobo

pre 4 godine

Matematika je jedina nauka u kojoj mora sve da štima a svemir je regulisani haos i tu se matematika ne moze primeniti kao mera za sve :(

Dđoka

pre 4 godine

"U korenu svega je matematika."
Pogrešno. U korenu svega je Sila. Ultrakosmička Sila koja Stvara, Održava i na kraju Uništava. Kako su to drugovi indijci predivno nazvali bogovi Višnu, Brama i Šiva.

pravnik

pre 4 godine

Goedel se ne bi slozio da sva matematicka recenica je tacna ili (iskljucivo) netacna. Nasao je formulu koja niti je tacna niti netacna :). A neuklidske geometrije imaju veliki uticaj na dokazivanje da su aksiome geometrije minimalne.

Eh, sto ne znam vise tu matatiku...

zoran stokic

pre 4 godine

Grin je "pobrkao lončiće". Leverije je 1846. otkrio Neptun, ne tako što se držao "matematike"(nezavisne od Njutnove Dinamike) već naprotiv tako što je mislio da je Njutnova teorija (dinamika) tačna, pa je postojeću anomaliju objasnio (otkrićem nove planete) i tako "sačuvao" tačnost Njutnove dinamike. Nauku od pseudonauke najbolje možemo da razgraničimo po uspešnosti predviđanja, a naročito po uspešnosti smelih, neočekivanih predviđanja novih činjenica, koje se ili nisu ni naslućivale, ili su bivale opovrgavane u prethodnim ili rivalskim teorijama. Jean primer: kada je 1687. Njutn objavio svoju dinamiku, postojale su dve tekuće teorije u vezi sa kometama. Ona popularnija smatrala je komete znakom Božijeg gneva. Manje poznata, Keplerova teorija, smatrala je da su komete nebeska tela koja se kreću po pravim linijama. A sada, prema Njutnovoj teoriji, neke komete se kreću po hiperbolama ili parabolama i nikada se ne vraćaju, dok se druge kreću po elipsama. Halej, koji je radio po Njutnovoj teoriji, izračunao je na osnovu posmatranja delića putanje jedne komete da će se ona vratiti za 72 godine; u minut je izračunao kada će se ponovo ugledati u precizno određenoj tački na nebu. To je bilo neverovatno, zadivljujuće predviđanje! I 72 god kasnije, kada su i Njutn i Halej već odavno bili mrtvi, Halejeva kometa se vratila tačno onako kako je on to bio izračunao.
Ps. Matematika nije empirijska kategorija, ona je deduktivno oruđe, poput logike ili gramatike.

zoran stokic

pre 4 godine

Grin je "pobrkao lončiće". Leverije je 1846. otkrio Neptun, ne tako što se držao "matematike"(nezavisne od Njutnove Dinamike) već naprotiv tako što je mislio da je Njutnova teorija (dinamika) tačna, pa je postojeću anomaliju objasnio (otkrićem nove planete) i tako "sačuvao" tačnost Njutnove dinamike. Nauku od pseudonauke najbolje možemo da razgraničimo po uspešnosti predviđanja, a naročito po uspešnosti smelih, neočekivanih predviđanja novih činjenica, koje se ili nisu ni naslućivale, ili su bivale opovrgavane u prethodnim ili rivalskim teorijama. Jean primer: kada je 1687. Njutn objavio svoju dinamiku, postojale su dve tekuće teorije u vezi sa kometama. Ona popularnija smatrala je komete znakom Božijeg gneva. Manje poznata, Keplerova teorija, smatrala je da su komete nebeska tela koja se kreću po pravim linijama. A sada, prema Njutnovoj teoriji, neke komete se kreću po hiperbolama ili parabolama i nikada se ne vraćaju, dok se druge kreću po elipsama. Halej, koji je radio po Njutnovoj teoriji, izračunao je na osnovu posmatranja delića putanje jedne komete da će se ona vratiti za 72 godine; u minut je izračunao kada će se ponovo ugledati u precizno određenoj tački na nebu. To je bilo neverovatno, zadivljujuće predviđanje! I 72 god kasnije, kada su i Njutn i Halej već odavno bili mrtvi, Halejeva kometa se vratila tačno onako kako je on to bio izračunao.
Ps. Matematika nije empirijska kategorija, ona je deduktivno oruđe, poput logike ili gramatike.

pravnik

pre 4 godine

Goedel se ne bi slozio da sva matematicka recenica je tacna ili (iskljucivo) netacna. Nasao je formulu koja niti je tacna niti netacna :). A neuklidske geometrije imaju veliki uticaj na dokazivanje da su aksiome geometrije minimalne.

Eh, sto ne znam vise tu matatiku...

antiprotivan

pre 4 godine

hvala za divan tekst.

imao sam profesora koji nam je govorio - nije istina da je iko poludeo od matematike, istina je da matematika privlaci ludake!

Dđoka

pre 4 godine

"U korenu svega je matematika."
Pogrešno. U korenu svega je Sila. Ultrakosmička Sila koja Stvara, Održava i na kraju Uništava. Kako su to drugovi indijci predivno nazvali bogovi Višnu, Brama i Šiva.

cobo

pre 4 godine

Matematika je jedina nauka u kojoj mora sve da štima a svemir je regulisani haos i tu se matematika ne moze primeniti kao mera za sve :(

Dđoka

pre 4 godine

"U korenu svega je matematika."
Pogrešno. U korenu svega je Sila. Ultrakosmička Sila koja Stvara, Održava i na kraju Uništava. Kako su to drugovi indijci predivno nazvali bogovi Višnu, Brama i Šiva.

cobo

pre 4 godine

Matematika je jedina nauka u kojoj mora sve da štima a svemir je regulisani haos i tu se matematika ne moze primeniti kao mera za sve :(

zoran stokic

pre 4 godine

Grin je "pobrkao lončiće". Leverije je 1846. otkrio Neptun, ne tako što se držao "matematike"(nezavisne od Njutnove Dinamike) već naprotiv tako što je mislio da je Njutnova teorija (dinamika) tačna, pa je postojeću anomaliju objasnio (otkrićem nove planete) i tako "sačuvao" tačnost Njutnove dinamike. Nauku od pseudonauke najbolje možemo da razgraničimo po uspešnosti predviđanja, a naročito po uspešnosti smelih, neočekivanih predviđanja novih činjenica, koje se ili nisu ni naslućivale, ili su bivale opovrgavane u prethodnim ili rivalskim teorijama. Jean primer: kada je 1687. Njutn objavio svoju dinamiku, postojale su dve tekuće teorije u vezi sa kometama. Ona popularnija smatrala je komete znakom Božijeg gneva. Manje poznata, Keplerova teorija, smatrala je da su komete nebeska tela koja se kreću po pravim linijama. A sada, prema Njutnovoj teoriji, neke komete se kreću po hiperbolama ili parabolama i nikada se ne vraćaju, dok se druge kreću po elipsama. Halej, koji je radio po Njutnovoj teoriji, izračunao je na osnovu posmatranja delića putanje jedne komete da će se ona vratiti za 72 godine; u minut je izračunao kada će se ponovo ugledati u precizno određenoj tački na nebu. To je bilo neverovatno, zadivljujuće predviđanje! I 72 god kasnije, kada su i Njutn i Halej već odavno bili mrtvi, Halejeva kometa se vratila tačno onako kako je on to bio izračunao.
Ps. Matematika nije empirijska kategorija, ona je deduktivno oruđe, poput logike ili gramatike.

pravnik

pre 4 godine

Goedel se ne bi slozio da sva matematicka recenica je tacna ili (iskljucivo) netacna. Nasao je formulu koja niti je tacna niti netacna :). A neuklidske geometrije imaju veliki uticaj na dokazivanje da su aksiome geometrije minimalne.

Eh, sto ne znam vise tu matatiku...

antiprotivan

pre 4 godine

hvala za divan tekst.

imao sam profesora koji nam je govorio - nije istina da je iko poludeo od matematike, istina je da matematika privlaci ludake!