Neko brine o stogodišnjem hrastu, a neko o vilenjacima

U zemlji vatre i leda gde polja lave okružena maglom, kruže legende o “skrivenom narodu” – hiljadama vilenjaka koji žive u islandskim divljinama.

Život

Izvor: Huffington Post

Ponedeljak, 23.12.2013.

16:24

Default images

Bilo je samo pitanje vremena kada će dobiti i svoje političke predstavnike.

Zaštitnici prava vilenjaka udružili su se sa borcima za očuvanje životne sredine kako bi ubedili islandsku Komisiju za izgradnju puteva i uređenje obale i lokalne vlasti da napuste projekat izgradnje autputa od vrha poluostrva Alfranes do predgrađa Rejkjavika Gardabera.

Oni strahuju da će put narušiti stanište vilenjaka i tvrde da je ova oblast naročito važna jer se tu nalazi vilenjačka crkva.

Projekat je obustavljen dok Vrhovni sud Islanda ne odluči o ovom slučaju koji je pokrenula grupa Prijatelji lave.

U međuvremenu su članovi okupljali na stotine protestanata da blokiraju prolaz buldožerima.

To nije prvi put da se “vilenjačko pitanje” ispreči planovima grada. Tema se toliko često provlači, da administracija ima pripremljene odgovore za medije u slučaju “Huldufolka” ili “skrivenog naroda”, a u većini stoji da su “problemi rešeni odlaganjem projekta do određenog roka kada vilenjaci koji naseljavaju teren navodno mogu da se presele”.

Skandinavski folklor prepun je vilenjaka, trolova i drugih mitskih stvorenja. Većina ljudi iz Norveške, Danske i Švedske nije ih shvatala ozbiljno još od 19. veka, ali vilenjaci u Islandu nisu šala.

Istraživanje koje je sproveo Univerzitet Islanda 2007. otkrilo je da oko 62 odsto od 1.000 ispitanika smatra da je makar moguće da oni postoje.

Ragnildur Jonsdotir, samoprozvani “prorok”, veruje da telepatski komunicira sa ovim stvorenjima.

“Bio bi strašan gubitak i velika šteta i za nas ljude i za vilenjake”, rekao je on o projektu izgradnje autoputa.

Iako mnogi Prijatelji lave kao motivaciju imaju brigu o očuvanju životne sredine, oni vide priču o vilenjacima kao deo šireg problema očuvanja istorije i kulture ove jedinstvene zemlje.

Andri Sner Magnason, poznati ekolog, kaže da je njegova najveća briga da će put preseći polje lave na dva dela i uništiti gnezda ptica.

“Nekima je cela priča o vilenjacima iritantna”, kaže on dodajući da on lično nije siguran da li vilenjaci postoje.

Ipak, on dodaje: “Venčao sam se u crkvi pred Bogom koji je podjednako nevidljiv kao i vilenjaci, pa je ono što deluje iracionalno, za Islanđane sasvim stvarno”.

Jedna od islandskih najpoznatijih umetnica, Bjork, nije oklevala da da odgovor na provokativno pitanje tv komičara i voditelja Stivena Kolbera da li njen narod veruje u vilenjake.

“Verujemo”, rekla je ona. “To je neka veza sa prirodom, poput veze sa stenama, jer u njima žive vilenjaci. To je stvar poštovanja”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: