Perut i seboroični dermatitis

Seboroični dermatitis je česta, hronična dermatoza koja se obično lako prepoznaje i često je udružena s povećanom produkcijom sebuma (seborejom). Učestalost seboroičnog dermatitisa iznosi 2-5%. Perut, kao najblaža forma seboroičnog dermatitisa, je još češća i javlja se kod 15-20% opšte populacije. Promene su nešto izrazitije kod muškaraca nego kod žena.

Piše: doc. Dr Lidija Kandolf Sekulović, ordinacija DERMATIM

Zdravlje

Izvor: B92

Utorak, 13.04.2010.

10:50

Default images

Šta je seboroični dermatitis?

Seboroični dermatitis je često oboljenje, ili bolje rečeno stanje kože, koje se manifestuje na poglavini, obrvama, licu i na grudnom košu u vidu crvenila i perutanja, nekada praćenog svrabom.

Ređe, promene se javljaju i u pregibima (pazusi, prepone, ispod dojki, oko pupka), a veoma retko se proširi i po celom telu. Uz pravilno lečenje i kasniju negu, ove manifestacije mogu se držati pod kontrolom, a tokom života mogu se javiti ponovna pogoršanja koja se lako leče.

Zbog čega se javlja seboroični dermatitis?

Seboroični dermatitis nastaje zbog sastava kože koji je nasleđen, a koji pogoduje kvasnici iz roda Malassezia, koja se lako razmnožava i izaziva zapaljenje kože. Kod nekih ljudi, nema vidljivog zapaljenja, već se samo javlja izražena perut, nekada praćena svrabom, dok je kod drugih baš crvenilo i svrab dominantno. Problem je češći kod ljudi koji imaju pojačanu aktivnost lojnih žlezda, odnosno seboreju, i nekada je udružen sa aknama. Problem je moguć i kod ljudi koji imaju suvu kožu, a preosetljivost na prisustvo ove gljivice. Kod nekih ljudi i pored toga što imaju masnu kožu zbog seboreje, nema i seboroičnog dermatitisa, što ukazuje na to da su ova dva problema odvojena, mada se često pogrešno nazivaju istim imenom.

Kada se javlja seboroični dermatitis?

Problem seboroičnog dermatitisa javlja se u pubertetu ili posle 20. godine, kada se sastav kože menja pod uticajem hormona, ali kod nekih ljudi i tek u starijoj dobi, posebno kod nekih neuroloških oboljenja kao što je Parkinsonova bolest, ili posle stresnih događaja, uključujući i npr. infarkt miokarda. Poremećaji imunskog sistema izazivaju uporne oblike seboroičnog dermatitisa koji se teže drže pod kontrolom. Pogoršanja seboroičnog dermatitisa javljaju se često sezonski, u prelaznim periodima, s jeseni li proleća, nekada se izrazito pogorša kada je klima topla i vlažna, a kod nekih ljudi je povezana sa stresnim periodima.

Da li je temenjača kod beba seboroični dermatitis?

Da. Seboroični dermatitis se manifestuje kod beba u toku prvih meseci života, kada kvasnica iz roda Malassezia prvi put naseljava kožu, i tada je poznata pod nazivom temenjača. Najčešće se potpuno povlači do kraja prve godine. Kod nekih beba, seboroični dermatitis se javlja u predelu pelena, te se pogrešno dijagnostikuje kao dermatitis pelena.

Kako se postavlja dijagnoza?

Kod većine pacijenata, dijagnoza se postavlja na osnovu podataka o izgledu i toku koju dobijamo od pacijenta i na osnovu kliničke slike. Najčešće nisu potrebni brisevi, alergološki testovi i uzimanje uzoraka kože ili krvi. Ukoliko je stanje teško izlečivo i dugo traje, treba razmisliti o biopsiji kože, jer na poglavini i licu promene mogu ličiti na psorijazu, a na osnovu samo kliničke slike ova dva oboljenja se nekada ne mogu lako razlikovati.

Kako se leči seboroični dermatitis?

Seboroični dermatitis ne može da se spreči, jer je u pitanju sklonost, odnosno nasleđe svojstva kože. Takože, ne može da se trajno izleči, mada može sam od sebe da se smanji ili čak sasvim nestane, sa starenjem i promenom sastava kože. Ipak, i kad apostoji problem, on se veoma uspešno rešava posebnom negom kože različitim kremama i šamponiam koje sadrže antigljivične lekovei supstance, od ulja čajavca, preko cink-piritiona i selenijum sulfida, do različitih azola, među kojima je i ketokonazol. U periodima izrazitog pogoršanja, kreme koje sadrže blage kortikosteroide ili ne-kortikosteroidne imunomodulatore, za kratko vreme mogu da smanje zapaljenje i smire stanje na koži. Kod težih i upornijih slučajeva sistemska terapiej antigljivičnim lekovima ili retinoidima je neophodna. Uz pomoć dermatologa, problem se može upoznati i naći najbolje rešenje za svakoga individualno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

1 d

Podeli: