Amerikanac koji se pre deset godina preselio u Evropu kaže da mu je to iskustvo iz temelja promenilo shvatanje pojma "slobode".
Džo Baur, koji se sa suprugom preselio u Nemačku 2016. godine, podelio je svoja razmišljanja o tome kako mu je život u inostranstvu promenio pogled na posao, mobilnost i sigurnost, u vreme kada sve više Amerikanaca razmatra odlazak iz Sjedinjenih Država u potrazi za boljim kvalitetom života, piše Njuzvik.
Baur je svoja razmišljanja nedavno podelio u objavi na društvenoj mreži Treds, a detaljnije ih je objasnio u videu na svom Jutjub kanalu. Sa suprugom se prvo preselio u Dizeldorf 2016, a od kraja 2019. žive u Berlinu. Pre odlaska iz SAD-a živeli su u Klivlendu, a neko vreme proveli su i u Kostariki.
Iako se vreme njihovog odlaska poklopilo sa američkim izborima 2016, Baur ističe da odluka nije bila politički motivisana.
"Moj razlog nije bio izričito politički, kao što većina pretpostavlja s obzirom na to da smo otišli 2016, neposredno pre Trampa“, rekao je.
"Još od fakulteta želeo sam da živim negde u Evropi, čak i pre nego što sam posetio kontinent, jer mi se činilo sjajnim biti na mestu gde možeš da putuješ vozom i ne treba ti automobil.“
Dodao je da je njegov interes za život u inostranstvu dodatno porastao nakon studija u Indiji i master studija u Kostariki. Ostale prednosti poput više dana godišnjeg odmora i manje oružanog nasilja bile su, kako kaže, "samo šlag na torti".
Iako je život u Nemačkoj uglavnom ispunio njegova očekivanja, Baur priznaje da je birokratija predstavljala izazov.
"Nisam predvideo koliko je birokratija složena niti kako je to zapravo biti useljenik, jer jednostavno ne znaš šta te čeka“, rekao je.
"Naravno, Nemačka nije savršena, nijedno mesto nije, ali generalno sam zaključio da je ‘trava ovde i drugde po Evropi zelenija’, barem kada je reč o načinu života kakav meni odgovara.“
Taj način života, objasnio je, uključuje nezavisnost od automobila, široko dostupan javni prevoz, gradove prilagođene pešacima, kao i više gradskih parkova i nacionalnih parkova do kojih se lako može stići vozom.
Prisetiо se i jednog od prvih susreta sa nemačkim imigracionim službenicima, kada im je rečeno da njihov venčani list "nije dovoljno otmen", što su kasnije rešili.
"Ne bih rekao da je birokratija bila iznenađenje, ali svakako je bila izazovna i stresna“, zaključio je.
Različito shvatanje slobode u SAD-u i Evropi
Baur kaže da se veliki deo rasprave o njegovoj objavi sveo na razliku između "slobode za", kako je često shvataju Amerikanci, i "slobode od", o kojoj češće govore Evropljani. „Mnogi su komentarisali kako u SAD-u imate ‘slobodu za’, a u Evropi ‘slobodu od’, i mislim da to prilično dobro sažima celu stvar“, rekao je.
Američke slobode, poput posedovanja oružja ili mogućnosti da svuda idete automobilom, uporedio je sa onim što je u Nemačkoj doživeo kao slobodu od stresa i brige da bi zdravstveni problem mogao dovesti do bankrota, kao i od izolacije i stalnog pritiska povezanog s poslom.
"Zbog mnogo snažnijih mreža socijalne sigurnosti oslobođen sam onog osećaja korporativne paralize, kada ostajete na poslu koji mrzite sa lošim uslovima samo zato što vam treba zdravstveno osiguranje. Ovde mogu da sledim svoje poslovne interese", objasnio je.
Ipak, dodaje: "Svako slobodu doživljava na svoj način. Neki će možda preferirati američki stil. I to je u redu."
Amerikanci u potrazi za boljim životom
Baurova priča deo je šireg trenda Amerikanaca koji preispituju život u inostranstvu. Prema izveštaju Vol Strit žurnala, 2025. godine više se ljudi iselilo iz SAD-a nego što se u njega uselilo, što je promena nezabeležena još od Velike depresije.
Istraživanje Haris pola objavljeno prošle godine pokazalo je da nešto više od polovine Amerikanaca veruje da bi mogli imati kvalitetniji život u inostranstvu, pri čemu kao ključni motiv navode niže troškove života. Kao najpoželjnije destinacije za preseljenje istaknule su se Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija.
Za Baura se odluka na kraju svela na drugačije shvatanje američkog sna.
"Kako sve više ljudi putuje i vidi da američki način života nije jedini mogući, mnogi shvataju da nisu srećni s tipičnom životnom putanjom u SAD-u. Zato odlaze, u potrazi za svojim ‘američkim snom’ negde drugde", zaključio je.
Za ulazak se u sezoni 2026. godine plaća 1,20 evra, a nakon kupovine karte posetioci dolaze do svojevrsne raskrsnice: žene i deca do 12 godina idu na levu, a muškarci na desnu stranu.
Uživao je na prelepim plažama Krfa sve dok naivni ulazak u plićak nije postao noćna mora. Zbog jedne sitne ranice na nogama, turista je doživeo napad šarenih riba koje su mu iznova otkidale delove kože.
Ovaj istorijski dragulj osnovali su još stari Grci u 5. veku pre nove ere pod imenom Antipolis, a danas predstavlja savršen spoj drevne arhitekture, prelepih mediteranskih plaža i luksuznog modernog života.
Saznajte sve o novouređenoj Splavarskoj pećini u Perućcu. Smeštena između drinskih stećaka i reke Drine, ova nova šetna staza sa klupama i info-tablama oživljava bogatu tradiciju čuvenih drinskih splavara.
Bogutovačka Banja nudi povoljan smeštaj, termomineralnu vodu i mirno prirodno okruženje, a penzionerima je na raspolaganju i mogućnost korišćenja turističkog vaučera od 10.000 dinara.
Za ulazak se u sezoni 2026. godine plaća 1,20 evra, a nakon kupovine karte posetioci dolaze do svojevrsne raskrsnice: žene i deca do 12 godina idu na levu, a muškarci na desnu stranu.
Na istočnom obodu istorijskog Kaira, severno i južno od Citadele i podno brda Mokatam, prostiru se istorijske islamske nekropole koje se zajednički često nazivaju Gradom mrtvih.
Iako je na vazdušni saobraćaj tokom dosadašnjeg dela godine svakako uticala ratna kriza na Bliskom istoku, kao i cene energenata koje su dovele do ukidanja pojedinih linija, brojni aerodromi u regionu i šire ove godine beleže
Za ulazak se u sezoni 2026. godine plaća 1,20 evra, a nakon kupovine karte posetioci dolaze do svojevrsne raskrsnice: žene i deca do 12 godina idu na levu, a muškarci na desnu stranu.
Uživao je na prelepim plažama Krfa sve dok naivni ulazak u plićak nije postao noćna mora. Zbog jedne sitne ranice na nogama, turista je doživeo napad šarenih riba koje su mu iznova otkidale delove kože.
Ovaj istorijski dragulj osnovali su još stari Grci u 5. veku pre nove ere pod imenom Antipolis, a danas predstavlja savršen spoj drevne arhitekture, prelepih mediteranskih plaža i luksuznog modernog života.
Saznajte sve o novouređenoj Splavarskoj pećini u Perućcu. Smeštena između drinskih stećaka i reke Drine, ova nova šetna staza sa klupama i info-tablama oživljava bogatu tradiciju čuvenih drinskih splavara.
Oko 1.000 ljudi okupilo se u botaničkoj bašti u Mejzeu u pokušaju da postavi rekord za najduži sto za ručak u Belgiji, a akcija je bila posvećena podizanju svesti o siromaštvu dece.
Prelazak na zimsko računanje vremena u 2026. godini očekuje nas u noći između 24. i 25. oktobra, kada se kazaljke vraćaju sa tri na dva sata ujutru. Saznajte zašto je uvedeno pomeranje sata, kao i kako utiče na zdravlje.
Naslednici žrtava Holokausta pokrenuli su dve tužbe protiv muzeja u Los Anđelesu i Aušvicu, tražeći povraćaj umetničkih dela povezanih sa nacističkim progonom i zločinima tokom Drugog svetskog rata.
Građani i turisti u Sidneju ostali su iznenađeni kada su na krovu Sidnejske opere ugledali Betmena. Otkriveno je zašto se Mračni vitez pojavio na čuvenoj znamenitosti.
Ministarka ribarstva australijske savezne države Zapadna Australija, Džeki Džarvis, izjavila je danas da je dala ovlašćenje da se "unište ajkula" koja je ubila plivača na plaži Sorento oko 20 kilometara od Perta.
Otkrijte koliko vam je tečnosti zaista potrebno dnevno i upoznajte jednostavan, naučno potvrđen metod za proveru hidratacije organizma bez brojanja čaša.
Humani papiloma virus izaziva virusnu infekciju kože ili sluzokože koja se prenosi seksualnim putem, koja može dovesti do nastanka raka i genitalnih bradavica, a HPV vakcina može sprečiti nastanak karcinoma kod oba pola.