Izvor: Index.hr

Generacija ZED širom sveta sve više se okreće Japanu, diveći se njegovoj kulturi i načinu života, dok podaci pokazuju nagli rast interesovanja u poslednjih nekoliko godina.

Dok su milenijalci krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih svoju viziju globalizovanog sveta pronalazili na putovanjima po Indiji, današnje mlade, pripadnike generacije Z, zaokuplja druga azijska zemlja – Japan. Taj interes prerastao je u svojevrsnu opsesiju, vidljivu i na društvenim mrežama, gde se romantizovani prizori svakodnevice jednostavno označavaju lokacijom "Tokio".

No, divljenje mladih prevazilazi puku znatiželju. Oni ističu japansku uljudnost, tehnološki napredak i bogatu kulturu, doživljavajući je kao složenu mešavinu starog i novog, ozbiljnog i razigranog. Rast globalnog uticaja Japana rezultat je decenija izvoza svega, od hrane do filmova. Mnogi od tih proizvoda, poput Hello Kitty, ramena ili sušija, postali su globalno prepoznatljivi.

"Ko ide na suši, ne kaže "Idem da jedem japansku hranu", nego baš "Idem na suši"", objasnila je Meri Vajt, profesorka antropologije sa Univerziteta u Bostonu specijalizovana za Japan. Ona to opisuje kao fenomen "Japan, a ne Japan".

"Zanimljivo je kod sušija", dodala je, "što je u Japanu to vrlo otmeno jelo. Nećete videti nekoga da hoda ulicom sa sušijem u stiroporskoj kutiji." Njegov status promenio se nakon što je postao popularan van Japana. Vajt smatra da je i kulinarska scena u Japanu velika atrakcija, od skupih omakase jelovnika koje pripremaju šefovi kuhinje, a koji koštaju i po nekoliko stotina evra, do sendviča sa salatom od jaja dostupnih u lokalnim prodavnicama. Pokojni slavni šef i putopisac Entoni Burden jednom je izjavio: "Obožavam Tokio. Kad bih do kraja života morao da jedem u samo jednom gradu, bio bi to Tokio."

U drugoj sezoni svoje emisije Parts Unknown dodao je: "Većina šefova koje poznajem složila bi se sa mnom." Vredi napomenuti i da Tokio ima više restorana sa Mišlenovim zvezdicama od bilo kog drugog grada na svetu, titulu koju drži više od 15 godina.

Istorija japansko-američkih odnosa

Japanski uticaj na svet, a posebno na SAD, menjao se tokom decenija. Nakon privrednog rasta posle Drugog svetskog rata, Japan je osamdesetih godina postao ekonomska supersila.

@serikainjapan Tokyo Cherry Blossom update today (Mar 1, 2026)! 🌸 If you’re in Tokyo you have to check this place out. There are several kawazu zakura trees in full bloom right now. 🥹 📍 Oyokogawa Promenade Kawazu Sakura 🚊 4 mins from Kiba Station (Exit 1) #cherryblossom #sakura #桜 #河津桜 #tokyo ♬ Beanie - Chezile

"Ljudi koji su osamdesetih, u vreme ekonomskog balona, bili opčinjeni Japanom smatrali su se izuzetno razumnima jer je Zapad imao mnogo toga da nauči od Japana", rekla je Vajt. Američki menadžeri masovno su posećivali Japan "kako bi naučili tajne japanskog uspeha" koje su demonstrirale globalne kompanije poput Tojote i Sonija. Međutim, ta želja za učenjem često je dovodila do preterano pojednostavljenih fraza i mantri o posvećenosti i timskom radu, zanemarujući složenost japanske korporativne kulture koja promoviše vrednosti poput odanosti i lojalnosti.

"Govorili bi: "Evo formule, samo je primenite na svoju firmu i bićete uspešni." Nije bilo važno što ljudi na koje se to primenjuje nisu odrasli u Japanu", kazala je Vajt.

Ekonomski balon pukao je 1991. godine, a zemlja se suočila sa recesijom i slabljenjem uticaja. To je preusmerilo fokus sa japanske ekonomske moći na kulturni izvoz. Nakon pucanja balona došlo je do značajnog pomaka ka takozvanoj mekoj moći, kako ju je opisao harvardski politolog Džozef Naj.

"Kada druge možete navesti da se dive vašim idealima i žele ono što vi želite, ne morate trošiti toliko energije na pritisak ili podsticaje da biste ih usmerili u svom pravcu", napisao je Naj. "Privlačnost je uvek efikasnija od prisile, a mnoge vrednosti poput demokratije, ljudskih prava i individualnih prilika vrlo su privlačne."

@otakuintokyo Anime things that only exist in Japan: ANIME TOKYO STATION🇯🇵✨ This is a 3 story anime exhibition center located in Ikebukuro! The exhibitions are constantly changing and right now there’s a Pokemon exhibition on!👏🏻 If you’re an anime lover looking for free things to do in Tokyo, definitely check it out!!🇯🇵 #tokyo #japan #ikebukuro #anime #animejapan #japantravel #tokyotravel #otaku ♬ LOST IN PARADISE (Jujutsu Kaisen Ending Theme Song) - ALI

Japanska meka moć ogledala se kroz anime, mange, video-igre i tehnološke inovacije poput Tamagočija, virtuelnog ljubimca. Vajt se prisetila kako je kasnih devedesetih predavala na Havajskom univerzitetu i da su javni bazeni u Honoluluu imali čak i osobu koja je čuvala Tamagočije "kako bi deca koja su išla na plivanje bila sigurna da njihov ljubimac neće "umreti" dok su odsutna".

"Svi smo mislili: "Ovo je ludo"", prisetila se. No, u tome je videla i određenu vrednost. "Ne morate uvek biti smrtno ozbiljni niti se voditi isključivo racionalnošću", rekla je Vajt. Do dvehiljaditih, serije poput Pokemona, Dragon Ball Z i Naruta postale su deo redovnog televizijskog programa na Zapadu. "Svako doba na neki način ima svoj Japan", dodala je.

 

Višu klasu definiše pojam "sve japansko"

Čini se da je generacija Z opsednutija Japanom od prethodnih, što potvrđuju i statistike. Netfliks je 2025. izvestio da se gledanost animea utrostručila u poslednjih pet godina. Istraživanje Ameriken Ekspres Travela pokazalo je da je popularnost Japana među generacijom Z i milenijalcima naglo porasla, sa povećanjem rezervacija od 1300 odsto od 2019. godine.

U međuvremenu, modni brendovi poput Unikla, dizajnerske kuće kao što su Kom de Garson i Isej Mijake, proizvođači automobila poput Tojote, kao i tehnološki giganti poput Sonija, postali su globalno prepoznatljivi. Kako je bloger Noa Smit napisao: "Često se šalim da su Sjedinjene Države usred velike promene – u 19. i 20. veku američku višu klasu definisalo je "sve francusko", dok je u 21. veku definiše "sve japansko".

@jojothejetplane

Is Tokyo Streets Really Clean? ♬ Omote - Yuki Chiba

Mesto uljudnosti

Osim hrane, tehnologije i svega što je "kavai" (japanska reč za slatko), mladi turisti u Japanu traže osećaj sigurnosti, reda i pristojnosti. Na primer, Tokio se smatra izuzetno čistim gradom uprkos tome što je jedan od najgušće naseljenih na svetu, a javnih kanti za smeće gotovo da i nema.

"To znači da ljudi preuzimaju ličnu odgovornost", rekla je Vajt. "Naravno, postoje zakoni protiv bacanja smeća, ali mislim da se to više svodi na javnu uljudnost, kvalitet koji nam danas i te kako nedostaje."

"Ne morate voleti svakoga sa kim razgovarate, ali morate biti pristojni. Kod nas se, pak, pristojnost često doživljava kao lični izbor", dodala je Vajt.

Prema izveštaju američke osiguravajuće kuće Berkshire Hathaway Travel Protection, Japan je rangiran kao deveta najsigurnija zemlja za putovanja na svetu, a zauzima prvo mesto po bezbednosti od kriminala i u javnom prevozu. Mladi vide Japan kao vodeći primer modernog napretka i društvenog reda, često ga opisujući kao "život u budućnosti" zbog brzih vozova, inovativnih automata i čistih i bezbednih gradova prilagođenih pešacima.

Podeli: