Da li Džejms Bjukenen Djuk, tvorac cigarete kakvu danas poznajemo, može da bude odgovoran za bolesti koje pušenje izaziva, ako se ima u vidu da krajem 19. veka nije mogao da bude svestan pogubnog dejstva svog proizvoda?
Da je znao, možda bi zažalio baš kao je što je Mihail Kalašnjikov zažalio zbog činjenice da je njegovo pronalazak postalo najkorišćenije oružje, piše BBC. Ili švedski hemičar Alfred Nobel, pronalazač dinamita, koji se iznenadio kada ga je jedan francuski list nazvao trgovcem smrti jer se obogatio izumom koji je ubijao brže i više ljudi nego ijedan drugi.
Prema nekim podacima, u 20. veku godišnje je umiralo oko 1,1 milion ljudi od raka pluća, a u 85 slučajeva uzrok oboljenja bile su cigarete.
Džordan Gudmen, autor knjige "Duvan kroz istoriju", kaže da je Džejms Bjukenan Djuk odgovoran za fenomen 20. veka poznat kao cigarete. Međutim, Djuk ne samo da je stvorio savremenu cigaretu, on je razvio sisteme marketinga i distribucije cigareta koji su doveli do njenog prodora na sve kontinente.
Davne 1880. godine tada 24-godišnji sin industrijalca Bjukenena, ušao je u biznis sa duvanom i njegov mali tim u Daramu u Severnoj Karolini počeo je ručno da zavija i prodaje cigarete “Duke of Daram”.
Dve godine kasnije Djuk je započeo saradnju sa mladim mehaničarem Džejmsom Bonsekom koji je izumeo mašinu za proizvodnju cigareta, što je napravilo revoluciju u duvanskoj industriji. Ispostavilo se da je bio u pravu kada je verovao da će ljudi pušiti rado ove lepo uvijene, savršeno simetrične cigarete.
"To je u suštini bila jedna beskonačna duga cigareta koja se sekla makazama na odgovarajuću dužinu. U otvorene krajeve dodavali su se hemijski aditivi kao što su glicerin, šećer, melasa kako bi se sprecilo isušivanje", objašnjava Robert Proktor sa Stenford univerziteta.
Beta/AP
Dok su žene po smeni ručno uvijale oko 200 cigareta, nova mašina je proizvodila 120.000 cigareta dnevno, što je bila petina američke potrošnje u to vreme.
Djuk se ubrzo suočio sa problemom jer je proizvodio više cigareta nego što je mogao da proda, tako da je morao da osmisli način da osvoji tržište, kaže Proktor.
Rešenje je pronašao u marketingu. Sponzorisao je trke, delio besplatno cigarete na takmičenjima lepote i davao oglase u prvim magazinima. Samo 1889. godine, potrošio je 800.000 dolara na reklame (što je oko 25 miliona današnjih dolara).
I ljudi su zavoleli cigarete jer su u odnosu na duvan izgledale prefinjeno, moderno, higijenski. Iako je u poslednjoj deceniji 19. veka potrošnja cigareta u SAD učetvorostručena, to tržište se teško osvajalo, jer je većina ljudi žvakala duvan ili pušila lule i cigare.
Djuk, koji je ipak ostao veran cigari, trudio se da promoviše prednosti cigarete u odnosu na druge vidove konzumiranja duvana - lakoća paljenja, za razliku od lula, učinila ih je prikladnijima za pušenje na pauzi uz kafu u modernom gradskom životu koji se razvijao.
Dugo se verovalo da su cigarete bezbednije od cigara jer su bile manje. Sada se međutim, zna da stvaraju veću zavisnost, a činjenica da se dim udiše - što nije tipično za cigare - čini ih još opasnijima, navodi BBC.
Ipak, cigarete nisu dovođene u vezu sa kancerom pluća sve do 30-tih godine a uzročno-posledična veza je u Britaniji prepoznata tek 1957. a u SAD 1964. godine.
Predlozi za nova pakovanja cigareta u SAD (Beta/AP)
Cigarete su nekada promovisane kao korisne za zdravlje. Navođene su u farmaceutskih enciklopedijama sve do 1906. godine a čak su ih doktori preporučivali.
Doduše, početkom 20. veka pojavio se jedan “anti-pušački” momenat, kada je porastao broj pušača među ženama i decom, ali je on izazvan većom zabrinutošću i strahom od moralnog pada društva nego brigom za zdravlje. Između 1890. i 1927 cigarete su bile zabranjene u 16 različitih američkih država.
Bjukenen je, međutim, odlučio da razvije posao i preko Atlantika pa je njegov Ameriken Tobako zajedno sa rivalskim Imperijal Tobakom osnovao 1902. godine Britiš-Ameriken Tobako u Londonu. Tako je Djuk napravio univerzalan proizvod, bio je pionir globalizacije, kako kaže Gudmen.
Globalni domašaj cigareta širi se i danas. Iako pušenje u bogatijim delovima sveta opada, u slabo razvijenim zemljama potražnja za njima raste za 3,4 odsto godišnje.
Svetska zdravstvena organizacija upozorava da će, ako se ne preduzmu preventivne mere, u narednih 30 godina 100 miliona ljudi umreti od bolesti uzrokovanim pušenjem, više nego od side, tuberkuloze, saobraćanih nesreća i samoubistava zajedno, navodi BBC.
Beta/AP
Ali, možemo li kriviti Džejmsa Bjukenena za to? U nedavnom eseju za magazin "Tobako kontrol", Robert Proktor kaže da mnogi u duvanskoj industriji imaju istu odgovornost.
Prema njegovim rečima, treba da se shvati da su odgovorni i oni koji proizvode cigarete i oni koji ih prodaju pa i oni koji ih reklamiraju. Uspešne parnice vođene protiv velikih duvanskih kompanija dokazale su da su one svesne pogubnih efekata svojih proizvoda, ali da ne čine ništa tim povodom. “Ali Bjukenen koji je umro 1925. godine, to sigurno nije mogao da zna", kaže Proktor.
Djuk je za života bio i veliki dobrotvor. Donirao je više od sto miliona dolara Triniti koledžu u Daramu koji je 1924. godine preimenovan u Univerzitet Djuk. Ipak, postavlja se pitanje da li bi, da nije bilo njega, Amerikanci još i danas žvakali duvan? I da li bi današnje kladionice imale pljuvaonice ispred vrata?
Gudmen veruje da bi svet svakako stigao do mehanizovane proizvodnje cigareta.
Bonsekova mašina nije bila jedini prototip, a da Djuk nije iskoristio tu priliku, to bi uradio neki drugi biznismen. "Rekao bih da je bio i heroj i antiheroj. Za pohvalu je njegovo razumevanje tržišta, ljudske psihologije, cene, marketinga u to vreme", kaže Gudmen.
Ipak njegova velika dostignuća kao pokretača masovne proizvodnje i globalizacije, ostaće u senci njegovog kontroverznog proizvoda, kaže Gudmen i dodaje: "Naveo je svet da puši cigarete, a cigareta je problem 20. veka". I ne samo problem.
Mnogi su saglasni da su cigarete najsmrtonosnije oruđe u istoriji ljudske civilizacije. Šta vi mislite o tome?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je stanovnicima tog arktičkog ostrva da se pripreme za vojnu invaziju usred pretnji Donalda Trampa o njegovom preuzimanju. Danska premijerka Mete Fredriksen rekla je da "najgore možda tek dolazi".
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajina se i danas suočila sa snažnim ruskim napadima dronovima i raketama koji su ostavili veliki deo Kijeva bez struje i grejanja usred oštre zime.
Crnogorski fudbaler, Milutin Osmajić ponovo je u centru pažnje na Ostrvu, nakon što je sinoć, u duelu Prestona i Hala u 28. kolu Čempionšipa, dobio crveni karton.
Jedna od bivših devojaka Bruklina Bekama, pevačica Talija Storm, javno je stala na njegovu stranu nakon što je izneo niz optužbi na račun svojih roditelja, Dejvida i Viktorije Bekam.
Generalni direktor avio-kompanije Rajaner Majkl O'Liri izazvao je milijardera i vlasnika kompanije SpejsEks i mreže Starlink Ilona Maska na obaranje ruku, kako bi, kako je naveo, rešili spor.
Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde se svake godine ukrštaju globalna politika, ekonomija i tehnologija, jedno od ključnih pitanja bilo je – može li veštačka inteligencija ugroziti ljudsku kreativnost.
Papa Lav XIV odlučio je da ne primi Emanuela Makrona u audijenciju, javlja italijanski list "Il Tempo", pozivajući se na izvore unutar Državnog sekretarijata Vatikana i nadbiskupa Đovanija Čezarea Pagacija.
Eksperimentalna vakcina protiv raka kože, razvijena u saradnji farmaceutskih kompanija Moderna i Merk, pokazuje snažne i trajne antitumorske efekte kod pacijenata sa uznapredovalim melanomom.
Grejpfrut se često ističe kao dobar izvor vitamina C – jedna šolja sadrži oko 72 miligrama, što pokriva približno 96 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i oko 80 odsto za muškarce.
Kruške su jedno od onih voća koje podsećaju na mirise doma, sveže pečene kolače i jednostavne, sezonske užitke. Njihova sočna tekstura i prirodna slatkoća osvajaju već pri prvom zalogaju, ali iza prijatnog ukusa krije se mnogo više.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
Uloga Timotija Basfilda je digitalno izbrisana iz predstojeće romantične komedije "You Deserve Each Other" studija Amazon MGM, nakon optužbi da je seksualno zlostavljao decu.
U.S. President Donald Trump said, speaking at the World Economic Forum in Davos, that “no nation or group of nations is in a position to secure Greenland except the United States,” adding that he would not use force.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Instagram testira promenu koja bi mogla iz korena da izmeni način na koji koristimo ovu aplikaciju. Fokus više nije na broju pratilaca, već na onome što Meta naziva "stvarnim vezama".
Ako ne možete da se odlučite između Sony, Microsoft ili Nintendo tabora, jedna kineska jutjuberka ima rešenje koje će vas oduševiti, pod uslovom da ste vešti sa lemilicom.
Baterija je večita boljka kod iPhone uređaja, naročito nakon što ga koristite neko vreme - zbog toga je svaki savet kako da vam ostane koji procenat više dragocen.
Komentari 37
Pogledaj komentare