Američki "šamar" Turskoj: Dokumenta o Gulenu nisu zahtev

Dokumenta koja je Turska poslala o Fetulahu Gulenu, optuženog u Ankari za umešanost u pokušaj puča, vlasti SAD ne mogu smatrati zahtevom za njegovo izručenje.

Izvor: B92

Utorak, 19.07.2016.

23:24

Američki
Foto: Thinkstock

SAD analiziraju dokumenta koja je Turska poslala o Gulenu, ali zvaničan zahtev za njegovo izručenje nije stigao u Vašington, rekli su zvaničnici Stejt departmenta, javlja Rojters.

Portparol Bele kuće Džoš Ernest je precizirao da je turska vlada poslala materijal o Gulenu u elektronskoj formi, a da američke vlasti čekaju i formalni zahtev za izručenje.

Ranije danas tursko ministarstvo pravde je saopštilo da je poslalo Vašingtonu dosije o Gulenu, ali nije preciziralo da li se radi o zvaničnom zahtevu za izručenje.

Ernest je rekao da je američki predsednik Barak Obama razgovarao sa predsednikom Turske o statusu Gulena, turskog sveštenika koji živi u SAD, a koga predsednik Tajip Redžep Erdogan optužuje da stoji iza pokušaja puča i čije je izručenje Turska najavila da će tražiti.

Američki zvaničnici kažu da Turska mora da pruži dokaz da je Gulen umešan u pokušaj puča.

Portparol Bele kuće je istakao da će bilo kakav zahtev za izručenje koji Turska podnese biti procenjen u skladu sa odredbama sporazuma između dve zemlje, navodi britanska agencija.

Eventualni zahtev za Gulenovo izručenje naići će na pravne i političke prepreke u SAD, prenosi Rojters.

Pravnici u ministarstvima spoljnih poslova i pravde bi pregledale zahtev kako bi odredile da li je navodni prekršaj krivično delo u obe zemlje i da li je on obuhvaćen sporazumom o ekstradiciji koji postoji između dve zemlje.

Zahtev bi potom bio upućen sudiji koji bi doneo odluku o tome da li postoji osnovana sumnja da je krivično delo počinjeno i da ga je optužena osoba izvršila.

Ako zahtev prođe ove "testove" i utvrdi se da je u skladu sa zakonom, na kraju bi ipak morao da dobije odobrenje američkog državnog sekretara Džona Kerija koji bi pak mogao da razmotri nelegalne faktore kao što su humanitarni razlozi.

Američko-turski sporazum o ekstradiciji stupio je na snagu 1981. godine, ali on se ne odnosi na krivična dela "političkog karaktera" mada pokriva "krivično delo ili njegov pokušaj protiv predsednika ili premijera", navodi Rojters.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: