Širom Evrope ove godine traju i protesti zbog velikog broja turista, a među gradovima koji su "problematični" su Barselona, Milano, Lisabon, Venecija...
Iako veličinom i ponudom ne može biti konkurentna sa ranije navedenim gradovima, scene s crikveničkih plaža jasno pokazuju kako je broj posetilaca u Crikvenici premašio broj slobodnih površina u gradu.
Na plaži je nemoguće pronaći malo mesta na koje bi se postavio peškir, a sve je više onih koji su svoja mesta za izležavanje pronašli na trotoarima i zelenim površinama.
Kupačima su palme štrik
Uprkos sadržajima poput planinarskih i biciklističkih staza na kojima nema žive duše osim povremenih šetača pasa, većina turista u Crikvenici vreme provodi na plažama. Mesta u hladu popunjena su pre devet sati, a oni koji nisu stigli da ih ugrabe redovno dovlače ogromne šatore zauzimajući još više mesta.
Palme duž šetališta koriste se kao štrikovi za sušenje veša ili kao suncobrani oko kojih se turisti okreću tokom dana i hvataju hlad. Cena iznajmljivanja suncobrana i ležaljki većini je očigledno previsoka, pa se po svim mogućim travnatim površinama mogu videti peškiri i ležaljke, suncobrani, prenosni frižideri, dečja kolica i zvučnici iz kojih trešti muzika.
Naravno, parking mesta na plaži uspeli su da zauzmu samo oni koji odsedaju u blizini, jer slobodnog parkinga nema. Ogromne gužve još od ulaska u grad pogoršavaju turisti koji po sedmi put kruže jednosmernim crikveničkim ulicama pokušavajući da pronađu parking u prvom redu uz more.
Pošto se parking naplaćuje isključivo tamo, ima i onih koji nisu spremni da izdvoje desetine evra za dnevnu kartu, pa parkiraju gde god stignu.
Nema tuševa ni javnih WC-a
Ako se upute prema Selcu ili Dramlju, situacija s parkingom je još gora. Automobili parkirani uz ivicu puta otežavaju normalan prolaz vozilima iz tih pravaca, koja moraju stalno da izbegavaju pešake. Prepuni su i parkinzi tržnih lanaca koji dozvoljavaju određeni broj sati besplatnog parkiranja, pa turistima ostaju samo parkirališta na kojima možda mogu da uhvate slobodno mesto.
Posle višegodišnje tradicije naplaćivanja tuševa, izgleda da se od te prakse odustalo, ali i od tuševa uopšte. Duž kilometarske plaže samo jedna ima funkcionalan tuš na stotine turista koji tamo borave svakodnevno. Postoje i tri javna WC-a, za koje se korišćenje naplaćuje od 70 centi do jednog evra, pa ne čudi što deca nuždu obavljaju u obližnjim parkovima.
Pored toga, mobilne mreže su toliko opterećene da je pitanje hoćete li u gradu moći da saznate gde se nalazi najbliža apoteka ili koje je radno vreme prodavnice, jer interneta nema. Nije neuobičajeno ni da čitavi blokovi ostanu bez struje više puta tokom leta, pa nema električne energije ni za domaće ni za turiste.
xbrchx/ Shutterstock.com
Visoke cene
"Cene su jako visoke, u blizini plaže nema nijedna prodavnica, čak ni kiosk s normalnim cenama. Ima gomila štandova na kojima flašica vode košta i do 3 evra, običan pomfrit za dvoje dece skoro 10 evra, a sladoledi na štapiću i po 5 evra", rekla je turistkinja iz Osijeka za Dnevno.hr.
Kaže da su u grad došli na produženi vikend i da su smeštaj za dvoje odraslih i dvoje dece platili 150 evra po noćenju. Ispostavilo se da je apartman toliko udaljen od plaže da do nje moraju ići kolima, jer su deca premala da bi svakog dana "planinarila" do smeštaja. Da bi uhvatili besplatan parking, često su na plaži već u 8 ujutro.
Jedan od četiri dana koja su proveli u Crikvenici otišli su u restoran, gde su ostali zatečeni cenama. Kaže kako je nemoguće pojesti obrok i popiti piće ispod 20 evra, iako kvalitet nije ništa poseban, uz napomenu da je to isto jelo pre dve godine bilo upola jeftinije.
Neće u protest
Crikvenica je, zbog svoje geografske pozicije, popularna među domaćim turistima jer je brzo i lako dostupna iz unutrašnjosti Hrvatske, ali i turistima iz susednih zemalja, koji ne moraju mnogo vremena i novca da potroše na put.
Veliki je broj onih koji dolaze na vikend odmore, a ako se pogleda popunjenost apartmana na Bukingu, od juna do septembra najčešće je popunjeno više od 98 odsto kapaciteta.
Kao i u drugim turističkim gradovima, ovakva popularnost uslovljava rast cena u prodavnicama tokom letnjih meseci, visoke cene u restoranima i kafićima, a smanjuje se broj stambenih jedinica jer se stanovi pretvaraju u apartmane. Takođe, kompletna ponuda se podređuje strancima, a lokalci se osećaju kao gosti u sopstvenom gradu.
Uprkos svim ovim činjenicama, čini se da Crikveničani neće tako skoro protestovati i terati turiste, jer velika većina njih "živi od turizma".
Ipak, neupitno je da je grad tokom leta prepun ljudi, a iako lokalno stanovništvo od toga zarađuje, svakako im je kvalitet života narušen.
Za ulazak se u sezoni 2026. godine plaća 1,20 evra, a nakon kupovine karte posetioci dolaze do svojevrsne raskrsnice: žene i deca do 12 godina idu na levu, a muškarci na desnu stranu.
Uživao je na prelepim plažama Krfa sve dok naivni ulazak u plićak nije postao noćna mora. Zbog jedne sitne ranice na nogama, turista je doživeo napad šarenih riba koje su mu iznova otkidale delove kože.
Ovaj istorijski dragulj osnovali su još stari Grci u 5. veku pre nove ere pod imenom Antipolis, a danas predstavlja savršen spoj drevne arhitekture, prelepih mediteranskih plaža i luksuznog modernog života.
Saznajte sve o novouređenoj Splavarskoj pećini u Perućcu. Smeštena između drinskih stećaka i reke Drine, ova nova šetna staza sa klupama i info-tablama oživljava bogatu tradiciju čuvenih drinskih splavara.
Bogutovačka Banja nudi povoljan smeštaj, termomineralnu vodu i mirno prirodno okruženje, a penzionerima je na raspolaganju i mogućnost korišćenja turističkog vaučera od 10.000 dinara.
Čisto more i odmor bez glasne muzike i velikih žurki privlače turiste koji na crnogorskom primorju traže mirniju atmosferu. Za ovo mesto vezana je i jedna sjajna legenda u koju se i dan danas veruje.
"Rezervacija" ležaljki pored bazena ili na plaži ostavljanjem peškira mnoge putnike izluđuje jer često ne mogu naći slobodno mesto, iako na ležaljkama nema ljudi.
Za ulazak se u sezoni 2026. godine plaća 1,20 evra, a nakon kupovine karte posetioci dolaze do svojevrsne raskrsnice: žene i deca do 12 godina idu na levu, a muškarci na desnu stranu.
Uživao je na prelepim plažama Krfa sve dok naivni ulazak u plićak nije postao noćna mora. Zbog jedne sitne ranice na nogama, turista je doživeo napad šarenih riba koje su mu iznova otkidale delove kože.
Ovaj istorijski dragulj osnovali su još stari Grci u 5. veku pre nove ere pod imenom Antipolis, a danas predstavlja savršen spoj drevne arhitekture, prelepih mediteranskih plaža i luksuznog modernog života.
Saznajte sve o novouređenoj Splavarskoj pećini u Perućcu. Smeštena između drinskih stećaka i reke Drine, ova nova šetna staza sa klupama i info-tablama oživljava bogatu tradiciju čuvenih drinskih splavara.
Oko 1.000 ljudi okupilo se u botaničkoj bašti u Mejzeu u pokušaju da postavi rekord za najduži sto za ručak u Belgiji, a akcija je bila posvećena podizanju svesti o siromaštvu dece.
Prelazak na zimsko računanje vremena u 2026. godini očekuje nas u noći između 24. i 25. oktobra, kada se kazaljke vraćaju sa tri na dva sata ujutru. Saznajte zašto je uvedeno pomeranje sata, kao i kako utiče na zdravlje.
Naslednici žrtava Holokausta pokrenuli su dve tužbe protiv muzeja u Los Anđelesu i Aušvicu, tražeći povraćaj umetničkih dela povezanih sa nacističkim progonom i zločinima tokom Drugog svetskog rata.
Građani i turisti u Sidneju ostali su iznenađeni kada su na krovu Sidnejske opere ugledali Betmena. Otkriveno je zašto se Mračni vitez pojavio na čuvenoj znamenitosti.
Ministarka ribarstva australijske savezne države Zapadna Australija, Džeki Džarvis, izjavila je danas da je dala ovlašćenje da se "unište ajkula" koja je ubila plivača na plaži Sorento oko 20 kilometara od Perta.
Otkrijte koliko vam je tečnosti zaista potrebno dnevno i upoznajte jednostavan, naučno potvrđen metod za proveru hidratacije organizma bez brojanja čaša.
Humani papiloma virus izaziva virusnu infekciju kože ili sluzokože koja se prenosi seksualnim putem, koja može dovesti do nastanka raka i genitalnih bradavica, a HPV vakcina može sprečiti nastanak karcinoma kod oba pola.