Aktuelno 0

17.11.2026.

18:46

Nemački mediji ponovo bruje o Tompsonu: "Lakše mu je u Frankfurtu nego u Zagrebu"

Koncerti Marka Perkovića Tompsona, prepoznat kao najveći promoter ustaštva u Hrvatskoj, ponovo su u Nemačkoj otvorili raspravu o ustaškom pozdravu "Za dom spremni", njegovoj upotrebi na koncertima i različitom odnosu evropskih država prema takvim simbolima.

Izvor: Tanjug

Nemački mediji ponovo bruje o Tompsonu: "Lakše mu je u Frankfurtu nego u Zagrebu"
EPA/ANTONIO BAT

Podeli:

Nemački listovi Berliner Cajtung i Velt analiziraju zašto Tompson može da nastupa u nemačkim gradovima, dok mu je u Zagrebu uskraćeno održavanje dodatnog koncerta u gradskoj Areni.

Kako prenosi Dojče vele (DW), Berliner Cajtung u tekstu novinara Bobana Dukića opisuje Tompsonov koncert održan 13. novembra u Frankfurtu, na kojem je oko 5.000 posetilaca učestvovalo u izvođenju pesme "Bojna Čavoglave".

Možda vas zanima

Autor podseća da pesma počinje pozdravom "Za dom spremni", koji je bio službeni pozdrav ustaškog režima i nemačkim čitaocima ga upoređuje s nacističkim pozdravom "Zig Hajl".

"Berliner Cajtung" podseća i na Tompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu, na kojem je isti pozdrav uzvikivala brojna publika, a pojedini posetioci nosili su odeću i obeležja koja se povezuju s ustaškim režimom.

Nemački mediji ponovo bruje o Tompsonu: Lakše mu je u Frankfurtu nego u Zagrebu
EPA/ANTONIO BAT

Nemački list navodi da je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević odbio da omogući drugi Tompsonov koncert u Areni Zagreb nakon što je pevač na prethodnom nastupu upotrebio sporni pozdrav. U međuvremenu su izmenjeni opšti uslovi korišćenja Arene, kojima se ne dopušta održavanje koncerata na kojima se koristi ustaški pozdrav.

Autor pritom upoređuje zakonska rešenja u nekoliko evropskih država. U Austriji su ustaški simboli zabranjeni od 2019. godine, a Tompsonovi koncerti ranije nisu bili dopušteni ni u pojedinim švajcarskim gradovima.

U Nemačkoj nema zabrane ustaških simbola

U Nemačkoj, međutim, ustaški pozdrav i simboli nisu izričito zabranjeni.

"Time je za Tompsona u Frankfurtu lakše nego u glavnom gradu njegove vlastite zemlje", zaključuje Berliner Cajtung.

Tompsonovim nastupima bavi se i Velt  u tekstu novinara Mladena Gladića.

List podseća na koncert održan 7. novembra u Štutgartu, čiju su zabranu tražili pojedini kritičari. Gradske vlasti, međutim, procenile su da ne postoji velika verovatnost kršenja zakona ili počinjenja krivičnih dela.

Velt ističe da se pevač ne može automatski smatrati odgovornim za sve stavove njegovih obožavatelja, ali otvara pitanje njegovog odnosa prema posetiocima koji na koncerte dolaze s ustaškim obeležjima.

Autor smatra da bi trebalo razjasniti u kojoj se meri Tompson poistovećuje s takvim delom publike te što on i organizatori preduzimaju kako bi sprečili unošenje spornih simbola na koncerte.

Velt analizira i istorijsko značenje pozdrava "Za dom spremni", koji je tokom Domovinskog rata ponovo korišćen u pesmi "Bojna Čavoglave".

Možda vas zanima

Nemački list podseća na odluku Visokog prekršajnog suda iz 2020. godine, kojom je u konkretnom slučaju potvrđeno da Tompsonovo izvođenje te pesme s početnim pozdravom nije predstavljalo prekršaj protiv javnog reda i mira.

Autor razmatra može li se takva odluka tumačiti kao pokazatelj reinterpretacije istorijsko kompromitovanog pozdrava u kontekstu Domovinskog rata ili kao potvrda Tompsonovog snažnog društvenog uticaja.

Nemački mediji ponovo bruje o Tompsonu: Lakše mu je u Frankfurtu nego u Zagrebu
EPA/ANTONIO BAT

U tekstu se povlači i poređenje s odnosom dela ukrajinskog društva prema Stepanu Banderi, istorijskoj ličnosti čije nasleđe takođe izaziva podele.

Popularnost u svrhu politike

Velt se osvrće i na Tompsonovu popularnost, koja nadilazi muzičku scenu i povremeno postaje tema političkih prepucavanja između država nastalih raspadom Jugoslavije.

Spominju se i snimci pesme koja veliča koncentracioni logor Jasenovac, a na kojima se čuje glas nalik Tompsonovim. Nemački list pritom prenosi da je pevač ranije tvrdio da je reč o falsifikatu.

Kao jedan od razloga njegove popularnosti autor izdvaja povezivanje nacionalnog identiteta i hrišćanstva, što se ogleda u njegovim pesmama i javnom nastupu.

Možda vas zanima

Podseća pritom na pesmu "Maranatha", čiji je tekst napisao penzionisani biskup Ante Ivas, kao i na verske motive prisutne u Tompsonovim ranijim pesmama.

"Da, u Hrvatskoj je Tompson važna figura. Kao i kod Hrvata u inostranstvu, u takozvanoj dijaspori, gde katoličanstvo i snažna nacionalna svest često idu ruku pod ruku", zaključuje Velt, prenosi DW.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: