Održan skup “Vuk Karadžić i Crnogorci”

U organizaciji Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, na Cetinju je održan naučni skup “Vuk Karadžić i Crnogorci”.

Profesor Vojislav Nikčević ocenio je na skupu, koji je održan u subotu, da je Karadžić naneo veliku nepravdu Crnog Gori i Crnogorcima. Podmukle posledice takvog odnosa prema Crnoj Gori i Crnogorcima traju sve do danas, rekao je Nikčević, a pošto, po njegovim rečima, bez jezika nema ni naroda, ni države, ni crkve, on očekuje da crnogorski jezik bude ozvaničen Ustavom Crne Gore.

“Osnovan je Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje. Dužnost je države da taj institut prihvati da bude Vladina organizacija i da se uposli znatan broj mladih ljudi koji će taj jezik da proučava i da ga popularizuje”, rekao je Nikčević.

Književnik Jevrem Brković smatra da Crnogorci nisu shvatili da ih je Vuk, zapisujući njihov jezik, u stvari ostavio bez njega. Karadžić je uzeo crnogorski kao obrazac za jezik koji je kasnije uprostio i učinio jasnim i šumadijskom čobanu i vojvođanskom seminaristi, tvrdi Brković. “A onda je Vuk Karadžić dospio preko Kotora pravo na Cetinje. Otkrio je Crnu Goru i u njoj izvorni narodni jezik i mnoštvo hrisovulja iz minulih vijekova uštimanih u manastirskoj riznici kao med u saću”, rekao je Brković.

Akademik Novak Kilibarda kaže da je pitanje jezika danas je vise političko-državno, nego lingvističko pitanje. “Kako Hrvati, kako Srbi i kako muslimani, odnosno Bošnjaci imaju pravo da jezik nazivaju svojim imenom, takvo isto pravo imaju Crnogorci. Ne znam zašto smeta nekome da Crnogorci nazovu svoj jezik svojim imenom”, rekao je Kilibarda.

Skup na Cetinju bio je priprema za simpozijum koji će u oktobru biti održan u Podgorici. Ako Vlada Crne Gore odluči da ozvaniči naziv crnogorski jezik, onda će svi ljudi sa ovih prostora moći da se smatraju poliglotama jer će znati barem četiri jezika – srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski.