Zamerke sudije Ađijusa Tribunalu

On ujedno postavlja i pitanje da li je posle svega položaj njegovih kolega "održiv" na funkcijama koje obavljaju.

U izdvojenom mišljenju, koje je u pisanoj formi priloženo uz oslobađajuću presudu, sudija i član Žalbenog veća Karmel Ađijus naglasio je "oštro neslaganje" sa gotovo svim zaključcima koje je u žalbenoj presudi donela većina u odnosu tri prema dva.

On je naveo da se "ograđuje" od odluke o oslobađanju i zajedno sa italijanskim kolegom Faustom Pokarom izrazio je zabrinutost zbog načina na koji su njegove kolege sudije vodile žalbeni postupak, piše dnevnik "Malta tudej", a prenosi Srna.

Dok je italijanski sudija Fausto Pokar naglasio da se fundamentalno ne slaže sa presudom, "koja je suprotna svakom osećaju za pravdu", odvojeno mišljenje sudije Ađijusa bilo je u jednakoj meri kritično, a išlo je i do takvih granica da se sudija zapitao da li je uopšte dalji položaj njegovih kolega na funkcijama "održiv" nakon oslobađajuće odluke.

"Većina, koja, za razliku od Sudskog veća, nije imala priliku da sasluša sve dokaze, jednostavno odbacuje razmatranja i procene Sudskog veća na način koji smatram neuobičajenim i neprihvatljivim", naveo je Ađijus.

On je dodao da se stiče utisak da su sudije Teodor Meron (SAD), Patrik Robinson (Jamajka) i Mehmet Gunej (Turska) "izgubili iz vida" suštinsko pitanje žalbenog postupka, te da je "većina", kako se čini, zauzela "preterano sužen i uskogrud stav".

On je naglasio da se ne slaže skoro ni sa jednim od zaključaka do kojih je došla većina u apelacionoj presudi., kao ni sa pristupom kolega žalbenom postupku i ograđuje se od takvog pristupa.

"Osim što je bio potpuno neopravdan, pristup većine predstavlja i otklon od pravne filozofije Tribunala, koji se ničim ne može opravdati, a ta filozofija podrazumijeva da se nalazi dokaznog postupka nijednog Sudskog veća ne mogu olako narušavati", izričit je Ađijus.

Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača komandne odgovornosti za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. godine i poništilo prvostepenu presudu kojom je Gotovina bio osudjen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.

U "Oluji" je proterano oko 230.000 krajiških Srba. Prema evidenciji "Veritasa", u vojnoj akciji i nakon nje, poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1.192 bili civili, a oko polovine je bilo starije od 60 godina.