Uvođenjem reda u nekontrolisano širenje kratkoročnog izdavanja, država se okreće održivijem modelu koji bi trebalo da zaštiti i goste i lokalno stanovništvo.Godina 2026. ostaće upamćena kao prelomna tačka za hrvatski turizam, ključni ekonomski sektor koji čini više od petine nacionalnog BDP-a. U središtu promena nalazi se novi Zakon o ugostiteljskoj delatnosti, čiji je glavni cilj da stane na kraj neregistrovanom poslovanju koje je godinama bujalo, piše poslovni.hr.Jedinstven indentifikacioni brojGlavni alat u toj borbi je uvođenje obaveznog registracionog broja za svaki apartman, sobu ili kuću za odmor. Bez tog jedinstvenog identifikatora, oglašavanje na internet platformama poput Booking.com-a ili Airbnb-a više neće biti moguće, čime se ilegalnim iznajmljivačima zatvaraju glavna vrata ka tržištu. Ovaj potez, usklađen sa novom regulativom Evropske unije, trebalo bi da obezbedi transparentnost i omogući efikasniji nadzor nad sektorom.Ova radikalna promena nije došla slučajno. Godine nekontrolisanog širenja kratkoročnog najma stvorile su ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu i tržište nekretnina, posebno u popularnim primorskim gradovima. U Dubrovniku, gradu od svega 41.500 stanovnika, istorijsko jezgro počelo je da liči na "muzej na otvorenom", gde su prodavnice i restorani prilagođeni isključivo turistima istisnuli svakodnevni život lokalnog stanovništva.Schutterstock/Dreamer4787Cene nekretnina i dugoročnog zakupa naglo su porasle, čineći stanovanje nedostupnim mladim lekarima, nastavnicima i drugim ključnim radnicima čije plate ne mogu da prate divljanje tržišta. Vlada je zbog toga bila primorana da reaguje kako bi ublažila socijalne tenzije i obezbedila održivost destinacija koje su postale žrtve sopstvenog uspeha.Kontrolisaće ih i cariniciKako bi se obezbedila primena zakona, ovlašćenja za nadzor ilegalnih aktivnosti proširena su izvan Državnog inspektorata. Od sada će ilegalne iznajmljivače moći da kontrolišu i carinici, kao i lokalni komunalni redari, što bi trebalo značajno da poveća efikasnost na terenu. Istovremeno, celokupna administracija prelazi u digitalno okruženje. Svi postupci, od podnošenja zahteva za kategorizaciju do izdavanja rešenja, odvijaće se putem centralnog digitalnog registra. Očekuje se da će to smanjiti birokratsko opterećenje, ubrzati procedure i povećati transparentnost u celom sektoru. Neplaćanje boravišne takse postaće, između ostalog, razlog za oduzimanje odobrenja za rad.Međutim, ova reforma nije usmerena samo na suzbijanje sive ekonomije, već je i deo šireg strateškog zaokreta. Hrvatska želi da se udalji od modela masovnog turizma koji se zasniva na broju noćenja i da se okrene kvalitetu, autentičnosti i celogodišnjem poslovanju. Vladina Strategija održvog razvoja turizma do 2030. godine eksplicitno cilja na smanjenje sezonalnosti i ravnomerniju regionalnu raspodelu turističkog prometa. To u praksi znači snažnija ulaganja u kontinentalne regione poput Slavonije, Gorskog kotara i Međimurja, kao i u manje poznata ostrva. Cilj je rasteretiti preopterećene destinacije poput Dubrovnika i Splita i privući goste koji traže mirnije i autentičnije iskustvo.EPA/ANTONIO BATIzazovi sezone i apel ministraUprkos optimizmu zbog uvođenja reda, turistički sektor se u 2026. suočava i sa ozbiljnim izazovima. Rastuća nestabilnost na globalnim tržištima, podstaknuta sukobima i rastom cena goriva, već utiče na avio-saobraćaj. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina upozorio je da ova turistička godina neće biti uobičajena i uputio neuobičajen apel celom sektoru. Pozvao je na smanjenje cena za 10 do 20 odsto kako bi Hrvatska ostala konkurentna u odnosu na mediteranske rivale koji već nude značajne popuste."Ovo nije normalna ni standardna turistička godina. Sve zavisi od toga kako ćemo se prilagoditi", poručio je Glavina, naglašavajući da je prilagođavanje ključno ne samo za ovu sezonu, već i kao temelj za naredne godine.
0 Komentari
Sortiraj po: