Izvor: B92.net

Velike grupe morskih karfiola ponovo su se pojavile u slovenačkom delu Jadranskog mora, a stručnjaci upozoravaju da je reč o posledici klimatskih promena.

Sve toplije more pogoduje širenju ove vrste, ali i dolasku novih organizama koji predstavljaju ozbiljnu pretnju lokalnom ekosistemu i uzgajivačima školjki.

Posetioci slovenačke obale ovih dana sve češće u vodi primećuju neobične i veoma upečatljive meduze. Kako je objasnila Andreja Ramšak iz Morske biološke stanice Piran, koja posluje u okviru Nacionalnog instituta za biologiju, u pitanju je vrsta Cotylorhiza tuberculata, poznatija pod nazivom morski karfiol, prenosi agencija STA.

"Vrsta je veoma slikovita i izuzetno se lako prepoznaje, jer na vrhu ima braonkasti krug, ispod klobuka tamnozelene simbionte, dok su usna pipka cvetastog oblika sa plavim izraslinama", precizno je Ramšak opisala izgled ove meduze.

Prema njenim rečima, kupači nemaju razloga za zabrinutost, jer ova vrsta zbog prisustva algi sadrži veoma malu količinu toksina i ne izaziva opekotine prilikom kontakta.

U Sloveniji prisutna već 20 godina

Morski karfiol nije nov stanovnik slovenačkog dela Jadrana. Biolozi ga u ovom području beleže već dve decenije, a njegovo sve češće pojavljivanje povezuju sa porastom temperature mora.

"To je, naime, jedina vrsta meduza koja ima simbionte, zbog čega joj topla i sunčana leta veoma odgovaraju", objasnila je Ramšak za STA.

Iako mnogi imaju utisak da je more poslednjih godina preplavljeno meduzama, stručnjaci smatraju da je takav prizor pre svega posledica prirodnog životnog ciklusa ove vrste i kretanja morskih struja.

"Okupljaju se na jednom mestu kada ih donesu struje ili tokom razmnožavanja, jer mužjaci i ženke moraju da pronađu partnere", objasnila je.

Tokom godine u slovenačkom moru mogu se videti i druge vrste meduza, koje se smenjuju u zavisnosti od godišnjeg doba.

"Zimi primećujemo velikog klobučnjaka, u proleće uhastog klobučnjaka, pred leto dolaze otrovne mesečarke, a usred leta još i morske karfiole", objasnila je Ramšak vremenski sled pojavljivanja različitih vrsta.

Klimatske promene menjaju život u Jadranu

Naučnici smatraju da su sve učestalije pojave meduza u poslednjih dvadesetak godina posledica promena u morskom lancu ishrane. Veća količina raspoložive hrane omogućava njihov brži razvoj i razmnožavanje. Meduze se hrane zooplanktonom, ali i jajima drugih morskih vrsta.

Istovremeno, rast temperature mora pogoduje dolasku organizama koji ranije nisu bili prisutni u Jadranu.

"Kao što na kopnu u poljoprivredi dolaze nove štetočine, tako one dolaze i u more", upozorila je stručnjakinja.

Jedan od primera je pljosnati crv Postentherogonia orbicularis, poreklom iz Pacifika, čije je prisustvo već potvrđeno u slovenačkom delu Jadrana. Ovaj predator hrani se isključivo školjkama, a svojim otrovom nanosi veliku štetu uzgajivačima školjki.

Zbog toga Andreja Ramšak smatra da je neophodno podići svest o posledicama klimatskih promena i prilagoditi način života kako bi se sačuvali prirodni resursi.

"Čovečanstvo je sve više otuđeno od prirode, zato svima savetujem da upoznamo prirodu i prihvatimo je, jer ćemo je samo tako moći zaštititi", zaključila je Ramšak u razgovoru za STA.

Podeli: