U pozadini svetske ekonomske krize nastavlja se tihi valutni rat dolara i evra. Iako rat nije zvanično objavljen, čini se da je bitka za uništenje Evrozone i evra, nemilosrdna. Ulozi su ogromni i ako evro opstane, ako preživi ovaj veliki test, dolar bi mogao polako sići sa pijadestala vodeće svetske rezervne valute, mogao bi izgubiti ekskluzivitet koji već dugo ima i postati samo jedna od važnijih valuta.
Autor: Nebojša Katić
Potencijalni ekonomski, ali i politički gubici koje bi SAD pretrpele u ovom scenariju su gotovo nemerljivi. Status rezervne svetske valute daje ogromnu prednost njenom vlasniku. Tako gledano, bilo bi državno neodgovorno ako bi SAD propustile da ovu prednost zadrže što duže i po svaku cenu, pogotovo ako tu cena plaća neko drugi.
Od šezdesetih godina, kada je štampanje dolara uzelo maha a SAD polako počele da gube svoju ekonomsku nadmoć, dolar je, sa kratkim prekidima, u stanju permanentne krize ili pada. Kriza se prvo reflektovala raskidanjem veze sa zlatom 1971. godine, a potom i padom vrednosti dolara. Pad je šokantni i to se najbolje vidi u poređenju sa valutama koje su na sceni poslednjih 40 godina.
Ilustracije radi, za jedan dolar se 1970. godine moglo dobiti oko 4,3 švajcarska franka. Danas se za jedan dolar može dobiti oko 0,9 švajcarskih franka. Iste godine, dolar je vredeo oko 358 jena a danas vredi oko 77 jena.
Kako to da uprkos ogromnom padu dolara, američka ekonomija funkcioniše bez krupnih problema? Na čemu počiva ogromna privilegija dolara i kako to da SAD mogu imati hroničan dvostruki deficit (i tekućeg bilansa i budžeta), a da to ne boli?
Pad dolara (iako dramatičan), nema dramatične posledice po američku ekonomiju. Amerika se zadužuje u dolarima, kupuje robe od kojih se mnoge iskazuju u dolarima i u pravilu, sve što uvozi dolarima i plaća. Za druge zemlje bi pad vrednosti valute bio ogroman problem jer bi povećao dužnički teret za iznos depresijacije i doveo do ogromnog pritiska i na cene. Ameriku ovaj problem mnogo ne pogađa.
Cene nafte i sirovina na svetskom tržištu se iskazuju i plaćaju dolarima. Ogroman deo industrijskog izvoza azijskih zemalja, latinske Amerike ili Australije na primer, iskazan je i naplaćuje se (opet) u dolarima.
Oko polovine svih dužničkih hartija od vrednosti je nominovan u dolarima, a i najveći deo berzanskih i špekulativnih transakcija se realizuje u dolarima. (Čak su i nedavno izdate obveznice Srbije nominovane u dolarima, na primer.)
Međunarodna siva i crna ekonomija koje se uvek oslanjaju na gotovinski novac funkcionišu na dolaru – 75% novčanica od 100 dolara cirkulišu van teritorije SAD. Centralne banke oko 60% do 70% svojih rezervi drže u dolarima.
Država koja želi da kupi naftu ili neku drugu sirovinu, mora imati dolare na raspolaganju. Da bi te dolare dobila, država mora prodati robu ili usluge, dakle mora razmeniti realnu, tržišno verifikovanu vrednost za zelenu hartiju. Južna Koreja na primer, mora prodati računar za dolare, pa će njima kupiti naftu. Efektivno, Koreja je računar razmenila za naftu, dala je robu za robu, koristeći dolar samo kao sredstvo plaćanja.
Amerika se ne mora sekirati ni oko stanja svog budžetskog deficita – njega velikim delom i bez zastoja finansiraju stranci. Preko 50% američkih državnih hartija od vrednosti je u rukama stranaca. Veliki broj država koje imaju značajan suficit tekućeg bilansa (i po tom osnovu ogromne dolarske rezerve), ulažu svoje viškove u vrednosne papire američke države. Amerika, delimično i o trošku drugih, može finansirati i svoje ratove.
Ovakvo obilje dolara drži i američke kamatne stope na nižem nivou od onih u drugim zapadnim državama. Američki dužnici, bili oni država, privreda ili građani, imaju niže finansijske troškove nego konkurencija.
Američki tržišni akteri su uglavnom lišeni troškova valutne konverzije, ne moraju da strahuju od kursnih rizika, nemaju potrebu da se od njih štite niti da troše novac na takvu zaštitu.
Američka ekonomija je još uvek moćna, i naravno, ne živi samo od štampanja novca, ali je štampanja novca profitabilna dopunska aktivnost. Amerika živi mnogo bolje, i troši mnogo, mnogo više nego što bi to mogla da dolar nije rezervna valuta. Naravno, ništa ne traje doveka.
Slabljenje ekonomske moći Amerike i strahovit rast oba deficita, uspon Kine, emancipacija Evrope i pojava evra, zapretili su da ugroze specijalnu poziciju dolara. Ono što se na svetskoj sceni vidi, nije samo kriza evra, već i ogorčena borba za budućnost dolara.
Od trenutka kada je novac izgubio svoju zlatnu podlogu, a pogotovo od kada se prešlo na sistem plivajućih kurseva, svetski monetarni sistem lebdi u prostoru između materijalnog sveta i sveta ezoterije.
Od trenutka kada se evro pojavio na sceni 1999. godine (prvo kao obračunska valuta), započeo je tihi rat za slabljenje njegove pozicije. U periodu od 1999. godine, pa do kraja prvog kvartala 2002. godine, evro je gotovo sve vreme bio pod većim ili manjim pritiskom na finansijskim tržištima. Tokom prve dve godine postojanja, evro je prema dolaru izgubio skoro 40 odsto vrednosti.
Nije postojao nijedan fundamentalni ekonomski razlog za ovako veliki pad evra, ništa se dramatično loše nije događalo u evropskim ekonomijama, ili dramatično dobro u ekonomiji SAD u tom periodi. Delimično objašnjenje se moglo naći u većim kamatnim stopama na dolare nego na evra, ali još više u špekulativnoj prodaji evra.
Time su, od samog početka, finansijska tržišta iskazivala nepoverenje u novu valutu. Da li je u slabljenju evra bilo „sistema“, teško je reći i nemoguće dokazati.
Evro je tada izdržao sve udare. Na vrhuncu snage, upravo pred izbijanje svetske ekonomske krize 2008. godine, evro je prema dolaru bio gotovo 35 odsto jači nego u trenutku lansiranja 1999. godine. I danas, u trenucima velike krize evrozone, on je prema dolaru na nivou koji je oko 18 odsto iznad nivoa na kome je bio u trenutku kada je valuta nastala.
Medijsko forsiranje krize u Evropi gura u drugi plan strahovitu krizu američkog javnog duga. Taj dug je preko 30% veći od javnog duga evrozone (mereno odnosom prema BDP-u), pri čemu SAD imaju i hronični i neodrživi deficit tekućeg bilansa. Kada bi svetske finansije obitavale u materijalnom svetu, na kriznoj pozornici bi glavna uloga pripala Americi, nikako Evropi.
Iz finansijske provalije u kojoj se SAD nalazi, može se izaći samo kontinuiranim depresiranjem dolara. Ako bi evro projekat bio mrtav, Amerika bi mogla značajno i relativno brzo da depresira dolar, bez opasnosti da će time ugroziti njegov status vodeće rezervne valute. I pored toga što bi vrednost dolara padala, niko ne bi akumulirao rezerve u evrima. Kineski juan još nije spreman da uđe na veliku globalnu scenu. I oslabljen, dolar bi nastavio da vlada svetskim monetarnim sistemom.
Šta će se dogoditi u narednim mesecima kada će se odlučivati sudbina evra, teško je prognozirati. Evropa za sada pokazuje zbunjujuću neodlučnost, povremeno i amaterizam u borbi sa krizom. Ta borba se ne odvija samo u materijalnom svetu gde se evropske države pogađaju oko veličine fonda za stabilizaciju. Ta borba se odvija i u ezoteričnom prostoru u kome Evropa, oklevajući ili šaljući kontradiktorne poruke, iz dana u dan gubi medijsku bitku.
Ono što Evropa može izgubiti ne staje u knjigovodstveni račun. Njoj preti da bude razbijena, marginalizovana i oduvana sa svetske scene. Raspad evrozone bi posledično doveo do postepenog urušavanja Evropske Unije. Ako bi se to dogodilo, to bi bilo drugo veliko državno samoubistvo u Evropi. (Prvo je bilo samoubistvo SSSR-a, jugoslovensko se ne računa.)
Da bi evrozona opstala, a sa njom i EU, biće potrebno da se proces emancipacije Evrope u odnosu na SAD nastavi. Proces emancipovanja je uvek i proces povremene konfrontacije. Uz to, potrebno je i da Evropa svoj ekonomski prostor uredi i reguliše u skladu sa interesima privrede i njenog razvoja, neobazirući se na kritike i pritiske koji stižu iz finansijskog sektora. Za početak bi bilo dovoljno stvoriti evropsku rejting agenciju i uvesti porez na špekulativne transakcije. Istovremeno, harmonizovanje poreskih politika u Evropi više nije pitanje izbora, već nužnosti.
Sve ove mere spadaju u domen političkih odluka i zahtevaju visok nivo saglasnosti velikog broja država. One bi istovremeno značile i pristajanje na dodatno krnjenje suvereniteta i na limitiranje demokratskih sloboda zemalja članica. EU bi se sa ovim izborom suočila pre ili kasnije. Ekonomska kriza je proces samo ubrzala.
Multipolarni svet je uvek bolji i prirodniji od unipolarnog – kako u politici, tako i u ekonomiji. Eventualna propast evrozone i čitavog evropskog projekta ne bi trebalo da raduje Srbiju. Takvim ishodom nikome u Evropi neće biti bolje, pa sigurno ni Srbiji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Zemlje članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) jednoglasno su odlučile da pokrenu najveće oslobađanje hitnih zaliha nafte u istoriji te organizacije, objavio je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Nastavlja se Drugi Susret učesnika na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi Ekspo Beograd 2027 (International Participants Meeting - IPM) u Centru Sava, predstavljanjem zemalja učesnica Ekspa.
Iran će nakon dosadašnje politike "osvetničkih udara" preći na "kontinuirane napade" na protivnike, a SAD neće moći da kontrolišu cene nafte, najavili su iz operativnog zapovedništva vojske Hatam Al-Anbija.
Sednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon što je potpredsednik parlamenta oduzeo reč poslanici DPS-a, što je izazvalo protest opozicionih poslanika koji su opkolili sto predsedavajućeg.
Dvanaesti dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je napao raketama i dronovima više zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael i SAD uzvraćaju vazdušnim udarima na iranske ciljeve.
Vojna istraga koja je još uvek u toku utvrdila je da su Sjedinjene Amerike Države odgovorne za smrtonosni napad raketom Tomahavk na iransku osnovnu školu, prema rečima američkih zvaničnika i drugih osoba upoznatih sa preliminarnim nalazima.
Fotografije koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa.
Zvezda Los Anđeles Lejkersa, Luka Dončić, potvrdio je prekid veridbe sa dugogodišnjom partnerkom Anamarijom Goltes. Dok na površinu izlaze detalji žestoke borbe za starateljstvo nad njihove dve ćerke, postavlja se pitanje i finansijskih aranžmana.
Američki predsednik Donald Tramp navodno je razvio čudan običaj u Beloj kući – poklanja kožne cipele saradnicima i gostima nakon što proceni njihov broj, pretvarajući sastanke u Ovalnom kabinetu u razgovore o obući, piše Wall Street Journal.
Strani haker kompromitovao je server u terenskoj kancelariji Federalnog istražnog biroa (FBI) u Njujorku, pristupajući datotekama istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu.
Američka pevačica Kejti Peri izgubila je dugogodišnji sudski spor oko prava na korišćenje imena sa australijskom dizajnerkom Keti Tejlor koja se takođe predstavljala kao Kejti Peri, odlučio je Visoki sud Australije.
Posle američko-izraelskog bombardovanja naftnih postrojenja u Iranu, nebo Teherana bilo je crno. Toksične kiše kojima su Iranci bili izloženi mogu da izazovu opekitone i oštećenja pluća, upozoravaju stručnjaci.
Lek sulthiame smanjuje broj prekida disanja i poboljšava kvalitet sna kod pacijenata sa opstruktivnom apnejom tokom sna, što je pokazala evropska klinička studija, saopštio je Univerzitet u Geteborgu.
Japan je odobrio revolucionarne tretmane za lečenje Parkinsonove bolesti i teške srčane insuficijencije, što predstavlja značajan korak u razvoju regenerativne medicine.
Ono što se dogodilo u prvih 60 minuta "presale" prodaje ulaznica za nastup planetarne megazvezde Pitbulla, zvanično je ušlo u anale kao apsolutni rekord svih vremena.
Kriminalistička serija "Scarpetta", sa Nikol Kidman i Džejmi Li Kertis u glavnim ulogama, napokon stiže na Prime Video, a gledaoci će moći da prate projekat koji se razvijao gotovo dve decenije.
Zaronite u ovu malu, ohrabrujuću knjigu i otkrijte ljubav, mudrost i važne životne lekcije, kroz lik i delo internet miljenice sa šeširićem u obliku pečurke.
Poznati film "Kad jaganjci utihnu" ("The Silence of the Lambs") i danas ima posebno mesto u istoriji Oskara, s obzirom na to da nijedan horor više nije ponovio isti uspeh.
State Secretary at the Ministry of Foreign Affairs Damjan Jović stated today that since the beginning of the U.S.-Israeli conflict with Iran, 2,377 Serbian citizens have been evacuated from the Middle East.
The Iraqi Islamic Resistance announced that over the past 12 days it has carried out 291 military operations against the United States in Iraq and the region, claiming that 13 U.S. soldiers were killed and dozens more were injured.
Today, three cargo ships have already been hit in the Strait of Hormuz, a key shipping route that has become a hotspot in the conflict linked to the war with Iran.
Arvore i Sony Pictures Virtual Reality objavili su novi trejler za The Boys: Trigger Warning, pružajući prvi uvid u VR gejmplej i potvrđujući da igra stiže krajem ovog meseca.
Ograničenja interneta u Rusiji ostaće na snazi onoliko dugo koliko je potrebno da bi se osigurala bezbednost ruskih građana, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Saradnja između tehnološkog giganta Oracle-a i kompanije OpenAI na ambicioznom projektu izgradnje masivnog data centra pod nazivom "Stargate" (Zvezdana kapija) zvanično je prekinuta.
Komentari 63
Pogledaj komentare