Turski parlament usvojio je zakon o kontroli društvenih mreža, što je potez za koji grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da predstavlja ozbiljnu pretnju po slobodu izražavanja.
Promena je proistekla iz rasprava koje su u toku u mnogim zemljama širom sveta o tome kako bolje kontrolisati onlajn sadržaj, od govora mržnje do lažnih vesti o korona virusu.
Zakon od kompanija koje su vlasnici društvenih mreža sa više od milion korisnika traži da imaju lokalne kancelarije u Turskoj i da se povinuju vladinim zahtevima za uklanjanje sadržaja.
Ukoliko kompanije to odbiju, čekaju ih visoke novčane kazne i mogla bi da im se smanji protok podataka.
Ove promene važe za mnoge kompanije i platforme, uključujući velike tehnološke firme kao što su Fejsbuk, Gugl, TikTok i Tviter.
Prema novom zakonu, društvenim mrežama bi mogao da se smanji opseg i za 95 odsto, što bi ih praktično učinilo neupotrebljivim.
Novi zakon zahteva i da se podaci o korisnicima društvenih mreža čuvaju u Turskoj.
Platforme društvenih mreža popularne među populacijom ove zemlje koja broji 84 miliona stanovnika. Fejsbuk, Instagram, Tviter, Snepčet i TikTok najpopularnije su platforme sa desetinama miliona korisnika.
Zašto je zakon usvojen baš sada?
Vlada tvrdi da je cilj zakona borba protiv sajber-kriminala i zaštita korisnika od "razuzdanih teorija zavere".
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan mesecima je opisivao društvene mreže kao "amoralne" i nije krio želju da ih stavi pod strogu kontrolu.
Da li druge zemlje imaju slične zakone?
Tokom rasprave o novom zakonu, u turskom parlamentu se često pominjala Nemačka kao primer regulacije interneta.
Nemačka je 2017. godine usvojila Zakon o kontroli mreže, poznat kao NetzDG, koji je doneo slična pravila za borbu protiv govora mržnje i uvredljivog sadržaja.
U Nemačkoj, kad društvena mreža ne ukloni takav sadržaj u roku od 24 sata, čeka je novčana kazna u vrednosti i do 50 miliona evra.
Zakon je nedavno proširen tako da od platformi traži da šalju sumnjivi i moguće kriminalni sadržaj direktno nemačkoj policiji.
Turska i Nemačka imaju veoma različitu istoriju kad je u pitanju nadzor interneta.
Sloboda govora se žestoko brani i o njoj se živo diskutuje u demokratskoj Nemačkoj, dok se u autoritarnoj Turskoj onlajn slobode mnogo više ograničavaju.
Turci se već u velikoj meri nadziru na društvenim mrežama. Mnogi su optuženi za vređanje Erdogana ili njegovih ministara, ili zbog kritika na račun stranih vojnih intervencija i rukovođenja tokom pandemije korona virusa.
Većina turskih mejnstrim medija potpalo je pod strogu vladinu kontrolu u poslednjoj deceniji, a društvene mreže i manji informativni mediji postali su važna mesta za kritičke glasove i nezavisne vesti.
Amnesti Internešnel novi zakon opisuje kao "najnoviji i možda najotvoreniji napad na slobodu izražavanja u Turskoj."
"Zakon o internetu u značajnoj meri povećava prava Blade u kontroli i cenzurisanju onlajn sadržaja, kao i rizik po one koji su se već našli na meti vlasti samo zato što su izrazili oprečno mišljenje", rekao je Endrju Gardner, istraživač za Tursku ove organizacije.
Predsednikov portparol Ibrahim Kalin negirao je da će zakon dovesti do cenzure, rekavši da je njegov cilj da uspostavi komercijalne i pravne veze sa platformama društvenih mreža.
Vlade sve više razmatraju kako da izađu na kraj sa problemom govora na društvenim mrežama i onlajn sadržaja.
Zemlje kao što su Kina imaju najstroža pravila, sa stotinama hiljada sajber policajaca koji nadgledaju društvene mreže i traže poruke koje se smatraju politički osetljivim.
Rusija i Singapur takođe imaju stroge zakone o tome šta može da se objavi na internetu.
Turski pristup problemu nesumnjivo će biti detaljno proučavan u drugim zemljama kao što su SAD, Velika Britanija i članice Evropske unije, gde su se rasplamsale rasprave o regulisanju društvenih mreža.
Neke grupe za zaštitu ljudskih prava zabrinute su da bi novi zakoni u Turskoj mogli da dovedu do toga da više zemalja koristi isti pristup. Hjuman rajts voč upozorava da ovaj zakon najavljuje "nova mračna vremena onlajn cenzure."
Video: Tviter i Srbija: Kuda idu izbrisani nalozi koji su podržavali vladajuću partiju i predsednikaPratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Komentari 2
Pogledaj komentare